Izbor sorata jabuke

Golden Deliciolus

Golden Deliciolus

Pravilan izbor sorte je osnovni preduvjet za uspješnu proizvodnju. Kada je riječ o ekološkim uvjetima, kod izbora sorte mora se voditi računa o njezinim potrebama. Postoje sorte koje se jako dobro prilagođavaju danim ekološkim uvjetima, ali ne daju uvijek dobru kvalitetu plodova.   

Na primjer, sorta Golden Delicious najbolju kvalitetu plodova daje ako se uzgaja na vinogradarskim područjima.

Kod izbora sorte važno je znati da je jabuka izrazito stranooplodna vrsta što znači da se monosortni (jedna sorta) nasadi ne smiju podizati zbog onemogućene oplodnje što bi rezultiralo nerodnošću. Tako da za podizanje nasada treba imati u planu barem dvije sorte, ako nijedna od njih nije triploidna jer triploidne sorte zbog nemogućnosti klijanja polena ne mogu biti oprašivači (npr. Jonagold). Tako da u slučaju triploidne sorte treba imati barem još dvije različite sorte koje su međusobno spolno kompatibilne tj. da se međusobno mogu oprašiti, kako bi došlo do oplodnje.

Uz navedeno treba kombinirati i sastav sorata obzirom na tržišnu vrijednost i potražnju, visoke prirode i produktivnost rada u provođenju kompleksne tehnologije podizanja nasada jabuka.

U svijetu je danas stvoreno više od 10.000 sorata jabuke. Neki podaci govore i o 20.000. Obzirom na tako veliku brojku izbor odgovarajućih sorata nije jednostavan i treba mu posvetiti puno pažnje jer učinjene greške kasnije su višestruko ekonomski štetne.

Hrvatski sortiment jabuke svodi se na mali broj sorata od kojih prvo mjesto zauzima sorta Idared, a prati ga Golden Delicious i to u najboljem slučaju klon B. Uz te dvije sorte, u manjoj mjeri uzgaja se Jonagold i njegovi mutanti, Granny Smith te su se postupno počeli uvoditi i mutanti sortne skupine Gala. Ostale sorte prava su rijetkost. Za takvo stanje postoji više razloga. Jedan od njih je da naši rasadnici ne raspolažu matičnim stablima novih vrlo kvalitetnih sorata jer su svi pod patentom EU pa ih se ne smije razmnožavati i stavljati u prodaju. Unatrag nekoliko godina ograničen je bio uvoz novih sorata koje nisu bile na tzv. „sortnoj listi“. Sortna lista je dokinuta pa je omogućen uvoz novijih sorata. Također, došlo je vrijeme da naši rasadnici počinju uvoditi najnoviju tehnologiju proizvodnje sadnica i novih sorata sukladno propisima EU kako bi se oslobodili uvoza sadnica iz drugih država, posebno iz onih koje ne proizvode kvalitetan i zdrav sadni materijal. U razvijenim voćarskim zemljama sortne liste postoje samo radi preporuke proizvođačima novih boljih sorata za pojedina područja u odnosu na njihove ekološke uvjete. Tako postoji sortna lista za kontinentalno područje, za obalno područje itd. Unutar tih sortnih lista razlikuju se lista A, lista B i lista C. U listi A iznesen je prijedlog za uzgoj najboljih sorata, u listi B pratećih sorata (samo zbog oprašivača ili specifičnih zahtjeva potrošača), dok u listi C dati je prijedlog sorata za ograničene uvjete ili za lokalne prilike. Prijedlog sorata daju znanstvene i stručne institucije. Ove liste ne obvezuju jer proizvođači mogu uzgajati sorte koje žele, ali im se preporučuje uzgoj boljih sorata tj. sorata dobrih bioloških i gospodarskih svojstava jer će plodovi takvih sorata uvijek naći potrošače na tržištu i postići bolju prodajnu cijenu.

Izdvojeni sadržaj