Sadnja vinograda - odabir smjera reda, razmak sadnje, iskolčavanje parcela, obilježavanje sadnih mjesta, sadnja i vrijeme sadnje

Kako vinova loza ostaje na zasađenom mjestu 25 do 30 godina, a ponekad i više, potrebno je izabrati dobar položaj za sadnju na kojem će biti moguće osigurati povoljan ekonomski uspjeh proizvodnje postizanjem stabilnih prinosa i visoke kvalitete grožđa.

Povoljnim položajima smatraju se oni koji:

  • odgovaraju zahtjevima odabranih sorata
  • su odgovarajuće nadmorske visine, ekspozicije i nagiba čime se osigurava dobra osunčanost, zračna dreniranost i manja opasnost od mrazova i magli
  • su na tlima dobre strukture, propusnosti i kapaciteta za vodu, bez visokih podzemnih voda i sa sadržajem humusa iznad 1,5%

Kod podizanja novih vinograda nužno je kritički procijeniti čimbenike uspješne i profitabilne proizvodnje grožđa i vina kao što su prikladnost ekoloških uvjeta, organizacija budućeg gospodarstva, raspoloživost tehničkih i logističkih čimbenika (mehanizacija, tržište, mogućnost prerade, transport, itd.) te dostupnost tehnološke pomoći.

Zbog toga što je vinova loza višegodišnja kultura, pri podizanju novog nasada vinograda pripremnim se radovima trebaju stvoriti najpovoljniji uvjeti za razvoj korijena i nadzemnih dijelova loze. Samo dobro razvijeni trsovi mogu biti otporni u svim nepovoljnim uvjetima okoline i donositi visoke i redovite prirode. Prije podizanja novog nasada vinograda svakako treba obaviti određene pripreme kao:

  • uređenje proizvodnoga prostora: krčenje prethodne vegetacije, planiranje terena,
  • hidromelioracija,
  • agromelioracija: meliorativna gnojidba, rigolanje,
  • priprema tla za sadnju vinograda.

Odabir smjera reda

Smjer redova ovisi o konfiguraciji terena i ekološkim uvjetima položaja. Općenito se može reći da je u sjevernim krajevima povoljniji smjer redova sjever - jug radi bolje osvijetljenosti, a u južnim krajevima, gdje je veći broj sunčanih sati, smjer redova nije tako bitan.

Treba paziti i na smjer i intenzitet vjetra karakterističnog za određeno područje, te na temelju i toga odrediti smjer redova. U krajevima s jačim vjetrovima preporučuje se sadnja vjetrozaštitnih pojaseva.

Na malim površinama smjer redova ograničen je oblikom parcele pa se stoga redovi gotovo uvijek postavljaju smjerom dužine parcele. Na većim vinogradarskim površinama treba paziti da se pri izboru smjera redova racionaliziraju svi radovi: obrada, gnojidba i zaštita. Na nagnutim terenima smjer redova mora biti postavljen tako da se smanje erozijski procesi.

Odabir razmaka sadnje loznih cijepova

Razmak sadnje loznih cijepova ovisi o mnogim čimbenicima kao npr. o ekološkim uvjetima, konfiguraciji terena, uzgojnom obliku, bujnosti podloge i sorte te tehnološkoj liniji strojeva.

Danas se pri izboru sadnje najviše pazi na to s kakvom će se mehanizacijom obavljati obrada i zaštita vinograda.

Za male traktore (traktori do 30 KS i motokultivatori) razmaci se kreću od 1,2 do 2,2 m između redova, ovisno o specifičnostima pojedinih vinogradarskih krajeva, te od 0,7 do 1,2 m unutar reda.

Za veće traktore (iznad 50 KS) razmaci se kreću od 2,4 do 3,0 m između redova i od 0,9 do 1,0 m u redu.

Pri uzgoju stolnih sorata razmaci su u pravilu ograničeni uzgojnim oblikom i kreću se od 2,8 do 3,5 m između redova i od 1,3 do 2,0 m unutar reda.


Iskolčavanje parcele

Na većim površinama potrebno je odrediti širinu i dužinu tabli. Najpovoljnija dužina reda je 100 - 130 m. Duži redovi nisu preporučljivi radi održavanja stabilnosti armature. Na to treba paziti naročito u područjima gdje su jaki udari vjetra koji mogu izazvati velike štete. Dugi redovi nisu prikladni ni za izvlačenje rozgve zbog više praznih hodova.

Uređenje glavnih i sporednih putova

Glavni putovi postavljaju se okomito na smjer redova. Njihova je širina 5 do 7 m. Da bi se omogućio normalan prolazak svih strojeva i vozila. Sporedni putovi izvode se okomito na glavni put, a usporedno sa smjerom redova. Njihova je širina 3 do 5 m.

Obilježavanje sadnih mjesta 

Prije sadnje potrebno je obilježiti sadna mjesta. Na većim površinama redovi se obilježavaju s pomoću geodetskog instrumenta, tzv. teodolita, tako da se odredi pravac prvog reda, a drugi redovi moraju biti pod pravim kutom u odnosu na prvi red.

Ako se sadi u jame, svako sadno mjesto označava se kolčićem, a ako se sadi u brazde, kolce je dovoljno postaviti na 20 do 30 m udaljenosti.

Na manjim površinama, koje su često i nepravilnog oblika, iskolčavanje se obavlja tako da se odredi prvi red (prvi osnovni) na najdužem dijelu parcele, a ostali redovi određuju se prema njemu. Za markiranje se obično rabe dobro nategnute žice koje se označe lako vidljivom bojom.

Sadnja loznih cijepova

Prije sadnje loznim cijepovima treba prikratiti korijen do zdravog dijela i odstraniti ono korijenje koje je oštećeno. Cijepove je poželjno 24 sata prije sadnje namočiti u vodu.

Neposredno pred sadnju cijepove treba neko vrijeme držati u kaši napravljenoj od vode, zemlje i svježe kravlje balege u omjeru 1:1:1. Sadi se po lijepom, toplom i suhom vremenu. Saditi u mokro tlo veliki je rizik. Ako je vlaga tla optimalna, tlo uređeno i kvalitetno pripremljeno za sadnju, redovi označeni s postavljenim kolcem uz svako sadno mjesto, pristupa se sadnji.

Razlikuje se:

  • ručna sadnja kopanjem jama,
  • ručna sadnja uz pomoć hidro-uređaja,
  • ručna sadnja u redove,
  • strojna sadnja

Vinogradar, koji podiže novi nasad, odlučiti će se za jedan od navedenih načina sadnje ovisno o konfiguraciji terena, veličini parcele i dr.


Vrijeme sadnje

Vinograd se može saditi u jesen ili na proljeće. U jesen je preporučljiva sadnja u mediteranskom dijelu tj. samo ondje gdje vlada posve blaga zima, odnosno gdje ne prijeti opasnost od jake smrzavice.

Za prilike kontinentalne Hrvatske, gdje su moguće vrlo oštre zime, bolje je saditi u proljeće, od ožujka pa do kraja svibnja, i to ranije na lakšim (pjeskovita tla), a kasnije na težim tipovima tala (ilovasta tla).

Izdvojeni sadržaj