Jagoda

Jagoda (lat. Fragaria × ananassa Duch.) je najznačajnija jagodasta voćna vrsta iz više razloga: lako se razmnožava vriježama, rano prorodi (najčešće u prvoj godini nakon sadnje), rano dozrijeva (već u svibnju) kada je tržište slabo opskrbljeno svježim voćem, daje vrlo kvalitetne plodove koji se mogu iskoristiti u različite svrhe. Također, jagoda brzo vraća uložena sredstva u proizvodnju i veoma je rentabilna voćna vrsta, osobito ako se uzgaja na suvremeni način u blizini velikih gradova.

Višegodišnja je zeljasta i grmolika biljka koja živi pet do šest godina. U intenzivnom uzgoju nakon dvije do tri godine se preporučuje zasaditi novi nasad jer kvantiteta i kvaliteta plodova nakon druge godine opada. U sistematici bilja svrstava se u porodicu Rosaceae (ruže). Do danas je opisano 47 vrsta jagoda, no najveći značaj ima njih 12 koje su prema broju kromosoma svrstane u 4 grupe:

  • diploidne vrste (2n=2x=14): Fragaria vesca L. (šumska jagoda), F. viridis Duch., F. nilgerrensis Schlect, F. daltoniana J. Gay, F. nubicola Lindl. ex Lacaita
  • tetraploidne vrste (2n=4x=28): F. moupinensis  Card., F. orientalis Losink 
  • heksaploidna vrsta (2n=6x=42): F. moschata Duch.
  • oktaploidne vrste (2n=8x=56): F. virginiana  Duch. (virdžini jska jagoda), F. chiloensis Duch. (čilean ska jagoda), F. ovalis Rydb. (ovalna jagoda), Fragaria × ananassa Duch. (vrtna jagoda) 

Vrtna jagoda nastala je križanjem čileanske i virdžinijske jagode - dviju geografski udaljenih i polimorfnih, oktaploidnih vrsta i zahvaljujući toj udaljenoj hibridizaciji vrtnu jagodu karakterizira prilagođenost veoma različitim ekološkim uvjetima. Iz tog razloga vrtna jagoda se može naći kultivirana od suptropa preko područja s umjereno kontinentalnom klimom pa sve do južne granice Arktika na sjeveru. No treba imati na umu da su mnoge sorte vezane za mjesto nastanka i ističu se uskom ekološkom valencijom pa se mogu uspješno uzgajati jedino u određenim ekosredinama.

U Hrvatskoj se jagoda uzgaja, s više ili manje uspjeha, u svim krajevima.

Ekološki uvjeti za uzgoj jagode

Jagoda se može uzgajati u veoma različitim ekološkim sredinama od suptropa preko umjerene kontinentalne klime do južne granice Arktika. U našim krajevima za uspješno uzgajanje jagode važniji su klimatski od zemljišnih čimbenika.

Izbor položaja za podizanje nasada jagode

Kao najpovoljniji položaji za uzgoj jagode pokazale su se nizine vezane uz doline rijeka ili uz njihove pritoke zbog niske nadmorske visine (do 200 m), bez nagiba ili s blagim nagibom (3 do 5%) što jagodi najviše odgovara.

Priprema tla za sadnju jagode

Prije same priprema tla vrlo je bitno voditi računa o plodoredu. Jagoda na istu površinu dolazi tek nakon 3 godine. Također se preporučuje da se jagoda ne sadi iza određenih kultura kao što su krumpir, rajčica ili krizanteme ili neke druge vrste jagoda.

Izbor sadnog materijala jagode

Osnova uspješne proizvodnje jagoda predstavlja i kvalitetan, sortno čisti i zdravstveno ispravan tj. bezvirusni sadni materijal. Kod izbora sadnica jagode potrebno je voditi računa da je centralni pup uočljiv i svjež.

Izbor podloga za jagodu

Jagoda se uzgaja na vlastitom korijenu pa podloge ne postoje.

Izbor sorata jagode

Sorta čini 50% uspješne proizvodnje. Obzirom da danas postoji i preko 10.000 sorata jagode, vrlo je teško odabrati najbolje sorte za uzgoj.

Vrijeme i tehnika sadnje jagode

Kako je jagoda višegodišnja zeljasta biljka može se saditi tijekom cijele godine. U intenzivnim jednogodišnjim nasadima sadnice jagode preporučuje se saditi krajem srpnja ili početkom kolovoza jer tada će sadnica dati siguran i kvalitetan urod u sljedećoj vegetaciji.

Održavanje nasada jagode

Sadnice 10 do 14 dana nakon sadnje imaju razvijena 2 do 3 lista. U to vrijeme je najlakše konstatirati primitak sadnica i obaviti nadosadnju kako bi planirani sklop bio realiziran.

Gnojidba jagode

Jagoda je kultura koja se po načinu proizvodnje i gnojidbe posve razlikuje od ostalih voćnih vrsta. Ali je zajedničko kao i svim ostalim voćnim kulturama da treba voditi evidenciju upotrebe gnojiva točnije.

Navodnjavanje jagode

Važnost ove agrotehničke mjere proizlazi iz svojstva da jagoda kao voćna vrsta ima velike potrebe za vodom u svim fenofazama rasta i razvoja. Voda neophodna za uzgoj jagoda potječe od oborina u obliku kiše, snijega i rose te od navodnjavanja.

Izrada gredica za sadnju jagode

Na pripremljenoj parceli napravi se prva gredica koja mora biti ravna i usporedna s dužom stranom parcele ili puta, a ostale gredice se ravnaju prema njoj. Gredice se rade mehanizirano, priključnim strojem u nas nazivanim baulator.

Sustavi uzgoja jagode

Jagoda se može uzgajati na više načina pa se razlikuju dva osnovna načina uzgoja: uzgoj na otvorenom polju i uzgoj u zaštićenom prostoru.

Berba jagode

Priprema za berbu započinje još tijekom zime kako bi se na vrijeme osigurao sav potreban materijal, radna snaga, oprema i prodaja.

Hranjiva vrijednost jagode

Kultiviranjem su uzgojene vrlo krupne i crvene jagode. Od vrtnih jagoda poznate su ananas jagode krupnih plodova i slatkasto-kiselkastoga okusa.

Uporabna vrijednost jagode

Proljeće i ljeto je doba jagoda jer krajem ožujka iz staklenika stižu prve crvene, sočne, primamljive jagode koja cijelo ljeto mame svojim mirisom, bojom i obiljem zdravlja. Pored divlje šumske jagode, postoje još i brojne druge uzgojene vrste s velikim i raznim oblicima plodova, kao i vrtne jagode - mjesečarke. 

Najnovije objave