Šljiva

Šljiva

Šljiva

U sistematici bilja šljiva (lat. Prunus domestica L.) spada u porodicu ružovki (Rosaceae) i rod Prunus u koji su svrstane i breskva, marelica, trešnja, višnja, badem, džanarika, bjelošljiva.

Šljive se mogu podijeliti prema različitim kriterijima, ali najpoznatija podjela je na europske i japansko-kineske. Izvorne vrste ovih dviju skupina su potpuno različite. Europska šljiva potječe s Kavkaza i Male Azije od vrste Prunus domestica, dok japansko-kineske šljive potječu od jedne vrste divlje šljive koja raste u Kini.

Križanjima do danas je stvoreno više od 2.500 plemenitih sorata.

Šljiva je u Hrvatskoj nekad bila značajna voćarska kultura, osobito u Slavoniji, Hrvatskom zagorju, Lici i Banovini. Uspješno se uzgajala jer prema tlu ne traži posebne uvjete, a osim toga ne traži mnogo voćarskog znanja.

Intenzivnim uzgojem šljive postižu se visoki i izjednačeni prirodi i time osigurava isplativost ove kulture.

Ekološki uvjeti za uzgoj šljive

Spram drugih voćnih vrsta, šljiva je u pogledu ekoloških uvjeta manje zahtjevna voćna vrsta. Može se zadovoljiti i lošijim tlom te oštrijom klimom, no najbolje rezultate će, naravno, dati u zadovoljavajućim i optimalnim uvjetima.

Izbor položaja za podizanje nasada šljive

Šljivu treba saditi tamo gdje daje najsigurnije, najredovitije i najkvalitetnije plodove.

Priprema tla za sadnju šljive

Prije samog podizanja nasada tj. dubokog oranja, površinu parcele treba očistiti i poravnati, a na osnovi pedološke analize tla i uz preporuku stručnjaka treba obaviti prihranu PK gnojivima i s 40 do 50 t/ha stajnjaka.

Izbor podloga za šljivu

Za uzgoj šljive mogu poslužiti generativne i vegetativne podloge. Najčešća podloga koja se kod nas koristi, a pokazala se kao vrlo dobra, je Prunus myrobalana/cerasifera (džanarika).

Izbor sorata šljive

Za podizanje nasada izbor sorte ima odlučujuću važnost. Danas je poznato više od 2.500 sorata šljive. Prema namjeni plodova, sorte šljive se dijele u tri skupine: stolne sorte, sorte za više namjena ili sorte kombiniranih svojstava i rakijske sorte.

Izbor uzgojnog oblika za šljivu

Kao i ostale voćne vrste i šljiva se može uzgajati u različitim uzgojnim oblicima.

Vrijeme i tehnika sadnje šljive

Sadnja šljive, ako je tlo na vrijeme pripremljeno, može se obaviti u jesen ili rano proljeće. Preporučuje se jesenska sadnja kao i kod jabuke i kruške.

Održavanje nasada šljive

Budućnost nasada šljive ovisi o prvim godinama tj. o tome kako je bilo pripremljeno tlo i je li na temelju kemijske analize meliorativna gnojidba bila dobro određena.

Gnojidba šljive

Kod gnojidbe šljive potrebno je voditi evidenciju upotrebe gnojiva koju traži zakonska regulativa.

Navodnjavanje šljive

Šljivu se preporučuje navodnjavati sustavom kap po kap jer biljka na taj način kontinuirano dobiva vodu, a i velika je ušteda na vodi.

Rezidba šljive

Sve su koštičave voćne vrste osjetljive na rezidbu pa rezidbu debljih grana treba izbjegavati kako se ne bi napravile velike rane. Koliko god je moguće, pinciranjem mladica u fazi intenzivnog rasta ili orunjivanjem pupova u početku kretanja vegetacije treba na vrijeme usmjeriti rast voćke u željene mladice.

Berba šljive

Šljive treba brati po suhom i toplom vremenu kad su potpuno zrele jer tada imaju najviše šećera i samo takve i daju najviše rakije (s bogatom karakterističnom aromom) i najkvalitetnije slatke prerađevine.

Hranjiva vrijednost šljive

Zbog obilja vitamina, minerala, dijetetskih vlakana i prirodnih šećera, šljiva zauzima važno mjesto kao voće u prehrani. Ona pridonosi i poboljšanju pravilne prehrane, tim više što njezin sastav u biološki najprihvatljivijim omjerima ljudski organizam lako prihvaća i time je iskoristivost pojedinih sastojaka povećana.

Najnovije objave