Šljiva

Šljiva

Šljiva

U sistematici bilja šljiva (lat. Prunus domestica L.) spada u porodicu ružovki (Rosaceae) i rod Prunus u koji su svrstane i breskva, marelica, trešnja, višnja, badem, džanarika, bjelošljiva.

Šljive se mogu podijeliti prema različitim kriterijima, ali najpoznatija podjela je na europske i japansko-kineske. Izvorne vrste ovih dviju skupina su potpuno različite. Europska šljiva potječe s Kavkaza i Male Azije od vrste Prunus domestica, dok japansko-kineske šljive potječu od jedne vrste divlje šljive koja raste u Kini.

Križanjima do danas je stvoreno više od 2.500 plemenitih sorata.

Šljiva je u Hrvatskoj nekad bila značajna voćarska kultura, osobito u Slavoniji, Hrvatskom zagorju, Lici i Banovini. Uspješno se uzgajala jer prema tlu ne traži posebne uvjete, a osim toga ne traži mnogo voćarskog znanja.

Intenzivnim uzgojem šljive postižu se visoki i izjednačeni prirodi i time osigurava isplativost ove kulture.

Ekološki uvjeti za uzgoj šljive

Spram drugih voćnih vrsta, šljiva je u pogledu ekoloških uvjeta manje zahtjevna voćna vrsta. Može se zadovoljiti i lošijim tlom te oštrijom klimom, no najbolje rezultate će, naravno, dati u zadovoljavajućim i optimalnim uvjetima.

Podizanje i održavanje nasada šljive

Šljivu treba saditi tamo gdje daje najsigurnije, najredovitije i najkvalitetnije plodove.

Izbor podloga za šljivu

Za uzgoj šljive mogu poslužiti generativne i vegetativne podloge. Najčešća podloga koja se kod nas koristi, a pokazala se kao vrlo dobra, je Prunus myrobalana/cerasifera (džanarika).

Izbor sorata šljive

Za podizanje nasada izbor sorte ima odlučujuću važnost. Danas je poznato više od 2.500 sorata šljive. Prema namjeni plodova, sorte šljive se dijele u tri skupine: stolne sorte, sorte za više namjena ili sorte kombiniranih svojstava i rakijske sorte.

Izbor uzgojnog oblika za šljivu

Kao i ostale voćne vrste i šljiva se može uzgajati u različitim uzgojnim oblicima.

Gnojidba šljive

Kod gnojidbe šljive potrebno je voditi evidenciju upotrebe gnojiva koju traži zakonska regulativa.

Rezidba šljive

Sve su koštičave voćne vrste osjetljive na rezidbu pa rezidbu debljih grana treba izbjegavati kako se ne bi napravile velike rane. Koliko god je moguće, pinciranjem mladica u fazi intenzivnog rasta ili orunjivanjem pupova u početku kretanja vegetacije treba na vrijeme usmjeriti rast voćke u željene mladice.

Berba šljive

Šljive treba brati po suhom i toplom vremenu kad su potpuno zrele jer tada imaju najviše šećera i samo takve i daju najviše rakije (s bogatom karakterističnom aromom) i najkvalitetnije slatke prerađevine.

Hranjiva vrijednost šljive

Zbog obilja vitamina, minerala, dijetetskih vlakana i prirodnih šećera, šljiva zauzima važno mjesto kao voće u prehrani. Ona pridonosi i poboljšanju pravilne prehrane, tim više što njezin sastav u biološki najprihvatljivijim omjerima ljudski organizam lako prihvaća i time je iskoristivost pojedinih sastojaka povećana.

Najnovije objave