Popravljanje strukture tla u nasadu

kalcizacija.jpg

kalcizacija.jpg

 

U vrijeme stalnog poskupljenja mineralnih gnojiva i ostalog repromaterijala, poljoprivrednici bi trebali početi primjenjivati mjere kojima će popraviti i sačuvati plodnost tla kako bi zadržali prinose i eventualno uštedjeli prilikom kupovine repromaterijala.

Prije svega potrebno je poznavati postojeće stanje u tlu. To će nam reći analiza tla na temelju koje će se napraviti preporuka i plan za neke od mogućih intervencija u popravljanju ili očuvanju strukture tla.

Humifikacija tj. bogaćenje tla organskom tvari jedna je od mjera koju je posebno važno provoditi na teškim i pjeskovitim tlima. Najbolja i najjednostavnija humifikacija jest unošenje većih količina stajskog gnoja u tlo. Najbolje ga je u jesen zaorati ili zatanjurati po cijeloj površini. Za to je potrebno oko 40 do 50 t/ha stajskog gnoja. Ako se ta količina ne može osigurati, potrebno je na druge načine kombinirati unos organske tvari kako bi tlo „oživjelo“ npr. zelenom gnojidbom, kompostom.

Posljedica povećane kiselosti je nedostatak kalcija u tlu. Kalcij je element koji utječe na formiranje stabilne, mrvičaste strukture što označava povoljan vodozračni režim i plodnost tla. Kad ima dovoljno kalcija u tlu povoljan je utjecaj na stvaranje kvalitetnog i zrelog humusa koji je značajan za plodnost tla. Tla kisele reakcije imaju nestabilnu strukturu i pokazuju sklonost formiranju pokorice iza svake jače kiše. U takvim tlima neka hraniva postaju manje pristupačna biljci, posebno fosfor jer dolazi do njegove fiksacije. Tako da se primijenjene količine fosfora samo djelomično iskoriste u tlu. Iz spomenutog se vidi da je korekcija pH vrijednosti tla prva mjera kojom se povećava plodnost tla i sposobnost primanja hraniva iz tla. Na temelju neophodne analize tla koja će pokazati s čime se raspolaže, racionalizirati će se proizvodnja i neće se gnojiti na pamet.

Tla teže strukture, koja su također i kiselija, zahtijevaju provođenje kalcifikacije odn. unošenje vapna ili vapnenca kako bi se regulirala pH vrijednost tla. Koliko će se vapna upotrijebiti ovisi o kemijskoj analizi tla tj. o količini vapna koju dotično tlo sadrži. Na teškim tlima kalcizacija predstavlja sastavni dio povećanja plodnosti. Kalcizacijom se kalcij unosi u obliku kalcij-karbonata (CaCO3), dolomita (CaCO3 × MgCO3), kalcij-oksida ili živog vapna (CaO), gašenog vapna (Ca(OH)2) ili u obliku otpadnih tvari iz industrije (saturacijski mulj). Ukupna količina vapna se ne smije prilikom kalcifikacije dodati odjednom jer bi se reakcija tla naglo promijenila te bi mogla „blokirati“ neke mikroelemente potrebne voćki (npr. cink, molibden, bor). Jednako tako, kalcizaciju ne bi smjelo obavljati ako se istovremeno ne unosi i organska tvar u tlo.

Izdvojeni sadržaj