Izbor sorata kruške

Lipanjska ljepotica

Lipanjska ljepotica

Danas se u svijetu uzgaja više od 6.000 različitih sorata kruške. Izbor sorte treba prilagoditi ekonomskim i ekološkim uvjetima područja u kojem se kruška želi uzgajati.

Nabrojene sorte su razvrstane i poredane po redoslijedu dozrijevanja za berbu. Vrijeme zriobe se izražava relativnim odnosom prema dozrijevanju sorte Viljamovke i to brojem dana koliko pojedina sorta dozrijeva prije ili poslije Viljamovke. U Hrvatskoj Viljamovka dozrijeva za berbu od 15. do 25. kolovoza. Nakon toga slijedi opis najznačajnijih vodećih i pratećih sorata kruške za proizvodne nasade.

Vrlo rano ljetne: 1. dekada srpnja

  • Zelena ljetna, Magdalena, Lipanjska ljepotica


Rano ljetne: 2. i 3. dekada srpnja

  • Srpanjska šarena, Etrusca, Tikvica, Žifarova, Tosca, Košia


Srednje ljetne: 1. i 2. dekada kolovoza

  • Rana Moretinijeva, Trevuška, Klapova, Gijoova, Santa Maria, Starkimson


Kasno ljetne: 3. dekada kolovoza i prvi dani rujna

  • Viljamovka, Rosired Bartlett, Vjenka, Dvostruka Filipova


Rano jesenske: 1. dekada rujna

  • Margareta Marija, Spartlet, Gelertova (Hardijeva), Kalifornija


Srednje jesenske: 2. dekada rujna

  • Avranška, Patten, Grand Champion, Cascade, Konferans


Kasno jesenske: 3. dekada rujna i prvi dani listopada

  • Fetelova, Concorde, Društvenka, General Leclerc, Harrow Sweet, Pakamova, Lukasova, Kleržo, Boskova tikvica


Rano zimske: 1. i 2. dekada listopada

  • Pastorčica, Zimska pastrvka, Kiferova, Druarova


Kasno zimske: 3. dekada listopada

  • Hardenpontova, Pariška grofica, Olivijerova, Krasanka, Zimska dekanka

U vodeće sorte kruške za proizvodne nasade spadaju:


Williams = Bartlett (Viljamovka)

Stara sorta porijeklom iz Velike Britanije. U SAD-u ju nazivaju Bartlett. Nastala je kao slučajni sjemenjak. Jedna je od najraširenijih sorata kruške u svijetu pa je i nazivaju kozmopolitskom kruškom. Kasna ljetna je sorta čiji plodovi dozrijevaju oko 20. kolovoza. Krupni plodovi (225 do 250 g) mogu se koristiti u svježem stanju ili za preradu, posebno u sok i vrlo poznatu rakiju „Viljamovku“. Kruškolikog su oblika i s neravninama po površini. Osnovna boja ploda je svijetlozelena, a dospijevanjem prelazi u limunskožutu. Na pokožici se uočavaju male smeđe lenticele. Meso je sitnozrnaste strukture i vrlo fine teksture, žućkastobijele boje, slatko, sočno. Punog je okusa sa specifično prepoznatljivom, prilično jako izraženom muškatnom aromom i mirisom. Cvate srednje kasno do kasno. Diploidna je sorta. Dobri oprašivači su Pakamova, Klapova, Boskova, Društvenka, Konferans. Dolazi rano u rod, daje redovite i visoke prirode. Srednje bujnog je rasta i ima dobru sposobnost razgranavanja. Vrlo je osjetljiva na bakterijsku palež, krastavost i kruškinu buhu.  Može se čuvati u hladnjači 4 do 5 mjeseci. Od fizioloških bolesti značajnije su posmeđenje kožice i posmeđenje sjemenjače. Od prirodnih mutacija razlikujemo mutaciju pupa Bartlett – SAD. Tu spadaju mutanti Rosired Bartlett i Max Red Bartlett. U mutacije pupa Max Red Bartlett – Australija spada mutant Sensation Bartlett.Njezini najveći nedostaci su što nema dopunske boje kožice i nije kompatibilna s dunjom te je sklona partenokarpnom zametanju plodova.  Bez obzira na te nedostatke zbog svoje adaptivnosti (uzgaja se do 800 m nadmorske visine), odlične rodnosti i izvanredne kvalitete plodova smatra se nezamjenjivom sortom.


Butirra précoce Morettini (Rana Morettinijeva)

Zemlja podrijetla ove sorte je Italija. Jedna je od najboljih ranih krušaka koja sazrijeva krajem srpnja, otprilike 20 dana prije Viljamovke. Srednje bujnog do bujnog je rasta. Prirodno formira široku piramidalnu krošnju. Cvate rano do srednje rano. Diploidna je sorta. Dobri oprašivači su joj Gelertova, Žifarova, Krasanka, Fetelova, Lipanjska ljepotica, Trevuška. Rano prorodi te obilno i redovito rađa. Rađa srednje krupne plodove (140 g) kruškolikog oblika. Kožica ploda je prilično tanka, krhka, glatka, suha i sjajna, osnovne svijetlozelene boje koja dospijevanjem prelazi u zelenkastožutu s jarkim crvenilom na osunčanoj strani. Meso ploda je bijele boje. Slatkog je i sočnog, osvježavajućeg okusa i vrlo prijatne arome. Izvrsne je kvalitete. U hladnjači se može čuvati do mjesec dana.  Osjetljiva je na kasne proljetne mrazove. U sjeverozapadnoj Hrvatskoj pokazuje osjetljivost na mrazopuc. S dunjom nema najbolju kompatibilnost pa ju treba cijepiti na međupodlogu. Plodovi su osjetljivi na manipulaciju i transport.


Beurré Bosc (Boskova tikvica, Boskova bočica, Boskova, Kajzerica)

Ova sorta je podrijetlom iz Francuske. Roditelji su nepoznati. Spada u kasne jesenske sorte jer dozrijeva oko 36 dana nakon Viljamovke (druga polovica rujna do početak listopada). Rađa srednje krupnim do krupnim (230 do 280 g) plodovima karakterističnog kruškolikog oblika poput tikvice/bočice. Ima dugu i elegantnu peteljku. U vrijeme berbe ima osnovnu svijetlozelenu boju kožice koja kasnije dospijevanjem prelazi u svijetložutu, a rđa poprimi tipičan cimetastocrveni ton. Zbog rđe plod je relativno hrapav, ali ipak privlačnog izgleda. Meso ploda je žućkastobijele boje, fine teksture sa sitnim sklerenhimskim zrncima, sočno, topivo, kiselkastoslatkastog okusa, punog ali nedovoljno skladnog zbog pomanjkanja kiselina. Vrlo je specifične i izražene arome. Izvrsna je stolna sorta. Cvate kasno. Diploidna je sorta. Dobri oprašivači su Društvenka, Gelertova, Viljamovka, Klapova, Konferans. U rod dolazi srednje kasno. Daje visoke i redovite prirode nešto manje nego kod najrodnih sorata. Ističe se srednje bujnim do bujnim rastom i visećim habitusom (grane povijene prema tlu) stoga je bitan izbor podloge. Otporna je na sušu i mraz. Male je osjetljivosti na krastavost, osjetljiva je na kruškinu buhu, a jako je osjetljiva na bakterijsku palež. Od fizioloških bolesti javljaju se najčešće posmeđenje kožice i sjemenjače te šupljikavost mesa i unutarnji lom. Može se čuvati u CA hladnjačama od 5 do 7 mjeseci.


Passe Crassane (Paskrasan, Krasanka)

Krasanka je sorta podrijetlom iz Francuske. Roditelji su nepoznati. Zastupljena je u sortimentu svih voćarskih zemalja pa tako i u Hrvatskoj. Jedna je od najkasnijih sorata kruške, spada u kasne zimske sorte, a za berbu dozrijeva oko 55 dana nakon Viljamovke, u prvoj polovici listopada. Za jelo stiže početkom studenog. Rađa krupnim do vrlo krupnim plodovima težine 270 do 340 g. Plodovi su okruglasto spljoštenog jabučastog oblika. Imaju debelu, hrapavu i suhu kožicu. U vrijeme berbe su svijetlomaslinaste boje koja dozrijevanjem prelazi u zelenkastožutu tj. slamnatožutu. Oko čaške i peteljke je rđaste boje. Po površini kožice ravnomjerno su raspoređene rđaste lenticele. Meso je žućkastobijelo, srednje fine teksture sa sitnim i srednje krupnim sklerenhimskim stanicama. Sočno je, potpuno topivo, slatkokiselog okusa, zbog prevladavajućih kiselina malo neskladnog, ali punog i trpkog okusa, nenametljive arome i blagog mirisa. Cvate srednje rano do srednje kasno. Diploidna je sorta. Dobri oprašivači su Fetelova, Viljamovka, Boskova, Konferans, Kleržo, Druardova maslovka. Počinje roditi srednje rano do srednje kasno. Slabog je rasta i srednjeg razgranjenja. Formira malu, usku i piramidalnu krošnju. Za uspijevanje potrebno joj je duboko i plodno tlo te toplije podneblje. Traži navodnjavanje i oštriju rezidbu. Jako je osjetljiva na bakterijsku palež, srednje je osjetljiva na krastavost i kruškinu buhu, a osjetljiva je i na Botrytis cinerea. Ima zadovoljavajuću kompatibilnost s dunjom. Od fizioloških bolesti javlja se unutarnje posmeđenje mesa. U CA hladnjači se može dobro čuvati 6 do 7 mjeseci.


Conferance (Konferans)

Ovo je najraširenija sorta u uzgoju u svijetu. Podrijetlom je iz Velike Britanije. Nastala je selekcijom sjemenjaka dobivenih slobodnim oprašivanjem sorte Leon Leclerc de Naval. Srednje kasna je jesenska sorta koja dozrijeva oko 26 dana nakon Viljamovke. Rađa srednje krupnim do krupnim plodovima težine 190 do 240 g. Plodovi imaju oblik izdužene tikvice, osnovna boja kožice je mutnozelena koja je na većem dijelu prekrivena rastrganom rđastom bojom i nije baš privlačna. Meso je žućkastobijele boje, a oko sjemenjače narančastocrvene boje, fine je teksture s malo sitnih sklereida i sočno. Ima kiselkastosladak okus izražene ugodne arome. Cvate rano do srednje kasno. Diploidna je sorta. Ima velike zahtjeve spram klimatskih uvjeta. Dobri oprašivači su Gelertova, Boskova, Društvenka, Viljamovka. Rano ulazi u rod i daje visoke i redovite prirode. Ističe se srednje bujnim do bujnim rastom, razgranjenom i dobro razvijenom krošnjom. Vrlo je osjetljiva na bakterijsku palež, a manje na krastavost i kruškinu buhu. Od fizioloških bolesti javlja se posmeđenje kožice i šupljikavost ploda. Ima odličnu skladišnu sposobnost. U CA hladnjačama se može čuvati 6 do 7 mjeseci. Nakon iznošenja iz hladnjače, a prije prodaje, plodovi trebaju ići na dozrijevanje jer u protivnom su pretvrdi. Prirodnom mutacijom pupa dobiveni su mutanti Conferance precoce Saels, tetraploidan Novi conferance, tetraploidan Conferance Grootvruchtige Saels i tetraploidan Super Conferance.


U prateće sorte kruške za proizvodne nasade spadaju:


Abbe Fetel (Fetelova)

Fetelova je sorta francuskog podrijetla. Roditelji su nepoznati. Spada u kasne jesenske sorte. Dozrijeva za berbu oko 30 dana nakon Viljamovke, krajem rujna. Rađa krupnim do vrlo krupnim plodovima težine 250 do 320 g. Plodovi su specifičnog, jako izduženog kruškolikog oblika čime privlače pažnju kupaca. Osnovna boja u vrijeme berbe je svijetlozelena koja dozrijevanjem prelazi u slamnatožutu. Po površini kožice raspoređene su rđaste lenticele. Kod udubine kruške i na vrhu vrata je rđaste boje. Meso je žućkastobijelo, srednje fine teksture s malo sitnih sklerenhimskih stanica, sočno. Slatkastog je i pomalo praznog okusa, neskladnog zbog pomanjkanja kiselina, srednje izražene arome i blagog mirisa. Vrlo kvalitetna stolna sorta. Cvate srednje rano do srednje kasno (prije Viljamovke). Diploidna je sorta. Dobri oprašivači su Gelertova, Viljamovka, Boskova, Pakamova, Krasanka i druge diploidne sorte koje u isto vrijeme cvatu. U rodnost ulazi srednje rano i daje samo srednje visoke prirode. Sklona je alternativnoj rodnosti i zametanju partenokarpnih plodova. Ističe se srednjim do srednje bujnim rastom i razvija dobro razgranjenu krošnju sa tankim izdancima koje rezidbom treba prorijediti. 80% plodova donosi na rodnom izboju koji se zove štrljak. Cijepljena na dunju prikladna je za uzgoj u gustom sklopu od 3.000 stabala/ha. Treba koristiti međupodlogu jer Fetelova nije kompatibilna s dunjom. Dobre međupodloge jesu Gelertova, Pastorčica, Santa Maria i druge. Ne podnosi alkalna tla s više od 1,5% aktivnog vapna jer na njima obolijeva od ferokloroze tj. žutice. Vrlo je osjetljiva na bakterijsku palež, srednje osjetljiva na kruškinu buhu i malo osjetljiva na krastavost. Prerano ubrani plodovi skloni su posmeđenju kožice. Čuva se u CA hladnjačama 4 do 5 mjeseci.


Doyenne du Comice (Društvenka)

Društvenka je podrijetlom iz Francuske. Nepoznatih je roditelja. Spada u kasne jesenske sorte. Dozrijeva oko 32 dana nakon Viljamovke. Daje krupne do vrlo krupne plodove težine 20 do 300 g. Plodovi su kruškolikog, asimetričnog oblika. Osnovna boja u vrijeme berbe je mutno zelena, a sa dozrijevanjem prelazi u zelenkastožućkastu. Svijetlosmeđe rđaste lenticele gušće su raspoređene oko peteljke i čaške. Meso ploda je žućkastobijele boje, vrlo fine teksture s malo sklereida, sočno i topivo, slatkokiselkastog i punog okusa te specifične ugodne nenametljive arome. Cvate kasno. Diploidna je sorta. Dobri oprašivači su Konferans, Viljamovka, Klapova, Boskova, Fetelova. Pošto u rod dolazi kasno potrebno ju je cijepiti na slabo bujne podloge. Visina priroda dosta ovisi o dobroj tehnologiji uzgoja. Od početka rodnosti ima bujni rast koji kasnije prelazi u srednje bujni. Ekstremno je osjetljiva na bakterijsku palež, jako je osjetljiva na krastavost, srednje na kruškinu buhu i rak korijena. Od fizioloških bolesti pojavljuju se posmeđenje kožice, sjemenjače i mesa. Može se čuvati 5 do 6 mjeseci u CA hladnjačama.


Packham's triumph (Pakamova)

Ova stara sorta je porijeklom iz Australije. Najzastupljenija je sorta u zemljama južne hemisfere. Nastala je križanjem sorata Belle Angevine × Williams. Spada u kasne jesenske sorte. Za berbu dozrijeva 34 dana nakon Viljamovke. Rađa srednje krupnim do krupnim plodovima težine 230 do 280 g. Plodovi su kruškolikog i grbavog oblika, svijetlozelene osnovne boje kožice u vrijeme berbe, a slamnatožute u dospjelosti. Rđa je raspoređena uglavnom oko čaške i peteljke. Meso ploda je skoro bijele boje, vrlo fine teksture sa sitnim sklereidama, sočno i topivo. Ima slatkokiselkasti, prilično puni okus, ugodnu aromu i miris koji su slabije izraženi nego kod Viljamovke. Cvate srednje rano do srednje kasno, malo prije ili u isto vrijeme kad i Viljamovka. Diploidna je sorta. Dobri oprašivači su Viljamovka, Boskova, Konferans, Fetelova. U rodnost ulazi rano, daje redovite i velike prirode, ali je sklona partenokarpiji. Nije kompatibilna s podlogom dunje. Na početku se ističe srednjim rastom koji kasnije postaje slabo bujan. Sposobnost razgranjenja je srednja, a kut grananja grana nije velik. Vrlo je osjetljiva na bakterijsku palež, srednje je osjetljiva na krastavost i kruškinu buhu i osjetljiva je na rak korijena. Od fizioloških bolesti javlja se posmeđenje kožice i sjemenjače. U CA hladnjačama može se čuvati 7 do 8 mjeseci.


Bella di giugno (Lipanjska ljepotica)

Ova sorta je podrijetlom iz Italije. Dozrijeva krajem lipnja, oko 46 dana prije Viljamovke. Srednje rano cvate. Ističe se velikom rodnošću. Rast stabla je srednje bujan do bujan. Rađa relativno sitnim plodovima težine oko 60 g. Plodovi su izduženog, kruškolikog i zdepastog oblika. Kožica ploda je suha, glatka, sjajna. Osnovna boja kožice ploda je svijetlozelena s rđastim mrljama koja s osunčane strane poprimi lijepo crvenilo. Sklona je brzom prezrijevanju. Meso ploda je blijedožućkaste boje, slatko, sočno i vrlo aromatično, srednje praznog okusa zbog manjka kiselina i šećera. Meso sadrži sitne sklerenhimske stanice. Rađa redovito. Cvate rano. Dobri oprašivači su Trevuška, Fetelova, Konferans, Viljamovka, Rana Morettinijeva. Diploidna je sorta. Srednje bujnog je i piramidalnog rasta. Formira slabo razgranatu krošnju. Kako bi se postigla veća rodna površina i bolje grananje potrebno je sustavno prikraćivati duže izboje tijekom formiranja uzgojnog oblika sa svrhom da se više granaju. Nema zadovoljavajući afinitet s dunjom pa treba međupodlogu. Nije sklona partenokarpiji.


Colorée de juillet (Srpanjska šarena)

Srpanjska šarena je stara francuska sorta. Dozrijeva sredinom srpnja. Daje sitne do srednje plodove težine 80 do 100 g. Plod je ovalnog oblika, svijetlozelene boje s prugastim crvenilom na osunčanoj strani. Peteljka je velika, srednje dužine, blago zaobljena, na vrhu ploda postavljena ukoso. Meso ploda je bijelo, mekano, slatko i blagog mirisa. Stablo je bujnog rasta. Ima kratko razdoblje upotrebe. Dobro je prilagodljiva različitim klimatskim i pedološkim prilikama.


Précoce de Trevoux (Trevuška)

Stara francuska sorta. Rađa plodove zvonolikog oblika. Dozrijeva početkom kolovoza, 4 do 5 dana nakon sorte Rana Morettinijeva tj. oko 19 dana prije Viljamovke. Daje srednje plodove prosječne težine 140 g. Plodovi imaju zbito ovalno kruškolik oblik. Kožica plodova dozrijevanjem prelazi u žutu boju, dok je osnovna boja zelenožuta s gusto raspoređenim smeđim lenticelama po površini. Na osunčanoj strani prekrivena je jarkim crvenilom. Meso ploda je gotovo bijele boje, sočno, topivo i ukusno, osvježavajućeg slatkokiselkastog okusa i ugodne arome sa sitnim sklerenhimskim stanicama. Odlična je stolna sorta, ali je pogodna i za razne oblike prerade (džem, rakija, kompot). Stablo je slabo bujno. Cvate rano i diploidna je sorta. Kako je izrazito partenokarpna može se uzgajati i bez oprašivača, a može i obilno roditi i u godinama s nepovoljnim klimatskim uvjetima u periodu cvatnje. Dobri oprašivači su Lipanjsko zlato, Rana Morettinijeva i Srpanjska šarena. Nije kompatibilna s dunjom pa se mora cijepiti na međupodlogu. Plodovi imaju slabu transportabilnost i trajanje pa se iz tog razloga beru dok su još tvrdi.


Poire de Curé (Pastorčica, Kaluđerka)

Stara je francuska sorta. Cvate srednje rano do srednje kasno. Dobar oprašivači su sorte Klapov ljubimac, Trevuška, Krasanka, Gelertova. Plodovi dozrijevaju početkom listopada. Ističe se velikom rodnosti. Stablo je jako bujno i formira piramidalnu krošnju. Rađa krupne plodove težine 180 do 250 g. Plodovi imaju tipičan kruškoliki oblik. Osnovna boja im je žutozelena, a dozrijevanjem prelazi u slamnatožutu. Na sunčanoj strani javlja se lijepo crvenilo. Meso ploda je sočno, čvrsto, bijele boje, slatkokiselo, bez posebne arome i slabo topivo u ustima. Često se uzduž ploda proteže smeđa crta ili lagano udubljenje. Otporna je na kasne proljetne mrazove, sušu, a srednje je osjetljiva na krastavost. Plodovi su skloni otpadanju i partenokarpiji. Kompatibilna je s dunjom pa se često koristi kao međupodloga pri cijepljenju. Može se dobro i dugo čuvati.


Beurré d' Hardenpont (Hardenponova, Hardenponova maslovka)

Stara belgijska sorta. Dozrijeva u listopadu. Spada u zimske sorte. Plod je srednje krupan do krupan, težine veće od 250 g, duguljasto spljoštenog oblika, grbav i sličan dunji. Kožica ploda je dosta glatka, osnovne zelene boje, ponekad zelenožućkastosive boje sa sivim lenticelama. Dozrijevanjem prelazi u limun-žutu boju. Ima vrlo jaku i kratku peteljku. Peteljkino udubljenje je plitko. Meso ploda je bijelo, fine teksture, kremasto, masno, vrlo sočno, slatko i ugodnog mirisa. Sorta je odlične kvalitete.


Beurré Hardy (Gelertova, Hardijeva, Hardijeva maslovka)

Stara francuska sorta. Spada među najcjenjenije stolne sorte krušaka. Rano jesenska je sorta koja dozrijeva početkom rujna, oko 14 dana nakon Viljamovke. U intenzivnom uzgoju nije previše zastupljena obzirom na neuglednu i neprivlačnu sortnu osobinu hrđaste prevlake na kožici ploda. Stoga se najviše uzgaja u vrtovima.  Rađa srednje krupne do krupne plodove koji imaju zbito kruškolik oblik. Osnovna boja kožice je mutno zelena koja dozrijevanjem prelazi u zagasito žutu, oker boju. Kožica je gruba i relativno tanka. Lenticele na površini kožice se sjedinjuju s raznim oblicima hrđe pa dospjeli plodovi dobivaju specifičnu privlačnu cimetastu boju. Meso ploda je žućkastobijele boje, srednje čvrsto, vrlo fine teksture s malo sklereida, sočno, topivo, plemenitog kiselkastoslatkog okusa. Peteljka je srednje dužine i prilično jaka. Sorta je vrlo dobre kvalitete. Stablo je bujno do vrlo bujno, ali sporo raste. Za ovu sortu je karakteristično slabo razgranjivanje pa je krošnja rijetka, ali široka jer su grane i izboji vrlo dugački. Cvate srednje rano do srednje kasno. Dobri oprašivači su Viljamovka, Fetelova, Boskova tikvica, Krasanka, Rana Morettinijeva. Diploidna je sorta. Odlične je rodnosti. Otporna je na krastavost i kasne proljetne mrazove. Odlično je kompatibilna s dunjom pa se jako često koristi kao međupodloga.


Santa Maria (Sveta Marija, Santa Marija)

Ovo je srednje rana ljetna sorta koja dozrijeva 8 dana prije Viljamovke tj. polovicom kolovoza. Rađa srednje krupne do krupne plodove težine 150 do 250 g i spljoštenog oblika. Kožica ploda dobije sekundarnu limun žutu boju, a sa sunčane strane ju prekrije lijepo crvenilo. Meso ploda je sočno, topivo, aromatično, nešto lošijeg praznog i neskladnog okusa zbog nedostatka šećera, a ponekad i kiselina. Miris je slabo izražen. Stablo je bujnog rasta i izuzetno rodno. Cvate srednje kasno. Dobri oprašivači su Fetelova, Košia, Viljamovka, Krasanka, Morettinijeva. Srednje je osjetljiva na kasne proljetne mrazove, a osjetljiva je na krastavost. Zahtijeva kasniju i blagu rezidbu. Male je trajnosti i plodovi vrlo brzo postanu brašnjavi tako da se može čuvati do dva i pol mjeseca u hladnjačama. Može se cijepiti na dunju.


Red Bartlett (Crvena Viljamovka)

Engleska sorta. Cvate srednje kasno. Dozrijeva sredinom kolovoza, 2 do 3 dana nakon žute Viljamovke. Srednje je rodnosti i bujnosti stabla. Rađa plodovima približnog oblika i krupne veličine kao i standardna sorta Williams s razlikom što je cijela površina Crvene Viljamovke prekrivena lijepom, nježnom crvenom bojom. Kvaliteta mesa ploda je malo slabija od standardne Viljamovke. Nije kompatibilna s dunjom. Ova sorta je nastala spontanom mutacijom pupoljka standardne Viljamovke i širi se od 1945. godine. Dosta je tražena na tržištu, ali nije za veće nasade jer se crvena boja ploda često gubi. Podloge i oprašivači su isti kao i za žutu Viljamovku.


Clapps favorite (Klapov ljubimac)

Sorta je podrijetlom iz SAD-a. Spada u jedne od najranijih sorata. Dozrijeva polovicom kolovoza. Obilno rađa srednje krupnim plodovima težine 130 do 170 g. Pravilnog su kruškolikog oblika. Kožica ploda je glatka, tanka, osnovne žutozelene boje koja na osunčanoj strani poprima lijepo crvenilo. Meso ploda je bijele boje, slatko, topivo, vrlo sočno, lagano kiselkasto i vrlo aromatično. Ima kratku, jaku i mesnatu peteljku. Dobri oprašivači su Viljamovka, Fetelova, Konferans. Kompatibilna je s dunjom. Vrlo dobre je kvalitete. Vrlo je otporna na krastavost.


Etrusca (Etruska)

Nova, rana ljetna sorta. Nastala je križanjem sorata Coscia × Gentile u Italiji. U proizvodnji je od 1991. Dozrijeva u prvoj dekadi srpnja tj. oko 39 dana prije Viljamovke. Rađa male do srednje plodove, prosječne težine 140 g, jer ima veliku rodnost. Plodovi imaju kruškoliko izduženi oblik koji se prema vrhu postupno sužava. Peteljka je prilično duga i srednje debela. Kožica ploda je glatka, osnovne svijetlozelene boje koja dozrijevanjem prelazi u zelenkastožućkastu s privlačnim i živahnim crvenilom na osunčanoj strani. Meso ploda je bijele boje, fine teksture, malo brašnjavo u punoj dospjelosti, topivo, dobrog okusa i s posebnom aromom. Plodovi se dobro drže na stablu i ne otpadaju. Stablo ima dosta bujan rast koji je srednje uspravan pa je u ljeti potrebno savijanje jednogodišnjih izboja. Rodi na dvogodišnjim izbojima i štrljcima. Cvate srednje rano. Dobar oprašivač je Fetelova. Rodnost je vrlo dobra i redovita. Otporna je na bakterijsku plamenjaču. S dunjom ima odličan afinitet.

Tosca (Toska)

Također nova, ljetna sorta kruške. Podrijetlom je iz Italije. Dobivena je križanjem sorata Coscia × Williams. U proizvodnji je od 1993. Dozrijeva oko 20. srpnja, oko 28 dana prije Viljamovke. Rađa srednje krupne plodove, kruškolikog oblika. Plod ima kratak, široki vrat koji završava ravnim vrhom i srednje dugačkom peteljkom. Kožica ploda je srednje debela, svijetlozelene boje koja dospijevanjem prelazi u žutozelenu, a na osunčanoj strani se javlja mramorirano crvenilo koje daje plodu privlačan izgled. Meso ploda je bijele boje, srednje fine teksture i dobrog okusa. Plodovi ne prezrijevaju. Stablo se odlikuje srednje bujnim rastom. Cvate srednje rano. Dobri oprašivači su sorte koje cvatu u isto vrijeme. Otporna je sorta.


Naši proizvodi Pinova d.o.o.

Ako ste proizvođač  i želite svoju proizvodnju modernizirati, nudimo PinovaDoc aplikaciju za vođenje poljoprivredne evidencije. Prednost aplikacije je:

  • Ušteda vremena automatskim generiranjem obrazaca
  • Bez instalacije, bez programa, bez servera
  • Dostupnost podacima s bilo kojeg računala ili lokacije
  • Jednostavan ispis svih evidencija
  • Kompletne evidencije u ratarskoj, voćarskoj, vinogradarskoj i povrćarskoj proizvodnji
  • Tajnost podataka
  • Jednostavnost korištenja

Ukoliko ste zainteresirani obratite nam se i dodijelit ćemo Vam probni račun da se uvjerite u jednostavnost i kvalitetu aplikacije. 

Više o aplikaciji na: http://pinova-doc.com/hr_HR/


Osim Aplikacije u ponudi imamo i Agrometeorološku stanicu. PinovaMeteo je jedna od najsofisticiranijih agrometeoroloških stanica za korištenje u poljoprivredi u svijetu. Stanica mjeri sljedeće parametre:

  • Temperaturu zraka
  • Vlagu zraka
  • Vlagu lista
  • Vlagu tla
  • Temperaturu tla
  • Smjer i brzinu vjetra
  • Količinu oborina
  • Globalno zračenje

Ako se pojave vremenski uvjeti za nastanak bolesti, stanica preko prognoznih modela javlja trenutak infekcije za sve gospodarski bitne bolesti bilja. 

Više o PinovaMeteo na: http://pinova-meteo.com/hr_HR/ 

Izdvojeni sadržaj