Malina

Malina

Malina

Uporabna vrijednost maline

Uz jagodu, malina je jedna od najznačajnijih voćnih kultura u skupini jagodičastih voćaka. Sam plod maline po svom sastavu, izgledu i okusu se ubraja u jedno od najcjenjenijih voća. Jedna od najbitnijih karakteristika jest visok sadržaj vitamina C. Plod se koristi kao stolno voće, ali i za preradu. Otkad su razvijena tehnologija prijevoznih sredstva i skladišta s rashladnim uređajima, uporaba svježih plodova ima sve veće značenje.

Od malina se mogu napraviti odlični sokovi, želei, pića i sorbeti. Često im se doda sok crvenih ribiza koji dodaje reskost. Vino je delikatno i izvrsne boje. Maline se i zamrzavaju, ali djelomično gube na teksturi u tom slučaju. Listovi i plodovi malina također se koriste za primjenu čajeva.

Hranjiva vrijednost maline

Hranjiva vrijednost pri 100 g


Energetska vrijednost

220 kJ (53 kcal)

Ukupno ugljikohidrata

11.94 g

Od toga šećera

4.42 g

Dijetalna vlakna

6.5 g

Ukupno masti

0.65 g

Ukupno bjelančevina

1.2 g

Vitamini


Vitamin (B1)

(3%) 0.032 mg

Riboflavin (B2)

(3%) 0.038 mg

Niacin (B3)

(4%) 0.598 mg

Pantotenska kiselina (B5)

(7%) 0.329 mg

Vitamin B6

(4%) 0.055 mg

Folna kiselina (B9)

(5%) 21 µg

Kolin

(3%) 12.3 mg

Vitamin C

(32%) 26.2 mg

Vitamin E

(6%) 0.87 mg

Vitamin K

(7%) 7.8 µg

Minerali


Kalcij

(3%) 25 mg

Željezo

(5%) 0.69 mg

Magnezij

(6%) 22 mg

Mangan

(32%) 0.67 mg

Fosfor

(4%) 29 mg

Kalij

(3%) 151 mg

Cink

(4%) 0.42 mg

Ostalo


Voda

85.8 g

Izbor sorata maline

Prema boji plodova najvažnije se smatraju sorte crvene i crne maline, no postoje i jednorodne i dvorodne sorte. Sve sorte su samooplodne. Što se tiče dozrijevanja, razlikujemo ljetne i jesenske maline. S praktičnog gledišta, sorte se mogu podijeliti u dvije glavne skupine: ekonomski najvažnije i ekonomski važne.

Ekološki uvjeti za uzgoj maline

Klima s prohladnim ljetima i zime koje nisu preoštre najbolje odgovaraju malini. Malina nema posebne zahtjeve za toplinom. Iznenadne promjene proljetnih temperatura mogu naškoditi izdancima, dok kasni proljetni mrazovi rijetko nanose štetu jer malina cvjeta tek sredinom svibnja.

Položaj, priprema tla i podizanje nasada malina

Malini najbolje odgovara nadmorska visina od  400 do 800 m. Samim položajem treba osigurati prozračivanje, kao i kod drugih voćnih kultura. Malina preferira kisela tla te ne podnosi karbonatna ni subalkalna tla. Tlo je potrebno urediti prije same sadnje.

Uzgojni oblik i tehnika sadnje maline

Određivanje redova završava se postavljanjem uzgojne armature. Orijentacija redova je sjever-jug. Kolcem za potporanj određujemo svako mjesto sadnje grmova. U sustavima sadnje u trake ili živa ograda, postavi se nisko na stupovima konac, izmjere se mjesta u redu i iskopaju jame nešto veće od promjera korijena.

Održavanje nasada maline

Uzgoj maline prilično je jednostavan radi činjenice da se lako proizvode sadnice. Malina rodi brzo, već druge godine, a treće godine može dati puni rod. Sama proizvodnja traje od 10 do 15 godina.

Gnojidba maline

Malina ima veće zahtjeve za hranivima od ostalih vrsta jagodičastih voćaka.  Osnovna gnojidba se odvija u jesen, kombinacijom stajskog gnoja i mineralnog gnojiva. Ako to nije moguće, potrebno ju je odraditi u rano proljeće. NPK se unosi u proljeće tijekom prve obrade. Dušična gnojiva, ako su u obliku KAN-a se unose prilikom druge obrade. Ako se dušik dodaje u obliku uree, unosi se jednokratno prilikom prve obrade.

Rezidba maline

Rezidba maline je relativno jednostavna. Dvogodišnje drvo koje je donijelo rod se reže, a prorjeđuju se jednogodišnji ljetorasti, kojima se može skratiti vrh, ali nije neophodno. Nakon berbe se mogu rezati izboji koji su u toj godini donijeli rod.

Berba maline

Malina je vrlo osjetljivo voće, te je zato berbu maline potrebno dobro organizirati da bi se odradila na vrijeme i prodala na tržištu u najboljem stanju.

Najnovije objave