Rezidba u zeleno

Rezidba u zeleno

Rezidba vinove loze u zeleno

Pored reza u zrelo koji se izvodi za vrijeme mirovanja loze, postoje i zahvati koji se izvode tijekom vegetacije na zelenim dijelovima trsa, a nazivaju se mjere zelenog reza. To su vrlo važni radovi kojima također direktno utječemo na prinos i kakvoću, te zdravstveno stanje, opći izgled i kondiciju trsa.

Što se proizvodnje vinskog grožđa tiče, najvažnije mjere zelenog reza su plijevljenje, zalamanje zaperaka i vršikanje, a preporučuju se u mnogim slučajevima pinciranje i defolijacija, odnosno prorjeđivanje listova. Prstenovanje i prorjeđivanje grozdova, te zahvati na samom grozdu ( prorjeđivanje bobica ili dijelova grozda, tzv. cizeliranje ) u pravilu se primjenjuju samo pri uzgoju stolnog grožđa.


Plijevljenje

Plijevljenje je uklanjanje mladica koje su se razvile iz starog drva (spavajućih pupova) ili suočica (na rodnom i prigojnom drvetu). Plijevljenjem se odstranjuju nerodne mladice, odnosno one mladice od kojih nećemo oblikovati rodno ni prigojno drvo (glavna slika). Ovom se mjerom poboljšavaju uvjeti, odnosno povećava se ishranjenost rodnih mladica, a posredno se utječe i na zdravstveno stanje, povećavanjem prozračnosti trsa.


Plijevljenje je najbolje provesti što ranije, a ponekad se ova mjera izvodi u dva navrata: odmah na početku vegetacije kada su mladice narasle do 15 cm, a drugi puta 10-ak dana prije cvatnje, istodobno s pinciranjem. Plijevljenjem se ne trebaju skinuti sve mladice, ukoliko će one poslužiti za pomlađivanje trsa ili obnovu uzgojnog oblika.


Zalamanje zaperaka

Zalamanje zaperaka obično se obavlja istovremeno s plijevljenjem ili pinciranjem, a podrazumijeva potpuno uklanjanje mladica razvijenih iz ljetnog (zaperkovog) pupa ili pak njihovo prikraćivanje na jedan pup.

Ovo se pokazalo boljom mjerom zbog velike fotosintetske aktivnosti tih listova, a obvezno je kod starijih zaperaka, zbog mogućeg oštećenja zimskog pupa ili njegovog tjeranja u istoj godini. Najvažnije je ukloniti zaperke u zoni cvatova, dakle na donjim koljencima na mladici kako bi se poboljšali uvjeti cvatnje i oplodnje. Kasnije uklanjanje zaperaka nije potrebno (opravdano), a zaperci koji su se rano razvili mogu donijeti i naknadni rod koji u povoljnim uvjetima dozori, tzv. martinjsko grožđe, koje je i korisno u godinama s nižim sadržajem ukupnih kiselina u grožđu.




Vršikanje

Vršikanje je skidanje svih vrhova mladica pred kraj faze rasta obično u kolovozu, odnosno pred početak dozrijevanja grožđa. Ovom se mjerom prekida rast mladica u dužinu, a hranjiva se usmjeravaju prema grozdu. Osim toga, bolje je dozrijevanje drva, a utječe se i na zdravstveno stanje loze obzirom da su ti vrhovi obično napadnuti kasnom plamenjačom i pepelnicom kada je završeno prskanje.

Predugački vrhovi mladica ometaju normalne radove u berbi. Obično se ostavlja 15-ak dobro razvijenih listova po mladici.


Pinciranje

Pinciranje je prikraćivanje vrhova rodnih mladica prije cvatnje, kako bi se prekinuo njihov bujan rast, te omogućili bolji uvjeti za cvatnju i oplodnju.

Ovo je naročito značajna mjera kod sorata sklonih osipanju, jer se prekidanjem rasta mladice u dužinu, hranjiva usmjeravaju prema cvatovima. Tako su asimilati i biogeni elementi, prije svega fosfor i bor na raspolaganju cvatovima u većoj količini u vrijeme cvatnje i oplodnje, a ovom se mjerom kod osjetljivih sorata mogu značajno povećati prinosi, posebice u godinama s lošijim klimatskim uvjetima.

Pinciranje se vrši 10 do 20 dana prije cvatnje, a ovisno o broju ostavljenih listova iznad zadnjeg grozda može biti oštro (svega 1 do 2 lista), umjereno (3 do 4) i blago (više od 5 listova). Time se može povećati prirod od 10 do 30%, bez značajnijeg utjecaja na kakvoću (škrlet, moslavac, dišća ranina, malvazija i dr.). Kasnije pinciranje ima manji učinak, a opravdano je kod nekih vrlo ranih stolnih sorata (npr. čabski biser) čime će se potaknuti da se one povećaju


Prorjeđivanje listova (defolijacija)

Prorjeđivanje listova ili defolijacija je uklanjanje listova u zoni grožđa, odnosno 3 do 4 donja lista na rodnoj mladici.  Izvodi se pred početak dozrijevanja grožđa neposredno prije fenofaze šare ili u šari, a efekti ovog postupka su višestruki: bolje je dozrijevanje grožđa (veća izloženost grozda suncu), smanjuju se uvjeti za razvoj gljivičnih bolesti (bolja prozračnost) i lakše se obavlja berba.

Najprije se uklanjaju listovi iz unutrašnjosti trsa i oni koji se nalaze na sjevernoj strani. Lišće koje se nalazi na južnoj strani dobro je ostaviti, jer štiti grozdove od izravnih sunčevih zraka što može dovesti do pojave opeklina na grozdu.



Istraživanja su pokazala da primjenom ove mjere dolazi do većeg nakupljanja šećera (grozdovi u hladu su imali 3,5% manje šećera) i, što je možda najviše važno, do mnogo manjeg napada bolesti, posebice sive plijesni (Botritys).

Ova mjera može se uspješno primjenjivati kod stolnih sorata kojima je potrebna bolja obojenost bobica, a time i ljepši izgled grozdova (prema zahtjevima tržišta). 


Prstenovanje

Prstenovanje je uklanjanje dijela kore na osnovi rodne mladice posebnim škarama za prstenovanje. Svrha mu je onemogućavanje transporta asimilata prema korijenu što omogućava bolju ishranu grozdova, odnosno povećavanje prinosa i kakvoće. Opravdano je kod stolnih sorata u fazi razvoja bobice jer se povećava obujam bobice za >20% te se ubrzava vrijeme dozrijevanja za 10 do 15 dana. Nije za preporučiti prstenovanje svake godine niti napraviti više od jednog do tri prstena po trsu jer iscrpljuje trs.


Prorjeđivanje grozdova

Prorjeđivanje grozdova se obavlja ili prije cvatnje ili u fazi porasta bobica. Svrha mu je rasterećenje trsa od preobilnog roda. Povećava se krupnoća ostavljenih grozdova i bobica, postiže se potpunije dozrijevanje. Prorjeđivanjem se prvo uklanjaju slabo razvijeni i sitni grozdovi, a zatim po potrebi i dobro razvijeni grozdovi. Grozdovi se ne trgaju rukom, već se režu škarama na gornjem dijelu peteljke.


Profesionalne voćarske škare Castellari možete kupiti ovdje:

http://agrologistika.hr/hr_HR/alati



Izdvojeni sadržaj