Bolesti vinove loze

Za uspješnu zaštitu vinove loze potrebno je dobro poznavanje biologije bolesti, klimatkse uvjete pod kojima dolazi do njihovog razvoja, fenofaza vinove loze te kemijski sastav i način djelovanja sredstava za zaštitu.

Plamenjača vinove loze

Plamenjača vinove loze (lat. Plasmopara viticola), kod nas poznatija kao peronospora, donesena je u Europu iz SAD-a najvjerojatnije na američkim Vitis vrstama koje su se u to vrijeme masovno uvozile jer su se koristile kao podloge otporne na filokseru.

Pepelnica vinove loze

Pepelnica (lat. Uncinula necator) je prva bolest stranog podrijetla na vinovoj lozi koja se pojavila u Europi. Njena pojava prvi put je zabilježena 1845. godine nedaleko Londona, a šest godina nakon toga proširila se u svim zemljama Mediterana.

Crvena palež vinove loze

Crvena palež vinove loze (lat. Pseudopezicula tracheiphila) bolest je europskog podrijetla. Obično se javlja na lakim tlima na kojima loza nema dovoljno vode. Kod nas se javlja povremeno na nekim lokacijama (Plješivica i Moslavačko vinogorje).

Siva plijesan vinove loze

Štete koje gljiva sive plijesni (lat. Botrytis cinerea) uzrokuje su dvojake. Možemo ih definirati kao direktne i indirektne. Direktne štete nastaju zbog smanjenog uroda, a kod nas u prosjeku iznose oko 3,5% premda mogu biti i značajno veće.

Crna pjegavost rozgve

Uzročnik bolesti crne pjegavosti rozgve (lat. Phomopsis viticola) je determiniran tek 1973. Nakon sve manje uporabe fungicida na osnovi bakra i sumpora, crna pjegavost je postala sve veći problem.

Crna trulež boba vinove loze

Gljiva koja izaziva bolest crne truleži boba (lat. Guignardia bidwellii) parazitira samo na vrstama iz porodice Vitaceae (Vitis, Ampelopsis, Partenocissus). Gljiva je unesena iz Ameriku u Europu 1885. godine.

Bijela trulež grožđa

Uzročnik bijele truleži (lat. Coniella diplodiella) opisan je prvi put u Italiji. Bolest je prisutna u mnogim zemljama, ali se ne javlja često. Najčešće se javlja poslije oštećenja od tuče.

Apoplektično venuće vinove loze

Bolest je poznata u literaturi kao "Mal d' Esca", a kod nas je opisivana kao apoplektično venuće. Pod nazivom “eska” podrazumijevaju se uzročnici apopleksije koji pripadaju i drugim rodovima i vrstama (lat. Phellinus igniarius, Stereum hirsutum, Stereum spadiceum).

Zlatna žutica vinove loze - Fitoplazma (Flavescence doree)

Vinogradarstvo Republike Hrvatske suočeno je sa epidemijom širenja Zlatne žutice ( fitoplazme ). Fitoplazma se proširila iz južne Francuske i sjeverne Italije. U zadnjih 20 godina proširila se  po Švicarskoj, Portugalu, Španjolskoj, Srbiji, Austriji, Sloveniji, Hrvatskoj, Mađarskoj pa i Njemačkoj. 

Najnovije objave