Simptomi zlatne žutice

Simptomi zlatne žutice

Zlatna žutica vinove loze - Fitoplazma (Flavescence doree)

Vinogradarstvo Republike Hrvatske suočeno je sa epidemijom širenja Zlatne žutice ( fitoplazme ). Fitoplazma se proširila iz južne Francuske i sjeverne Italije. U zadnjih 20 godina proširila se  po Švicarskoj, Portugalu, Španjolskoj, Srbiji, Austriji, Sloveniji, Hrvatskoj, Mađarskoj pa i Njemačkoj. 

Zlatne žutice

Postoje tri različite skupine fitoplazma 

  1. Flavescence doree (FD)
  2. Bois noir (BN) (stolbur ili crno drvo)
  3. Aster yellows (AY) (žutica astre)

Najopasnija i najštetnija je zlatna žutica (FD), od čije prve pojave naknadno 1-2 godine inficirano trsje potpuno propada. Kod ostale dvije fitoplazme (BN i AY), moguće je da nakon akutne faze bolesti kada su simptomi naročito izraženi, naknadno slijedi oporavak i "ozdravljenje" loze.  Do 2007. u hrvatskim vinogradima su se pronalazile manje opasne  zlatne žutice BN i AY. Od 2011. godine počele su se pronalaziti prvi zaraženi trsi. 

Simptomi

Bolesti uzrokuju mikroorganizmi smješteni u žilnom staničju floema, stanične strukture  slične bakterijama, ali bez čvrste stijenke. Kada se nakupi dovoljno organizama floem se začepi i smanji dovod hranjiva u grozdove, drvo i korijen pojavljuju se karakteristični simptomi: uvijanje plojke lista prema naličju, lišće postaje krhko i lomljivo, žućenje lišća kod bijelih sorta odnosno crvenjenje lišća kod crvenih sorta, sušenje cvata, venuće formiranog grozda te slabije odrvenjivanja mladica pa zimi takve mladice smrzavaju.


Biljke domaćini

Glavni domaćin je vinova loza (Vitis vinifera), ostale biljke domaćini su obična pavetina (Clematis alba), crna joha (Alnus glutinosa) i druge vitis vrste ( npr. direktno rodni američki hibridi). Do širenje bolesti  dolazi unosom latentno zaraženog sadnog materijala u vinograde. Za daljnje širenje bolesti na kraćim  relacijama (5-10 km)  je odgovoran vektor (Američki cvrčak). 

Američki cvrčak (Scaphoideus titanus)

Podrijetlom je iz Sjeverne Amerike, a u Europi je otkriven 1958. godine u Francuskoj. Razvija jednu generaciju godišnje, a gotovo je monofagna vrsta, koja se potpuno razvija na vinovoj lozi.

Opis štetnika

Odrasli kukci su relativno male veličine  (prosječno 0,5 cm). Osnovna boja krila je blijedo - žuta  do smeđa. Na glavi je naglašeno ispupčeno tjeme s nekoliko poprečnih tamnih linija. Prednja krila su velikim djelom blijedo - žute do smeđe boje i imaju smeđu nervaturu. Jaje je malo, bubrežasto, stisnuto na stranama, vretenasto u prednjem i zaobljeno u stražnjem dijelu, bjelkaste boje slabo prozirno i dugačko svega 1,5 mm. Ličinke se razvijaju do odraslih kukaca kroz 5 razvojnih stadija. Prva 3 stadija su bjelkaste boje i veličine 1,5 - 3,5 mm, a na nimfama četvrta i peta stadija se pojavljuju crne šare i žuta boja. Ličinke mogu skakati.

Biologija i životni ciklus štetnika

Ženke odlažu jaja pod koru dvogodišnjeg drva, a ponekad i pod stariju koru grana ili zelenu jednogodišnju rozgvu. Pomoću male, savinute i snažne leglice koso urežu sloj kore koja se ljušti, pa u sloj staničja između epiderme i snopova primarnog floema odlažu ukupno 24 jaja. Obično su jaja odložena u skupinama dva-tri-četiri ili više (10) i nepravilno poredana na različite međusobne udaljenosti. Ličinke i cvrčci se zadržavaju s dolnje strane lišća, na peteljkama i zelenim mladicama. Ličinke i odrasli kukci gotovo su uvijek u akciji hranjenja, a ličinke od četvrtog stadija mogu bosti osnovne žile. Simptomi sisanja su slabo vidljivi i nisu tipični. Prve ličinke se javljaju sredinom svibnja, te njihov razvoj traje do sredine srpnja. Odrasli oblici se javljaju krajem srpnja pa sve do početka rujna. Ženke nakon oplodnje polažu jaja u pukotine kore dvogodišnje rozgve. Način prenošenja fitoplazme (FD): ličinke i odrasli kukci prenose fitoplazmu (FD) na perzistentan način: moraju se hraniti sisanjem biljnih sokova na zaraženom trsju, barem 4-8 dana (akvizicija), a tek nakon 28-35 dana nakon toga (latencija) sposobni su širiti bolest na zdravo trsje. Infektivne ženke ne prenose fitoplazmu na odložena jaja. 


Suzbijanje

Posjednici vinove loze obvezni su, za vrijeme vegetacije, provoditi redoviti vizualne preglede biljaka ako uoče simptome zaraze štetnim organizmom o tome odmah izvijestiti nadležnog fitosanitarnog inspektora. Ako se utvrdi prisutnost štetnog organizma fitosanitarni inspektor će narediti posjedniku provedbu više mjera među kojima su: uklanjanje i uništavanje svih trsova s korijenom ako je broj zaraženih trsova veći od 20 %. Radi sprječavanja širenje štetnog organizma u žarištu i sigurnosnom području, posjednici su obvezni provoditi sljedeće preventivne mjere:

  • Pratiti pojavu tipičnih simptoma zaraze na vinovoj lozi i ostalim biljkama domaćinima
  • Redovito pratiti prisutnost američkog cvrčka postavljanjem žutih ljepljivih ploča
  • Suzbijati američkog cvrčka u vinogradima i rasadnicima

Kemijsko suzbijanje američkog cvrčka u vinogradu može biti uspješno jer štetnik ima jednu generaciju godišnje i gotovo uvijek se zadržava na vinovoj lozi (tek zadnjih desetak godina istraživanja su pokazala da američki cvrčak obitava na drugim biljnim vrstama.  Svakako se preporučuje od sredine lipnja do sredine srpnja provesti barem tri usmjerena tretiranja protiv ličinki američkog cvrčka (suzbijati što više ličinki prije nego se razviju pokretniji odrasli oblici cvrčka koji šire zarazu unutar nasada i između susjednih vinograda.) 

Tablica 1.Program suzbijanja prenositelja fitoplazme Flavesce doree (američkog cvrčka) na koji upućuje poljoprivredna - savjetodavna služba Čakovec

Vrijeme tretiranjaDjelatna tvarPripravakpotreba suzbijanja grožđanih moljaca
Sredina lipnja (1. nakon cvatnje)

*tiometoksam

* Actara WG (200 g/ha)

Ne

Kraj lipnja (2. nakon cvatnje)indoksakarb

Avaunt SC i/ili EC

(0,15-0,2 l/ha)

Da
Sredina srpnja (3. nakon cvatnje)klorpirifos - metilReldan 22 ECDa


* Pripravak Actara vrlo je otrovan i opasan za pčele, pa se prilikom njegove primjene vinogradari moraju pridržavati svih mjera opreza radi dodatne zaštite pčela (cvatući podrast mora prethodno biti pokošen, primjena samo u doba dana - večernjim satima - kada pčele ne lete).

Dopuštena sredstva za suzbijanje američkog cvrčka:

  • Decis
  • Sumialfa
  • Cythrin max
  • Nurelle D
  • Chromorel D
  • Actara WG
  • Avaunt SC
  • Reldan 22 EC

Osnovne mjere suzbijanja fitoplazme u vinogradarstvu počivaju na kupnji zdravstveno ispravnih loznih cijepova, uklanjanju zaraženih biljaka i suzbijanju vektora. 


Reference:

Novinski članci iz tjednika "Međimurje"

19. Rujan 2016. "Odmah nakon berbe grožđa iskorjenjavati fitoplazmatske žutice vinove loze"  mr.sc. Milorad Šubić dipl.ing.agr.

12. Prosinac 2016. "Američki cvrčak - prirodni širitelj zlatne žutice vinove loze" mr.sc. Milorad Šubić dipl.ing.agr.

19. Prosinac 2016. "Zlatna žutica vinove loze - proširene i lokalno udomaćene na zajedničkom europskom tržištu" mr.sc. Milorad Šubić dipl.ing.agr.