Ekološki uvjeti za uzgoj trešnje

Stablo trešnje

Stablo trešnje

Trešnja, kao i sve druge voćne vrste, ima određene zahtjeve prema ekološkim uvjetima proizvodnje. Redoviti i zadovoljavajući urod visoke kvalitete moguće je postići samo u područjima i voćnjacima gdje su ekološki uvjeti svake sezone optimalni.

Trešnja zahtijeva srednje godišnje temperature zraka između 10 i 17 °C. Cvatnja započinje kad prosječne dnevne temperature dosegnu 10 do 11 °C, a najbolje se oplođuje pri prosječnoj dnevnoj temperaturi između 15 i 20 °C. Dobro podnosi niske temperature u doba dubokog mirovanja. Ako je stablo ušlo u zimu u dobroj kondiciji ono može izdržati temperature i do – 30 °C, a rodni pupovi do – 25 °C. U slučaju da je stablo ušlo u zimu slabije kondicije (zbog suše u prethodnoj vegetaciji, prevlažne godine bez tople jeseni, preobilnog uroda), tada se trešnja može smrznuti i na -24 °C. Trešnje relativno brzo prođu fazu jarovizacije (vernalizacije) iz dubokoga zimskog mirovanja za razliku od drugih voćnih vrsta što je loše jer se brže probude. Dovoljno je da bude izložena sumi od 1.100 do 1.300 sati inaktivnih temperatura pa da krenu sokovi.

Različite sorte trešanja različito su osjetljive na niske temperature. Međutim, kod trešanja to nije samo „unutarnja“ sortno-genetska osobina već na to znatno utječe boja kore. Trešnje žute ili svijetlocrvene boje ploda otpornije su od sorata crvene i tamnocrvene boje ploda jer im je kora svih vegetativnih organa svjetlija.

Pri kretanju vegetacije cvjetni pupovi izdrže -2,8 °C (žute sorte), otvoreni cvjetovi od -2 do -3 °C (žute sorte) tj. samo -1 °C (tamne sorte) i tek zametnuti plodovi izdrže -1,2 °C (žute sorte) dok na toj temperaturi plodovi tamnih sorata bi sigurno smrznuli.

Trešnja je izraziti heliofit i traži puno svjetla i topline. Od cvatnje do berbe potrebna joj je određena suma aktivnih temperatura kako bi se postigla odgovarajuća kvaliteta plodova. Vrlo rane sorte trebaju od 470 do 670 °C, rane sorte 670 do 720 °C, srednje rane od 720 do 810 °C, srednje od 810 do 950 °C, srednje kasne od 950 do 1.050 °C, kasne od 1.050 do 1.150 °C i vrlo kasne više od 1.150 °C.

Zadovoljava se malom količinom vlage u tlu jer joj korijen ima veliku apsorpcijsku moć. Dovoljno joj je oko 500 mm oborina godišnje, posebno ako su oborine dobro raspoređene.

Ne podnosi visoku relativnu vlagu zraka, već dapače, voli suhi zrak. Povećana relativna vlaga zraka potiče na trešnji znatnu pojavu biljnih bolesti, dok pojačane oborine ometaju diferencijaciju cvjetnih pupova te izazivaju slabu oplodnju, otpadanje plodića i pucanje plodova.

Trešnja voli umjerena strujanja vjetra. Posebno ne podnosi jače i suhe vjetrove u vrijeme cvatnje najprije jer za jačih vjetrova pčele ne lete i drugo jer jači vjetrovi smanjuju mogućnost primanja peluda na njušku tučka i time oslabljuju oplodnju i na kraju razvoj plodova. Vjetrovi mogu biti i korisni posebno u kišnim razdobljima kada strujanje zraka umanjuje štetne posljedice velike relativne vlage zraka ili suvišne vlage u tlu.

Što se tiče tla, trešnji najbolje odgovaraju duboka, dobro drenirana i rahla tla, dobrih fizikalnih, kemijskih i bioloških osobina. Reakcija tla koja je najpovoljnija za trešnju kreće se od 5,5 do 7,0 budući da većina podloga nije otporna na alkalna tla na kojima dolazi do pojave kloroze, a usporava se i rast i razvoj plodova.

Izdvojeni sadržaj