Podizanje i održavanje nasada jagode

Položaj za uzgoj jagode

Položaj za uzgoj jagode

Kao najpovoljniji položaji za uzgoj jagode pokazale su se nizine vezane uz doline rijeka ili uz njihove pritoke zbog niske nadmorske visine (do 200 m), bez nagiba ili s blagim nagibom (3 do 5%) što jagodi najviše odgovara.

Izbor položaja za podizanje nasada jagode

Na tlima neutralne reakcije i lakše strukture (građena od šljunkovito-pjeskovitih, ilovastih i glinastih naslaga u odgovarajućim omjerima) jagoda daje najbolje rezultate. S obzirom na klimatske čimbenike, problem mogu stvarati jedino rani jesenski ili kasni proljetni mrazovi, stoga se preporučuje izbjegavanje mrazišta odn. područja s učestalom pojavom mrazova. Nestašica voda za navodnjavanje tijekom vegetacijskog perioda ne bi trebala biti problem ako se jagoda sadi kraj rijeke i pritoka. Ako to nije slučaj, navodnjavanje je obavezno. Područje također ne smije biti poznato po naletima vjetra.

Priprema tla za sadnju jagode

Prije same priprema tla vrlo je bitno voditi računa o plodoredu. Jagoda na istu površinu dolazi tek nakon 3 godine. Također se preporučuje da se jagoda ne sadi iza određenih kultura kao što su krumpir, rajčica ili krizanteme ili neke druge vrste jagoda.

Kao dobre pretkulture jagodi jesu žitarice (zob, ječam i sl.) i leguminoze.

Slijedi priprema tla koja obično započinje oranjem. Za jagodu potrebno je oranje na dubinu od 30 do 40 cm. Oranje se mora obaviti 15 do 30 dana prije sadnje. Preporučuje se pri oranju zaorati prethodno uzgojene kulture za zelenu gnojidbu. To posebno vrijedi za sjeverozapadni dio Hrvatske gdje prevladavaju teža tla. Slijedi tanjuranje kako bi se površina poravnala i tlo usitnilo.

Budući da se korijenov sustav jagode rasprostire najvećim dijelom do dubine od 20 cm, gnojivo je potrebno unijeti toliko duboko da odmah bude biljci na raspolaganju. Najprije se prihrani s 800 do 1.000 kg/ha kompleksnim NPK gnojivom formulacije 7-14-21, a zatim se u tlo unosi 30 do 50 t/ha stajskog gnoja. Gnojivo se višekratnim tanjuranjem unese dublje u tlo i s njim se dobro izmiješa. Kad priprema završi, upotrebom drljače ili freze površina tla se fino usitni i poravna kako bi se mogle izrađivati gredice.

Izbor sadnog materijala jagode

Osnova uspješne proizvodnje jagoda predstavlja i kvalitetan, sortno čisti i zdravstveno ispravan tj. bezvirusni sadni materijal. Kod izbora sadnica jagode potrebno je voditi računa da je centralni pup uočljiv i svjež.

Oštećene suhe ili trule listove treba odstraniti. Ako su vrhovi korijena suhi, treba ih osvježiti prskanjem vodom, a ako je korijen predugačak treba ga skratiti za 1/3 dužine.

Postoji više kategorija sadnica jagode.

Zelene sadnice su danas sve manje zastupljene u proizvodnji zbog slabije kvalitete spram ostalih kategorija.

Frigo sadnice se danas najčešće koriste. Ovaj tip sadnica posljednjih je godina doživio pravu ekspanziju zbog većeg potencijala rodnosti u usporedbi sa zelenim sadnicama. Vade se na kraju vegetacije, u studenom ili prosincu. Nakon vađenja iz zemlje, frigo sadnice se čiste od lišća i zemlje, pakiraju se po 25 komada, potapaju se u neki od fungicida, stavljaju u plastične vreće i odlažu u hladnjače gdje se čuvaju na temperaturi od -2 ºC. Tada one miruju i mogu se čuvati sljedećih 10 mjeseci. Klasificirane su u klase obzirom na presjek i dužinu korjenova vrata, što je važno zbog saznanja da je urod veći ako je korijenov vrat deblji. Postoji više klasa: odlične A sadnice, vrhunske A+ sadnice te B sadnice kojima treba barem godina dana da u gredici postignu punu rodnost.

Sljedeća kategorija su "Waiting bed" sadnice koje se mogu dobiti iz zelenih ili frigo sadnica. Kada sadnice postignu potrebnu veličinu vade se, čiste, dezinficiraju i pakiraju po 25 komada. Nakon toga se čuvaju u hladnjači u istim uvjetima kao i frigo sadnice. U hladnjači moraju ostati minimalno 25 dana, a vrijeme sadnje planira se prema roku berbe kao kod kontejnerske sadnje.

Zadnja kategorija su kontejnerske sadnice. Ciklus proizvodnje kontejnerskih sadnica odvija se u plasteniku i traje 2 do 3 mjeseca. One sadnice koje zadovoljavaju standarde se pakiraju u kartonske kutije pa se prvo rashlađuju na +2 ºC pa tek onda na -2 ºC i s relativnom vlagom zraka od 95%. Tako se mogu čuvati pet do 10 mjeseci.

Vrijeme i tehnika sadnje jagode

Kako je jagoda višegodišnja zeljasta biljka može se saditi tijekom cijele godine. U intenzivnim jednogodišnjim nasadima sadnice jagode preporučuje se saditi krajem srpnja ili početkom kolovoza jer tada će sadnica dati siguran i kvalitetan urod u sljedećoj vegetaciji.

Prerana ili prekasna sadnja može se negativno odraziti na razvoj nasada i urod sljedeće godine.

Ako tlo prije sadnje nije dovoljno vlažno potrebno ga je prethodno obilno natopiti kako bi se uspostavio povoljan vodozračni režim. Danas se sve češće sadnja obavlja frigo sadnicama koje nakon vađenja iz hlađenog skladišta treba najprije polagano odmrznuti, zatim navlažiti i u što kraćem vremenskom periodu posaditi.

Sadnja se može obavljati ručno ili mehanički. Ako se obavlja ručno, sadi se rašljastom sadilicom kojom se korijen utiskuje u što prirodniji položaj tj. da stoji uspravno. Mora biti utisnut u tlo do visine korijenovog vrata. O pravilnosti sadnje ovisi hoće li se sadnica primiti ili neće. Stoga se mora voditi računa i o dubini sadnje. Ni preplitka ni preduboka sadnja nisu dobre jer u prvom slučaju će se korijen osušiti, dok preduboka sadnja će izazvati sporije nicanje i lošiji primitak. Posađenu sadnicu dobro je još prstima pritisnuti u tlo. Nakon završetka sadnje nasad je potrebno obilno zaliti vodom i vlažnost održavati barem još dva tjedna.

Održavanje nasada jagode

Sadnice 10 do 14 dana nakon sadnje imaju razvijena 2 do 3 lista. U to vrijeme je najlakše konstatirati primitak sadnica i obaviti nadosadnju kako bi planirani sklop bio realiziran.

Uz sam razvoj sadnica nikako se ne smiju zaboraviti korovske biljke koje se razvijaju u istim životnim uvjetima. Osim preventivnog tretiranja prije polaganja PE folije treba obratiti pozornost i na one korove koji niču iz dubljih slojeva tla. To su najčešće jednogodišnji travnati ili širokolisni korovi. Kad narastu do 5 cm visine potrebno je uči u nasad i ukloniti ih plijevljenjem. Nakon 20-ak dana razviti će se cvjetne stapke s cvjetovima. Njih treba odstraniti kako bi se omogućio brži razvoj sadnice. U fazi najintenzivnijeg rasta jagoda počinje stvarati i vriježe. Vriježe nisu poželjne kao ni cvjetovi pa se i njih tretira kao nametnike za čiji razvoj biljka troši mnogo hrane. Najjednostavnije je vriježe ukloniti škarama.

Nakon prve godine održavanje nasada svodi se na sprječavanje razvoja korova i zaštitu od bolesti i štetnika. Korove iz sadnih mjesta koji ugrožavaju grmove uklanja se plijevljenjem, dok se oni između redova suzbijaju kemijskim putem. Nakon završetka zime dobro je očistiti staro, odumrlo lišće i osušene vriježe te odstraniti ih s plastike. Time se pospješuje prozračivanje nasada i sprječava zadržavanje vlage što pridonosi boljem zdravstvenom stanju. U proljeće nasad ponovo treba zaštititi od bolesti i štetnika, a poželjno je napraviti i prihranjivanje. U sušnom, ljetnom razdoblju potrebno je navodnjavati.

Navodnjavanje jagode

Važnost ove agrotehničke mjere proizlazi iz svojstva da jagoda kao voćna vrsta ima velike potrebe za vodom u svim fenofazama rasta i razvoja. Voda neophodna za uzgoj jagoda potječe od oborina u obliku kiše, snijega i rose te od navodnjavanja.

Problem predstavlja nedovoljna godišnja količina padalina u određenim područjima koja nije dovoljna za uzgoj jagoda te nepovoljan raspored padalina. Iz tog razloga je suvremena proizvodnja jagoda moguća samo uz navodnjavanje.

Tako primjerice, za godinu s prosječnim količinama oborina i prosječnim temperaturama zraka nedostaje od 55 do 150 mm, dok u sušnim godina nedostaje od 90 do 260 mm vode. Za ovu priliku navedeno je samo da utvrđeni nedostatak vode predstavlja veliko ograničenje za uspješnu i ekonomski opravdanu poljoprivrednu proizvodnju te da je stoga uvođenje navodnjavanja kao redovite mjere u proces intenzivne poljoprivredne proizvodnje nužno (Bogunović et al., 1998) .

Navodnjavanje jagode započinje odmah nakon sadnje. Jagoda se najčešće navodnjava sustavom kap po kap.

Izdvojeni sadržaj