Plodovi trešnje

Plodovi trešnje

Trešnja

Trešnja (lat. Prunus avium L.) je voćna vrsta koja spada u porodicu Rosaceae i rod Prunus. Spada u koštičave voćne vrste zajedno s breskvom, šljivom, višnjom i bademom.

Gencentar trešanja je Mala Azija i Transkavkasko gorje gdje divlja trešnja raste po rubovima šuma i do 1.800 m nadmorske visine.

Danas se u svijetu uzgaja oko 1.500 sorata trešnje od kojih je najveći broj namijenjen potrošnji u svježem stanju i za prerađevine, manji broj se uzgaja samo radi prerađevina, a najmanje se uzgajaju sorte koje se koriste isključivo za proizvodnju likera i rakija.

Obzirom na pogodnosti naših ekoloških uvjeta, trešnja je bez razloga zapostavljena voćna vrsta. U Hrvatskoj nema organizirane i znatnije plantažne proizvodnje.

Izbor podloga za trešnju

Sve sorte nemaju jednaku podudarnost s istom vrstom podloge pa je u tome radi postizanja boljih rezultata potrebno znanje i iskustvo. Kao podloge za trešnju kod nas su zastupljene generativne, ali i vegetativne podloge.

Izbor sorata trešnje

Najvažniji kriteriji za odabir sortimenta trešnje su veličina ploda, čvrstoća ploda, vrijeme dozrijevaja, otpornost prema pucanju plodova, okus i samooplodnost. Prema tim kriterijima, slijedi preporuka sorata za uzgoj.

Izbor uzgojnog oblika za trešnju

Rezidbom mladih voćaka trešnje oblikuje se uzgojni oblik, a kod voćaka u rodu održava se povoljna ravnoteža između rasta i rodnosti. Uzgojni oblik trešnje u najvećoj mjeri ovisi o podlozi na koju je cijepljena.

Ekološki uvjeti za uzgoj trešnje

Trešnja, kao i sve druge voćne vrste, ima određene zahtjeve prema ekološkim uvjetima proizvodnje. Redoviti i zadovoljavajući urod visoke kvalitete moguće je postići samo u područjima i voćnjacima gdje su ekološki uvjeti svake sezone optimalni.

Izbor položaja za podizanje nasada trešnje

Položaj terena za podizanje intenzivnog nasada trešnje mora zadovoljavati određene ekološke uvjete.

Priprema tla za sadnju trešnje

Svrha i temeljne odrednice pripreme tla za sadnju je jednako onom opisanom u poglavlju istog naslova kod jabuke.

Vrijeme i tehnika sadnje trešnje

Za trešnju se preporučuje jesenska sadnja. Prije same sadnje potrebno je odstraniti sve oštećene dijelove korijena dok sitno korijenje nije potrebno prikraćivati.

Sustavi uzgoja trešnje

Kako je većina sorata trešnje autosterilna i ističu se specifičnim problemom u oplodnji (interinkompatibilitet), potrebno je saditi multisortne nasade tj. nasade s različitim sortama u različitim redovima.

Navodnjavanje trešnje

Donedavna sadnja sorata trešnje na bujnim podlogama uvjetovala je relativno visoka stabla čiji je korijen dosezao duboko u zemlju pa je biljci na taj način bio omogućen pristup izvorima vode u tlu koji nisu dostupni površinskom korijenju novih sorata trešnje koje je zbog toga potrebno obavezno navodnjavati.

Zaštita od pucanja plodova trešnje

Trešnja za svoj razvoj treba dovoljne količine vode (slično kao jabuka), ali su oborine u razdoblju od početka promjene boje pa do berbe vrlo opasne.

Berba trešnje

Čak 25% težine plod trešnje dobiva u posljednjem tjednu prije berbe, stoga se berba pokušava produljiti čim više da bi se urod poboljšao i dobio čim veći plod.

Izbor sadnog materijala trešnje

Kao i za sve ostale voćne vrste tako i sadni materijal trešnje mora biti bezvirusni, zdravstveno ispravan, kvalitetan, kategoriziran te nabavljen u provjerenom rasadniku.

Održavanje nasada trešnje

Nasad trešnje se održava kao i kod svih ostali voćni vrsta. Unutar reda potrebno je ukloniti korove primjenom herbicida.

Gnojidba trešnje

Z gnojidbu trešnje kao i svake druge poljoprivredne kulture potrebno je voditi evidenciju koju svaki poljoprivredni proizvođač mora voditi.

Rezidba trešnje

Trešnja se odlikuje izraženom dominacijom vrha tako da nakon skraćivanja sadnice razvije nekoliko jakih izboja na vrhu sadnice. U drugoj godini će iz njihovih vegetativnih pupova  izrasti jače mladice.

Hranjiva vrijednost trešnje

Trešnje su jedno od voća sa najnižim glikemičnim indeksom. Glikemični indeks nam pokazuje kako neka namirnica nakon konzumacije djeluje na nivo glukoze u krvi i kako utječe na lučenje insulina. Kao mjera se uzima glukoza koja ima glikemični indeks 100. Nakon konzumiranja hrane s visokim GI, zbog naglog lučenja velikih količnina insulina brzo pada nivo glukoze u krvi, dolazi do hipoglikemije a što pojačava potrebu za slatkim. Začarani krug se zatvara – više slatkiša traži još novih slatkiša.

Uporabna vrijednost trešnje

Zanimljivo je da je taj plod na trećem mjestu među voćem po učinku snižavanja LDL kolesterola u krvi, koji je inače faktor koji uvelike pridonosi razvijanju ateroskleroze te uzrokuje srčani i moždani udar.

Najnovije objave