Malina

Malina

Položaj, priprema tla i podizanje nasada malina

Malini najbolje odgovara nadmorska visina od  400 do 800 m. Samim položajem treba osigurati prozračivanje, kao i kod drugih voćnih kultura. Malina preferira kisela tla te ne podnosi karbonatna ni subalkalna tla. Tlo je potrebno urediti prije same sadnje.

Položaj

Malina je kultura koja je prilagodljiva u  različitim klimatskim uvjetima. Ona je otporna na rane proljetne mrazove, jer cvjeta vrlo kasno, što omogućuje njezin uzgoj na brdsko-planinskim područjima.

Malini najviše pogoduju duboka tla (+ 1 m), rastresita, propusna i dovoljno vlažna (75%), slabo kisela (pH=6), srednje teška (oko 50% gline) i količinom humusa od 5%.

Najidealnija su područja umjerene klime (srednje mjesečne temperature oko 10°C i godišnje sume padalina 800-1000 mm, uz njihov pravilan raspored) te svježijim ljetima i umjereno oštrim zimama. Za idealne prinose preporučuju se sjeveroistočne ili sjeverozapadne ekspozicije uz nagib terena do 10%.

 

Priprema tla

Priprema tla je slična kao i kod ostalih voćaka. Lakša se tla rigolaju na dubinu do 40 cm, dok teža na dubinu do 60 cm.

U samoj pripremi potrebno je osigurati najmanje 10 mg P2O5 i 40 mg K2O na 100 g tla.

Također, prije sadnje obvezno je osigurati organske tvari. Nakon rigolanja se zaora najmanje 50 do 80 t stajskog gnoja po 1 ha.        

 

Podizanje nasada

Pri podizanju nasada malina, osobito pri većim proizvodnjama, važno je imati na umu najpovoljniju površinu s obzirom na dostupnost radne snage. Radi orijentacije navedenog, bitno je znati da berba jednorodnih sorti traje oko 15 dana, dok jedan radnik dnevno ubere 25 do 50 kila plodova.

Nasad malina se isključivo diže na zasebnoj površini. Ne preporučuje se kao međukulltura u voćnjacima, radi nemogućnosti usklađenja prskanja voćaka i zriobe maline. Od sorti se uzimaju dvije, najviše tri najkvalitetnije.

U vrtovima i okućnicama obično se sadi manji broj sadnica, onoliko koliko podmiruje potrebe kućanstva. Za takvu primjenu potrebno je odabrati više jednorodnih sorti, koje se razlikuju s obzirom na sazrijevanje te jednu ili dvije dvorodne sorte.

 

Uzgojna armatura

Podizanje potpornja za malinu se radi neposredno prije sadnje, a moguće je i godinu dana kasnije. Za same potpornje se koriste kolci (za grmove) i armatura sa žicom za žive ograde ili trake.

Stupovi i žice tvore uzgojnu armaturu. Razmak stupova je svakih 7 metara.

Sami stupovi su visoki 150 cm, a debeli 10x10 cm. Na kraju redova potrebno ih je pojačati debljinom od 15x15 cm.

Žica je debljine 2,5 mm, dok ona može biti raspoređena na više načina:

- jedna žica na visini od 120 do 150 cm, za koju se privezuju vrhovi;

- dvije žice na razmaku prva 60 cm, a druga 120 cm, između kojih se povlače izboji i vežu za gornju žicu;

- dvije žice u istoj razini, na 100 do 120 cm, s međusobnim vodoravnim razmakom 30 do 40 cm, između žica se uvlače izboji za rod;

- četiri žice, dvije i dvije na istoj razini, prva razina 60 cm, druga 120 cm, žice su međusobno vodoravno razmaknute 30 do 40 cm. Takav je oblik u proizvodnji najekonomičniji.

Izdvojeni sadržaj