Izbor uzgojnog oblika za krušku

Pastorčica

Pastorčica

Kruška se kao i jabuka može uzgajati i lako prilagođavati različitim uzgojnim oblicima i sustavima uzgoja. Najčešći uzgojni oblici jesu piramida, vretenasti grm, pravilna i nepravilna palmeta kosih grana te razni kordonci.

U slučaju da se kruška želi što lakše uzgajati, tada je najbolji uzgojni oblik etažna piramida koju je kruška sklona prirodno formirati.

Vitko vreteno, vrlo vitko vreteno, poboljšani vertikalni kordonac – uzgajaju se na dunji MC i ADAMS, a rjeđe na dunji MA.


Poboljšani vertikalni kordonac

To je uzgojni oblik u pravcu koji ima centralnu os ili provodnicu na kojoj se nalaze samo kratki nosioci rodnog drva. Promjer krošnje je 0,3 do 0,5 m, oblik krošnje je valjak, a visina stabla 2,2 do 2,5 m. Nosioci rodnog drva tijekom uzgoja se zamjenjuju kad postanu prejako razvijeni. Ako se kruška uzgaja kao ovaj oblik tada se sadi na međuredni razmak od 2,8 do 3,2 m, a unutar reda na 0,3 do 0,5 m razmaka što iznosi od 6.250 do 11.900 stabala/ha.


Obična piramida

Danas sve više napušta jer ima manju ukupnu rodnu površinu.


Vretenasti grm

Oblik koji se koristi u intenzivnim nasadima ako je kruška cijepljena na dunju. Na provodnici se kosturne grane spiralno razvode na sve strane na razmaku od 15 do 20 cm jedna od druge. Grane s provodnicom zatvaraju kut od 90°. Kod ovog uzgojnog oblika karakteristično je nisko deblo koje doseže visinu 40 do 50 cm od tla, dok je cijelo stablo visine 2,5 do najviše 3 metra.


Vitko vreteno

Noviji uzgojni oblik i on se najčešće primjenjuje za intenzivne komercijalne voćnjake. Kruška se tada uzgaja u srednje gustom ili gustom sklopu. Ovaj uzgojni oblik sadrži provodnicu na kojoj se u donjem dijelu razvijaju kosturne grane prvog reda razgranavanja, a na njima oblici rodnih i nerodnih izboja. U gornjem dijelu umjesto skeletnih grana se razvijaju rodni i nerodni izboji izravno iz provodnice. Kosturne grane otklonjene su pod kutom od 60°, a deblo je visine 50 cm. Za ovaj uzgojni oblik kruška mora biti cijepljena na dunju.


Od plošnih uzgojnih oblika spomenimo slobodnu ili nepravilnu palmetu koja se može koristiti za krušku u gustom sklopu ako je cijepljena na dunju MA. Ovaj uzgojni oblik sastoji se od provodnice na kojoj je slobodno raspoređeno 8 do 10 skeletnih grana prvog reda. Skeletne grane se mogu usmjeriti vodoravno, no najčešće se usmjeravaju koso. Prve skeletne grane razvode se na visini od 50 cm, a zatim na svakih 35 do 50 cm slobodno desno i lijevo u pravcu reda razvode se nove grane. Prve skeletne grane zatvaraju s provodnicom kut od 45°, a kako se penju prema vrhu grane se otklanjaju pod kutom od 60°. Sadnice kruške se sade na razmak u redu od 1,5 do 2,5 m i međuredni razmak od 3 do 4 m.

Od kordonaca se mogu koristiti sve vrste – vertikalni, horizontalni, kosi i kombinirani. Kombinirani kordonci mogu biti jednostruki ili dvostruki „U“ oblik, oblik svijećnjaka i „Y“ kordonci tzv. belgijska ograda.

Vertikalni kordonac je stari klasični uzgojni oblik s uspravnom provodnicom na kojoj se u spiralnom poretku uzgajaju kratke rodne grančice, potreban je stalni rez prikraćivanja i prorjeđivanja, najčešće nalazi primjenu u uzgoju u vrlo gustom sklopu.

Kosi kordonac sadrži provodnicu u kosom položaju pod kutom od 45°.

Vodoravni kordonac ima uspravno deblo s jednim ili dva vodoravna kordonca bez provodnice.

Izdvojeni sadržaj