Cvjet breskve

Cvjet breskve

Podizanje i održavanje nasada breskve

Svako podizanje nasada iziskuje puno promišljanja, jer o tome će ovisiti i budućnost uzgoja. Prilagodba mehanizacije uzgojnom obliku ili obratno, izbor sorta, izbor podloga, vrijeme sadnje, tehnika sadnje i dr. su važne stavke o kojima treba dobro promisliti. 

Izbor položaja za podizanje nasada breskve

Za breskvu su prikladna duboka, dobro drenirana tla, lakšeg teksturnog sastava i dobre strukture, te neutralne do slabo kisele reakcije. Breskve i nektarine nije dobro saditi na krčevinama. Za dobar rast i rodnost breskva zahtijeva dosta topline pa su najprikladniji vinogradarski položaji. Mjesto sadnje mora biti sunčano i otvoreno da se ne bi zadržavao hladan zrak, ali ne smije biti izloženo jakim vjetrovima. Podzemne vode ne smiju biti visoke.

Priprema tla za sadnju breskve

Kad se odlučilo na određenoj parceli podići nasad breskve, mora se najprije uzeti uzorak tla i u laboratoriju napraviti kemijska analiza. 

Iz analize tla će se saznati sadržaj humusa, opskrbljenost tla mikro i makro elementima te reakcija tla. Za breskve je također vrlo važan podatak o sadržaju fiziološki aktivnog vapna u tlu koje može biti ograničavajući čimbenik u uzgoju. Naime, poznato je da vinogradarska breskva podnosi kao podloga samo do 5% fiziološki aktivnog vapna. Također je poželjno napraviti mehaničku analizu tla kako bi se znao poljski vodni kapacitet za vodu o kojemu ovise obroci navodnjavanja.

Prvi posao u pripremi tla za sadnju je ravnanje i planiranje terena čime će se omogućiti otjecanje oborinskih voda zimi i spriječiti stagniranje vode u mikrodepresijama. Nakon ravnanja i planiranja terena treba provesti duboko oranje na dubinu od 60 do 90 cm u ljetnim mjesecima. Takvo rahlo tlo ima golem kapacitet akumuliranja zimske vlage i konzerviranja te vlage za sušna ljeta. Nakon dubokog oranja slijedi podrivanje pa tanjuranje kako bi se tlo pripremilo za sadnju.

Izbor sadnog materijala breskve

Dobar, vitalan, bezvirusni i zdrav sadni materijal ne znači ništa drugo nego u svakom pogledu dobar i profitabilan nasad. Drugim riječima, ne bi trebalo štedjeti novac kada se dođe do sadnica dobre kvalitete.

Dobro razvijene sadnice breskve su srednje visine, promjera 2 do 2,5 cm s dobro razvijenim prijevremenim grančicama. Sadnice s većim promjerom su također dobre ako su adekvatno održavane i nemaju oštećenja od niskih temperatura nastalih u polju ili skladištu. Velika je vjerojatnost da će sadnice manjeg promjera debla imati veći postotak odumiranja nakon sadnje zbog nedostatka vitalnosti i snage da prežive stres nakon presađivanja, a posebno ako se sadnja obavlja u suho tlo u sušnim uvjetima u godini sadnje.

Vrijeme i tehnika sadnje breskve

Breskvu je najbolje saditi u vrijeme mirovanja vegetacije, u jesen ili u rano proljeće. Breskva je samooplodna voćna vrsta pa nema potrebe saditi drugu sortu zbog oprašivanja  (osim kod nekih sorata kao I. H. Hale, koja je stranooplodna). Razmak  sadnje u vrtnom voćnjaku, ovisno o podlozi, može biti 3 do 5 m.

Nakon što je tlo potanjurano, slijedi obilježavanje mjesta za sadnju. Uz marker koji označava mjesto sadnje iskopa se jama ili napravi brazda. Nakon toga, a prije same sadnje, potrebno je odstraniti sve oštećene dijelove korijena, a sitno korijenje se ne prikraćuje. Sadnica se sadi u svježe iskopanu jamu, u dobro pripremljeno  tlo (do dubine 0,7 m) tako da cijepljeno mjesto bude 10-ak cm iznad površine tla.  Na korijen se stavlja sloj rahle zemlje koji je potrebno dobro  ugaziti te 20 kg stajskog gnoja i 0,5 kg NPK 7-20-30 u sloju iznad korijenja. Sva dodana gnojiva prekriju se zemljom te se voćka zalije s najmanje 30 litara vode.

Održavanje nasada breskve

Preporučuje se održavati sustav tratine u međurednom prostoru. U voćnjacima u kojima nema mogućnosti navodnjavanja i nalaze se u obalnom području te mladim voćnjacima prije dolaska u puni rod tj. do 3. godine sustav tratine se ne preporučuje. Tijekom proljeća i ljeta tlo se održava bez korova. Breskva je iznimno osjetljiva na konkurentna svojstva korova, naročito ako nedostaje vode. Obrada mora biti plitka (kultiviranje, plitko oranje).

Navodnjavanje breskve

Pri navodnjavanju nasada bresaka preporučuje se metoda navodnjavanja kapanjem.

Pri slanosti, koja se utvrđuje na temelju električne provodljivosti, u obzir treba uzeti sljedeće: sadržaj klora, natrija i nitrata koje tlo sadrži zbog moguće fitotoksičnosti. Za većinu tala navodnjavanje sustavom kapanja je najracionalnije. Navodnjavanje se provodi u kritičnim razdobljima npr. tijekom rasta ploda, kod promjene boje ploda i dozrijevanja te nakon berbe, za rane sorte (kolovoz, rujan), za završetak diferencijacije pupova.

Izdvojeni sadržaj