Plodovi šljive

Plodovi šljive

Izbor sorata šljive

Za podizanje nasada izbor sorte ima odlučujuću važnost. Danas je poznato više od 2.500 sorata šljive. Prema namjeni plodova, sorte šljive se dijele u tri skupine: stolne sorte, sorte za više namjena ili sorte kombiniranih svojstava i rakijske sorte.

U Hrvatskoj je najzastupljenija standardna domaća sorta Bistrica, no uz nju potrebno je uvoditi i druge perspektivne sorte. Za područje Dalmacije i Istre preporučuju se kinesko-japanske stolne sorte koje se ističu odličnom kvalitetom i koje dozrijevaju u turističkoj sezoni.

Berba šljive može se obaviti ručno ili mehanizirano trešnjom. Ručna berba mora bude učinkovita i brza, te da ne dolazi do oštećenja plodova prilikom ručnog branja.


Europske sorte:
Bistrica

Bistrica je naša domaća sorta nepoznatog podrijetla. Kako ima više sinonima, u različitim proizvodnim područjima nazivaju je i Požegača, Mađarica, Bosanka, Debelica, Savka itd. Ubraja se u skupinu najboljih šljiva na svijetu. Zbog svoje kvalitete pogodna je za sve oblike prerade. Mane su joj da dolazi kasno u rod, sklonost alternativnoj rodnosti i velika osjetljivost na virus šarke šljive. Vodeća je sorta. Za berbu dozrijeva od 5. do 10. rujna što ovisi o proizvodnom području gdje se uzgaja. Plodovi su sitniji, prosječne težine 18 g, ovalnog oblika, zagasito tamnoplave boje, presvučeni sivim maškom. Meso ploda je žuto, izvanredne kvalitete zbog povoljnog omjera šećera i kiselina i lako se odvaja od koštice (izrazita je kalanka). Odlična je sorta za potrošnju u svježem stanju i za sve oblike prerade (kompoti, pekmezi, džemovi, rakija, za sušenje). Samooplodna je sorta i ne treba oprašivača. Dobar je oprašivač drugim sortama. Formira dobro razgranatu krošnju piramidalnog oblika. Kasno cvate pa uglavnom izbjegne kasne proljetne mrazove. Srednje je osjetljiva prema niskim temperaturama tako da u hladnijim ili vrlo toplim područjima rodi slabije kvalitete.


Stanley

Stanley je nova sorta uzgojena u SAD-u. Selekcionirana je na otpornost spram šarke pa se vjerovalo da će zamijeniti Bistricu. No to se nije dogodilo, stoga Stanley spada u tolerantne sorte šljive spram šarke. Tipična je stolna sorta s niskim sadržajem Brix-a, nešto slabije kvalitete od Bistrice. Vodeća je i kvalitetna sorta. Odlikuje se krupnim plodovima prosječne težine 35 do 41 g, eliptičnog oblika i tamnoplave boje sa sivim maškom. Ima izraženiji šav od Bistrice. Meso ploda je žućkastozeleno, čvrsto, sočno i slatko. Koštica je krupna i djelomično se odvaja od mesa (polukalanka). U prvim godinama nakon sadnje ova sorta bujno raste, brzo dospijeva u punu rodnost i ostaje umjereno bujna. Cvate srednje kasno, a sama cvatnja traje duže vrijeme. Samooplodna je, ali se ipak preporučuje da ima oprašivača. Dobri oprašivači su sorta Ruth Gerstetter, Californian Blue. Plodovi dozrijevaju oko 25. kolovoza do 1. rujna, desetak dana prije Bistrice. Ova sorta dosta je osjetljiva na proljetne mrazove, no unatoč tome dobro podnosi niske temperature. Dosta je osjetljiva sorta na moniliju, a tolerantna na šarku. Tehnološki su joj nedostaci krupna koštica, povećana osjetljivost na moniliju i česta pojava plodova blizanaca.


Ruth Gerstetter

To je stara njemačka sorta. Jedna je od najranijih sorata plavih šljiva. Dozrijeva oko 1. srpnja. Stolna je sorta pa se preporučuje uzgoj u turističkim područjima, Istri, Dalmaciji i unutrašnjosti blizu trgovačkih centara. Vodeća je sorta. Rađa krupne, okrugle plodove plavocrvenkastoljubičaste  boje i prosječne težine od 30 g. Na plodu postoji voštani mašak. Meso je žutozeleno, djelomično se odvaja od sitne koštice (polukalanka), sočno je, srednje čvrsto, aromatično i osvježavajućeg okusa. Rano dolazi u rodnost, slabo bujnog je rasta i dobre rodnosti. Stranooplodna je sorta. Dobri oprašivači su sorta Stanley, Bistrica. Osjetljiva je na mrazove. Plodovi dobro podnose transport. Tolerantna je na šarku šljive.


Čačanska ljepotica®

Ova sorta je podrijetlom iz Srbije. Nastala je na Institutu za voćarstvo – Čačak križanjem sorata Vangenhajmova (Wangenheims Frühzwetsche) × Bistrica 1961. godine. Kao sorta priznata je 1975., a 1991. je i zaštićena. Stablo je srednje bujno s piramidalnom krošnjom. Rađa na svibanjskim kiticama i jednogodišnjim šibama. Cvate srednje rano, istovremeno sa sortama Ruth Gerstetter i Čačanska rodna. Samooplodna je sorta. Rano ulazi u rod, već nakon druge ili treće godine nakon sadnje. Rađa redovito i obilno. Relativno osjetljiva na plamenjaču i rđu šljive, a nije osjetljiva na moniliju. Tolerantna je na šarku šljive. Ima odličnu kompatibilnost s podlogama za šljivu. Plod je sitan do srednje krupan, težine 30 do 40 g. Šav je jasno izražen i dijeli plod na dva jednaka dijela. Peteljka je kratka i odlično se drži za grančicu. Kožica ploda je tanka, tamnoplave boje sa sivim maškom. Meso ploda je zelenkastožute boje, čvrsto, sočno, slatkokiselog okusa. Koštica je srednje krupna i odlično se odvaja od mesa (kalanka). Dozrijeva srednje rano, krajem srpnja i početkom kolovoza. Plodovi dobro podnose transport.


Čačanska najbolja®

Sorta podrijetlom iz Srbije. Nastala je križanjem sorata Vangenhajmova (Wangenheims Frühzwetsche) × Bistrica 1961. godine. Kao sorta priznata je 1975., a 1991. je i zaštićena. Odlikuje se bujnim do vrlo bujnim stablom koje formira relativno rijetku, piramidalnu krošnju. Cvate srednje rano i istovremeno sa sortama Čačanska rana, Čačanska ljepotica, Čačanska rodna i Ruth Gerstetter. Stranooplodna je sorta. Dobri oprašivači su Čačanska ljepotica, Ruth Gerstetter, Čačanska rodna. Ima visok potencijal rodnosti. U povoljnim uvjetima rađa redovito i obilno. Srednje je osjetljiva na plamenjaču i rđu šljive, otporna je na moniliju i visoko tolerantna na šarku. Plod je jajolikog oblika, vrlo krupan, prosječne težine 44 g. Kožica ploda je srednje debljine, čvrsta, tamnoplave do crne boje s obilnim sivim maškom. Šav je izražen i dijeli plod na dva jednaka dijela. Peteljka je srednje duljine, čvrsta i odlično se drži za plod. Meso je žuto, vrlo čvrsto, sočno, slatkokiselkastog okusa i srednje arome. Koštica je krupna i odvaja se od mesa (kalanka). Dozrijeva 3 do 5 dana prije sorte Stanley, krajem druge i početkom treće dekade kolovoza. Vrlo je transportabilna. Dugo se održava na grani.


Čačanska rodna®

Sorta nastala u Srbiji križanjem sorata Stanley × Bistrica. Hibridizacija je provedena 1961. godine, a kao sorta je priznata 1975, dok je 1991. zaštićena. Ističe se srednje bujnim stablom sa srednje gustom i piramidalnom krošnjom. Rađa na jednogodišnjim šibama. Zbog velikog potencijala rodnosti obavezna je jaka rezidba. Cvate srednje rano, istovremeno sa sortama Čačanska rana i Čačanska ljepotica. Samooplodna je sorta. Sorta je izuzetno rodnog potencijala. Osjetljiva je na plamenjaču i rđe i srednje osjetljiva na šarku šljive. Plod je sitan do srednje krupan, težine 26 g. Jajolikog je oblika. Kožica ploda je tanka, čvrsta, plava i s obilnim maškom. Meso ploda je čvrsto, žute boje, vrlo sočno, slatkokiselog okusa i aromatično. Koštica je sitna i odvaja se od mesa (kalanka). Dozrijeva krajem kolovoza i početkom rujna tj. nekoliko dana prije Bistrice. Plodovi dobro podnose transport. Dosta je otporna na proljetne mrazove.


Valjevka®

Stvorena je u Srbiji križanjem sorata Agen 707 (Aženka) × Stanley 1959. godine. Kao sorta priznata je 1985., a zaštićena 1991. godine. Stablo je srednje bujno s dovoljno gustom piramidalnom krošnjom. Kut grananja je dosta velik. Rađa na svibanjskim kiticama i jednogodišnjim šibama. Cvate srednje kasno, nešto iza Stanley-a. Samooplodna je sorta. Rano prorodi, već u drugoj ili trećoj godini nakon sadnje. Rađa redovito i obilno. Kako bi se dobila zadovoljavajuća kvaliteta plodova obavezna je oštra i redovita rezidba zbog velikog rodnog potencijala. Srednje je osjetljiva na plamenjaču, osjetljiva je na moniliju, a tolerantna na šarku šljive. Simptomi se ne pojavljuju na plodovima. Kompatibilna je sa svim važnijim podlogama za šljivu. Plod je sitan do srednje krupan, težine od 22 do 40 g. Ovalnog je oblika i sužen prema peteljci. Kožica ploda je srednje debljine, čvrsta, atraktivne plave boje s obilnim maškom. Meso je žuto, čvrsto i sočno, izvrsnog slatkokiselog okusa. Koštica je srednje krupnoće i potpuno se odvaja od mesa (kalanka). Dozrijeva krajem kolovoza i početkom rujna, nešto prije Bistrice. Odlično podnosi manipulaciju i transport.


California Blue (Kalifornijska plava)

Američka sorta koja se proširila i u Hrvatskoj. Spada u prateće sorte u našim nasadima šljive. Dozrijeva oko sredine srpnja. Ističe se izrazito krupnim, sferičnim plodovima plavoljubičaste boje i prosječne težine od 46 g. Meso ploda je žutozeleno, lako se odvaja od koštice (kalanka), srednje čvrsto, sočno, osvježavajućeg okusa i odlične kvalitete. Stablo je slabo do srednje bujno i razvija rastresitu krošnju. Dobro i redovito rodi. Cvate srednje kasno. Samooplodna je sorta i dobar oprašivač drugim sortama. Nedostatak ove sorte je njena osjetljivost na sušu i niske temperature pa se preporučuje uzgajati na toplijim tlima i u toplijim područjima.


Čačanski šećer

Ova sorta je stvorena u Srbiji križanjem sorata Agen 707 (Aženka) × Pacific. Kao sorta priznata je 1975. godine. Stablo se odlikuje kržljavim do srednje bujnim rastom i rastresitom, piramidalnom krošnjom s jakim skeletnim granama. Rađa na svibanjskim kiticama i jednogodišnjim šibama. Cvate kasno, istovremeno s Bistricom i Talijankom koje su ujedno i dobri oprašivači za ovu sortu. Stranooplodna je. Rano prorodi te rađa obilno i redovito. Srednje je osjetljiva na plamenjaču i rđe, osjetljiva je na moniliju, a neznatno je osjetljiva na šarku šljive. Ima dobru kompatibilnost s podlogom sjemenjaka džanarike. Plod je jajastog oblika, srednje krupnoće (prosječna težina je 41 g), purpurnoplave boje sa sivim maškom. Meso ploda je čvrsto, sočno, žuto, slatko i dobrog okusa. Koštica je mala i tanka i odvaja se od mesa. Dozrijeva krajem kolovoza i početkom rujna. Ima relativno dobru transportabilnost.


  President  

President je sorta podrijetlom iz Engleske. Kod nas spada u prateće sorte i malo se uzgaja. Dozrijeva u prvoj dekadi rujna. Stranooplodna je sorta. Dobri oprašivači su joj Ruth Gerstetter, Bistrica, Stanley. Ona je dobar oprašivač drugim sortama. Zahtjeva veliku sumu inaktivnih temperatura pa se ne preporučuje uzgajati u toplijim krajevima. Spada u srednje bujne sorte koja redovito i obilno rodi. Rađa vrlo krupne plodove eliptičnog oblika, smeđoljubičaste boje i težine do čak 70 g. Meso se odlikuje slatkokiselkastim okusom, srednjom čvrstoćom, podatnošću i zelenožutom bojom. Vrlo je sočno i aromatično. Tipična je sorta za korištenje u svježem stanju zbog niskog sadržaja topljive suhe tvari (Brix). Koštica je dosta velika i lako se odvaja od mesa (kalanka). Ističe se velikom otpornošću spram niskih temperatura i kasnih proljetnih mrazova. Pogodna je za uzgoj i u brdsko-planinskom dijelu.


Italian prune (Talijanka)

Ova sorta nema utvrđeno podrijetlo. Rađa krupnim plodovima težine 35 do 40 g. Dozrijeva oko sredine rujna. Boja kožice ploda je tamnoplava do plavoljubičasta. Meso ploda je žutozelene boje, a u punoj zrelosti je žuto, čvrsto, sočno i vrlo aromatično. Zreli plodovi se vrlo dobro drže na stablu čak i kada su prezreli, ali se lagano beru. Spada u kalanke jer se koštica lako odvaja od mesa. Ističe se bujnim stablom. U rod dospijeva sporo. Vrlo obilno i kasno cvate, ali obilno ne rađa. Bez obzira što je djelomično samooplodna sorta još uvijek postoji problem kod oplodnje koji je nerješiv bez obzira što su u njenoj blizini dobri oprašivači – npr. Bistrica, Stanley. Dosta je otporna na niske temperature, plamenjaču i rđu, ali je osjetljiva na moniliju.


Grof Althan

Ovo je stara češka sorta okruglastih plodova koji dozrijevaju u drugoj polovici kolovoza. Stranooplodna je sorta pa treba oprašivača. Dobar oprašivač je veliki zeleni ringlo. Plod je krupan, zelene boje s dopunskom ljubičastom. Meso ploda je prozirnožute boje, slatko, sočno i dosta čvrsto. Spada u kalanke. Rodi redovito i obilno.


Veliki zeleni ringlo

Dosta raširena stara sorta koja dozrijeva u kolovozu. Rađa krupnim i okruglim plodovima žutozelene boje. Meso ploda je vrlo sočno, slatkastog okusa i lako se odvaja od  koštice (kalanka). Djelomično je samooplodna. Ističe se dobrom bujnošću, ranim dolaskom u rod,  redovitom i obilnom rodnošću. Cvate srednje kasno


Japansko-kineske sorte:

Najviše se uzgajaju u Kaliforniji, a u Europi su najraširenije u Italiji. Rano cvatu i rano dozrijevaju. Osjetljive su na niske temperature i šupljikavost lišća.

Izdvojeni sadržaj