Gnojidba oko sadnica šljive
Gnojidba šljive
Kod gnojidbe šljive potrebno je voditi evidenciju upotrebe gnojiva koju traži zakonska regulativa.
Potrebne količine hraniva za šljivu u gramima po stablu | ||||||
Godina uzgoja | Dušik (N) | Fosfor (P2O5) | Kalij (K2O) | NPK 7-20-30 5-20-30S | UREA | KAN |
1. | 110 | 20 | 50 | 170 | 160 | 80 |
2. | 115 | 20 | 110 | 330 | 230 | 120 |
Krajem zime unose se NPK gnojiva dok ureu treba rasporediti u ožujku i travnju, a KAN se unosi u svibnju.
Gnojidba mladih šljiva do rodnosti
Dušik (N) = 40 kg/ha
Fosfor (P2O5) = 30 kg/ha
Kalij (K2O) = 50 kg/ha
Primjer gnojidbe:
U jesen prihraniti sa 165 kg/ha NPK 7-20-30 ili NPK 5-20-30S (0,3 kg/stablo).
U ožujku i krajem travnja prihraniti s 30 kg/ha uree (0,1 kg/stablo).
Krajem svibnja ili početkom lipnja prihraniti s 35 kg/ha KAN-a (0,1 kg/stablo).
Folijarna prihrana obavlja se 1%-nom otopinom preparata za folijarnu prihranu voćaka s makro i mikro elementima aplicirati 3 do 4 puta tijekom vegetacije.
Gnojidba u rodnosti za srednje visoki prinos
Potrebna hraniva kreću se:
Dušik (N) = 90 kg/ha
Fosfor (P2O5) = 50 kg/ha
Kalij (K2O) = 140 kg/ha
1. primjer
U jesen nakon berbe prihraniti s 390 kg/ha NPK 6-18-36 (1 kg/stablo).
U ožujku prihraniti sa 100 kg/ha uree (0,4 kg/stablo).
U svibnju prihraniti sa 60 kg/ha KAN-a (0,3 kg/stablo).
2. primjer
U jesen nakon berbe prihraniti s 460 kg/ha NPK 5-20-30 (1,2 kg/stablo).
U ožujku prihraniti sa 135 kg/ha uree (0,3 kg/stablo).
U svibnju prihraniti s 80 kg/ha KAN-a (0,2 kg/stablo).
Folijarna prihrana:
- prije cvatnje: 0,5%-tna otopina preparata za folijarnu prihranu na bazi bora (B)
- nakon cvatnje: 1 do 2%-tna otopina preparata za folijarnu prihranu voćaka s makro i mikro elementima
Gnojidba šljive za visoki prinos
Potrebna hraniva kreću se:
Dušik (N) = 160 kg/ha
Fosfor (P2O5) = 90 kg/ha
Kalij (K2O) = 250 kg/ha
U jesen nakon berbe prihraniti sa 680 kg/ha NPK 6-18-36 (1,7 kg/stablo).
U ožujku prihraniti sa 180 kg/ha uree (0,4 kg/stablo).
U svibnju prihraniti sa 100 kg/ha KAN-a (0,3 kg/stablo).
Na vapnenim tlima preporučuje se:
U jesen nakon berbe prihraniti s 830 kg/ha NPK 5-20-30S (2,1 kg/stablo).
U ožujku prihraniti sa 175 kg/ha uree (0,4 kg/stablo).
U svibnju prihraniti sa 100 kg/ha KAN-a (0,2 kg/stablo).
Folijarna prihrana:
- prije cvatnje: 0,5%-tna otopina preparata za folijarnu prihranu na bazi bora (B)
- nakon cvatnje: 1 do 2%-tna otopina preparata za folijarnu prihranu voćaka s makro i mikro elementima
Izdvojeni sadržaj
22.10.2014.
Podizanje i održavanje nasada šljive
Šljivu treba saditi tamo gdje daje najsigurnije, najredovitije i najkvalitetnije plodove.
22.10.2014.
Hranjiva vrijednost šljive
Zbog obilja vitamina, minerala, dijetetskih vlakana i prirodnih šećera, šljiva zauzima važno mjesto kao voće u prehrani. Ona pridonosi i poboljšanju pravilne prehrane, tim više što njezin sastav u biološki najprihvatljivijim omjerima ljudski organizam lako prihvaća i time je iskoristivost pojedinih sastojaka povećana.
22.10.2014.
Ekološki uvjeti za uzgoj šljive
Spram drugih voćnih vrsta, šljiva je u pogledu ekoloških uvjeta manje zahtjevna voćna vrsta. Može se zadovoljiti i lošijim tlom te oštrijom klimom, no najbolje rezultate će, naravno, dati u zadovoljavajućim i optimalnim uvjetima.
22.10.2014.
Izbor podloga za šljivu
Za uzgoj šljive mogu poslužiti generativne i vegetativne podloge. Najčešća podloga koja se kod nas koristi, a pokazala se kao vrlo dobra, je Prunus myrobalana/cerasifera (džanarika).
22.10.2014.
Izbor sorata šljive
Za podizanje nasada izbor sorte ima odlučujuću važnost. Danas je poznato više od 2.500 sorata šljive. Prema namjeni plodova, sorte šljive se dijele u tri skupine: stolne sorte, sorte za više namjena ili sorte kombiniranih svojstava i rakijske sorte.