Izbor sorata jagode

Clery.jpg

Clery.jpg

Sorta čini 50% uspješne proizvodnje. Obzirom da danas postoji i preko 10.000 sorata jagode, vrlo je teško odabrati najbolje sorte za uzgoj.

Proizvodno su najvažnije jednorodne sorte, dok su mjesečarke (stalnorađajuće jagode) prikladnije za amaterske nasade.


Od proizvodno značajnih jednorodnih sorata značajne su:

ELSANTA

Podrijetlo: Ova sorta je selekcionirana u Institutu za Hortikulturu, Wageningen, Nizozemska   1975. godine. U proizvodnji je od 1982. Nastala je križanjem sorata Gorella × Holiday.

Raširenost: Uzgaja se uglavnom u Europi. Vodeća je sorta u hidroponskom uzgoju u Nizozemskoj, Belgiji i drugim zemljama Europe. Dugo se zadržala u proizvodnji zbog kvalitete plodova.

Tip: Kratkog dana.

Biljka: Elsanta je srednje bujna i čvrsta biljka, uspravnog rasta s osrednjom produktivnošću. Dobre je otpornosti na Botrytis i pepelnicu, ali je osjetljiva na Verticillium i Phytophthoru. Također je osjetljiva na mraz.

Listovi: imaju eliptično-zaobljene plojke, pilastog su ruba, srednje veliki, tamnozelene boje s dugom peteljkom.

Vrijeme cvatnje: Srednje rano.

Cvijet: je velik s dobro razvijenim anterama bogatim polenom. Samo su antere prvih cvjetova siromašnije. Cvijet se formira iznad listova, a ima 5 - 8 okruglih latica.

Vrijeme dozrijevanja: Srednje rano, na kontinentu od 20. do 25. svibnja.

Plod: je srednje krupnoće, stožasto okrugli, pravilnog oblika, ciglastocrvene boje i sjajan. Vrh ploda je zelenkast do svijetlocrven i tvrd. Čašični listići leže na plodu. Peteljke su duge pa se lagano kidaju pri berbi. Meso ploda je srednje čvrsto, sočno, blijedoroze do crvene boje sa srednje velikom kavernom, slatkastog okusa i izražene arome.

Opća ocjena: Elsanta ima visoko tržišnu vrijednost, no teže ju je uzgajati. S obzirom na to da je osjetljiva na bolesti korijena zahtijeva strukturno lagana, zdrava ili sterilizirana tla, a nikako ne podnosi vlažna i teška tla. Sklona je napadu pepelnice i sive plijesni. Pogodna za različite sisteme uzgoja i programiranu berbu.


CLERY

Podrijetlo: Italija, stvorena u CIV 2002. godine.

Raširenost: Uzgaja se uglavnom u srednjoj Europi.

Tip: Kratkog dana.

Biljka: Srednje jake bujnosti i srednje jake gustoće. Osrednje je produktivnosti. Zahtijeva hladnija podneblja i pogodna je za područje kontinentalne Europe.

Listovi: Srednje intenzivno tamnozeleni, eliptično-zaobljenih plojki, pilasti, srednje veliki i imaju dugu peteljku.

Vrijeme cvatnje: Rano.

Cvijet: U visini je s lišćem ili je malo niži, srednje velik i bogat je polenom. Ima 5 do 8 okruglih latica, a prašnici su normalno razvijeni.

Vrijeme dozrijevanja: 5 dana prije Marmolade.

Plod: Izduženo koničnog oblika, jarko crvene boje. Plodovi su krupni i ujednačenog oblika s odličnim organoleptičkim svojstvima te su slatkog mirisa i okusa.

Opća ocjena: Jako rana sorta, pogodna za klimu kontinentalne Europe, a predstavlja odličnu kombinaciju produktivnih i komercijalnih značajki. Odlikuje se dobrom bujnošću i pokazuje izuzetnu toleranciju na bolesti lišća i korijena. Iznadprosječne je kvalitete plodova.


RAURICA

Podrijetlo: Italija, stvorena u CIV, a puštena u proizvodnju 2000. godine.

Raširenost: Uzgaja se uglavnom u srednjoj Europi. Novija je sorta koja se sve više uzgaja zbog kasnijeg roka dozrijevanja i visoke rodnosti.

Tip: Kratkog dana.

Biljka: Snažna i jake bujnosti, visoke rodnosti, otporna na hladnoću i nije osjetljiva na bolesti lišća.

Listovi: Imaju eliptično-zaobljene plojke, nazubljeni, srednje veliki, svjetlije zelene boje s kratkom peteljkom.

Vrijeme cvatnje: Kasno i dugo.

Cvijet: Razvija se iznad lišća, bogat je polenom i sa snažnim laticama.

Vrijeme dozrijevanja: Kasno, 8 do 10 dana nakon Elsante, 5 dana nakon Marmolade.

Plod: Krupan, koničan, svijetlocrvene boje i sjajan. Meso je svijetlocrveno sa srednjom količinom kiseline i šećera te čvrsto.

Opća ocjena: Ova sorta testirana je na različitim područjima i na svima je postigla vrlo visoke prinose s izuzetno velikim plodovima. Osjetljiva je na antraknozu. Među kasnijim sortama Raurica je jedna od najboljih alternativa za proizvođače.


MARMOLADA

Podrijetlo: Sorta je selekcionirana u Ferari (CIV) 1984., a u proizvodnji je od 1989. Nastala je križanjem sorata Gorella × Sel. n15.

Raširenost: Uzgaja se u srednjoj Europi. Nekoć je bila vodeća sorta u Hrvatskoj, ali danas se sve manje uzgaja.

Tip: Kratkog dana.

Biljka: Kompaktna, srednje bujna i uspravna rasta. Sorta visoke rodnosti, otporna na niske temperature, slabo osjetljiva na Oidium, a kruna cvijeta je nešto osjetljivija na Botrytis.

Listovi: Tamnozeleni i nikad klorotični. Eliptično-zaobljenog su oblika, nazubljeni, srednje veliki te s kratkom peteljkom.

Vrijeme cvatnje: Srednje kasno.

Cvijet: Uzdignut iznad lišća, velik, bogat polenom. Cvatnja je obilna i dugotrajna s uzdignutim cvjetovima. Rodnost je visoka.

Vrijeme dozrijevanja: 3 dana nakon Elsante (u kontinentalnom području od 23. do 27. svibnja)

Plod: Srednje velik, pravilno koničan, crvene do ciglastocrvene boje, sjajan, s ponekad blago nepravilnim prvim plodovima. Vrh ploda je šiljast, a u sredini malo spljošten. Čaška je srednje veličine i ne odvaja se lako od ploda. Meso ploda je narančasto crvene do crvene boje, osrednje čvrsto, srednje slatkoće i kiselina, slabo izražene arome. Unutrašnja šupljina je mala. Plodovi odlično podnose manipulaciju i transport.

Opća ocjena: Marmolada se pokazala kao sorta pogodna za kontinentalna područja, jer dobro podnosi niske temperature. Također je pogodna za različite uvjete uzgoja, uz mogućnost dobivanja druge berbe ljeti. Sadnice tipa A+ i „Waiting bed“ daju u proizvodnji odlične rezultate van sezone (jesenska proizvodnja u plastenicima, uzgoj jagoda u supstratu). Vrlo je produktivna i s velikim, ujednačenim plodovima. Najveća mana su joj ponekad deformirani plodovi i osjetljivost na antraknoze te sklonost napadu pepelnice i sive plijesni. Sve manje se uzgaja zbog slabije kvalitete plodova.


AROSA

Podrijetlo: Ova sorta je selekcionirana u Ferari (CIV) 1984. godine, a puštena je u proizvodnju 2001.

Raširenost: Uzgaja se uglavnom u kontinentalnim predjelima srednje Europe.

Tip: Kratkog dana.

Biljka: Srednje je bujnosti, uspravnog rasta i visoke rodnosti.

Listovi: Imaju eliptično-zaobljene plojke, pilast rub, srednje su veliki, srednje intenzivne zelene boje s kratkom peteljkom.

Vrijeme cvatnje: Srednje kasno, kao Marmolada.

Cvijet: U vrijeme cvatnje, cvjetovi su u razini listova. Svaki cvijet ima 5 do 8 okruglastih latica, a prašnici su normalno razvijeni i vrlo bogati polenom. Cvatnja je kontinuirana.

Vrijeme dozrijevanja: je srednje kasno, 1 dan prije Marmolade.

Plod: Krupan, pravilno koničnog oblika, tamnije crvene boje, sjajan. Veličina ploda je konstantna zahvaljujući postupnoj cvatnji. Potpuno dozreli plodovi su dobrog izgleda i organoleptičkih svojstava s uravnoteženom količinom šećera i kiselina, te intenzivnog su mirisa. Meso ploda je čvrsto, crvene boje i slatkastog okusa.

Opća ocjena: Slabe je otpornosti na Botritis i antraknozu dok prema ostalim bolestima pokazuje dobru otpornost. Ova sorta je pogodna za uzgoj u kontinentalnim područjima. Dobro se uzgaja u tresetu (hidroponski uzgoj) pri čemu dolazi do jake druge cvatnje s izuzetno kvalitetnim plodovima. Dobro podnosi manipulaciju nakon berbe te je pogodna sorta za programiranu proizvodnju.


QUEEN ELISA

Podrijetlo: Sorta je selekcionirana u Italiji 1996. g. na Instituto Sperimentale per la Frutticoltura-Sezione di Forli, križanjem sorti Miss i USB35.

Biljka: Srednje bujnog rasta s dosta listova, ujednačenog oblika grma.

Listovi: Srednje veliki do veliki, nazubljeni, svijetle zelene boje izraženijeg sjaja.

Cvijet: Nalazi se na istoj razini s listovima ili neposredno ispod. Na stapki se nalazi 5 - 8 cvjetova srednje veličine.

Vrijeme cvatnje: Rano, kao i Miss, cvate 6 dana prije Marmolade.

Plod: Srednje veličine (nešto manji nego plod sorte Miss), stožastog do tupostožastog oblika, ukusan, sjajne crvene boje. Ujednačene veličine do konca berbe.

Vrijeme dozrijevanja: Isto ili dan, dva poslije Miss (5 do 8 dana prije Elsante).

Opća ocjena: Rana sorta za kontinentalna područja. U odnosu na Miss, dosta je boljih organoleptičkih svojstava, manjih plodova (20-25 g), ali je zato rodnija.


ALBA

Podrijetlo: Sorta je selekcionirana 1997. u Italiji, u istraživačkom centru New Fruits u Ceseni.

Raširenost: Uzgaja se uglavnom u srednjoj Europi, a najčešće u zaštićenim prostorima.

Tip: Kratkog dana.

Biljka: Izražene bujnosti, srednje uzdignutog, uspravnog rasta, osrednje produktivnosti.

Listovi: Imaju eliptično-zaobljene plojke, pilasti, srednje veličine, tamnozelene boje i imaju duge peteljke.

Cvijet: Vrlo velik, u razini lišća. Cvatnja je obilna.

Vrijeme cvatnje: Rano, kao i Miss, cvate 6 dana prije Marmolade.

Plod: Krupan i ujednačen, vrlo pravilnog izduženo-koničnog oblika, sjajne tamnije crvene boje. Meso ploda je crveno, vrlo čvrsto, izvrsnih organoleptičkih karakteristika, vrlo aromatično. Oraščići (ahene) su u razini površine ploda. Čaška je nešto sitnija i lako se odvaja od ploda.

Vrijeme dozrijevanja: Vrlo rano, kao Miss.

Opća ocjena: Sorta vrlo zanimljiva zbog izuzetno lijepog izgleda i odlične kvalitete plodova. Rano dozrijevanje, izuzetno visoka rodnost i visoka prosječna težina ploda ostale su važne značajke ove sorte. Izduženo konusni oblik ploda vrlo je privlačan i zanimljiv na tržištu. Biljka je tolerantna na većinu uobičajenih bolesti jagode. Sorta dobro podnosi manipulaciju nakon berbe.


MISS

Podrijetlo: Sorta je stvorena u Italiji u suradnji više institucija 1988. godine,a kao križanac sorata (Honeoye × Comet) × Dana.

Raširenost: Uzgaja se uglavnom u srednjoj Europi. Nekoć vodeća rana sorta, a danas ju istiskuju nove rane sorte.

Tip: Kratkog dana.

Biljka: Habitus sorte je uspravan, srednje bujnog rasta sa srednjom brzinom porasta. Rodnost je osrednja.

Listovi: su srednje veliki, okruglastoga ili eliptičnoga oblika, tamnozelene boje, pilasti i imaju kratku peteljku.

Cvijet: je hermafroditan. U cvatu dolazi 6 - 8 cvjetova. Cvat je srednje dug. Vjenčić je srednje veličine, a sastoji se od 5 - 8 širokih i duguljastih latica. Čaška je mala i manja od vjenčića.

Plod: je velik tijekom svih berbi, stožasto-izduženog do jajolikog oblika. Ne odvaja se lagano od čašičnih listića tj. lapova. Površina ploda je jednolično narančastocrvene boje i vrlo sjajna, a takva ostaje i poslije čuvanja u hladnjači. Primarni plodovi su zaobljenog, a sekundarni koničnog oblika. Meso je svijetlocrvene do roze boje, a bijelo u sredini ploda. Dosta je konzistentno i slatkoga okusa, s laganom ugodnom aromom. Srce ploda je dobro razvijeno.

Vrijeme cvatnje: Miss cvate i dozrijeva rano, 5 dana prije Marmolade tj. istovremeno sa sortom Addie, kojoj služi kao zamjena.

Opća ocjena: Ova se sorta odlikuje ranim dozrijevanjem, obilnim prinosima i krupnim plodovima. Traži nova, svježa zdrava tla. Jedina joj je mana što joj korijenov sustav napadaju različite bolesti. Na otvorenom polju plodove napadaju različita gljivice pa je potreban poseban oprez pri zaštiti.

Izdvojeni sadržaj