field-932107_1920

field-932107_1920

Priprema tla za sadnju vinograda 

Vinogradi se često podižu na terenima gdje je prethodno bio posađen voćnjak, vinograd ili šikara. Na takvim površinama najprije je potrebno obaviti krčenje. Pri krčenju prethodne vegetacije valja što bolje odstraniti sve ostatke korijenja u tlu koji mogu biti izvor zaraze gljivama truležnicama.

U starim vinogradima često su više ili manje raširene virusne bolesti, osobito infektivna degeneracija vinove loze. Stoga se između krčenja starog i sadnje mladog vinograda tlo mora odmarati najmanje šest godina ili se mora obaviti dezinfekcija tla. U tom periodu je na proizvodnoj površini korisno uzgajati neke od kultura pogodnih za zelenu gnojidbu što doprinosi poboljšanju strukture i sadržaja organske tvari u tlu. Krčenje se danas najčešće obavlja strojno, a rjeđe ručno.

Slijedi planiranje terena. Pod time se podrazumijeva ravnanje mikrodepresija i humaka na ravnim i blago nagnutim položajima, nasipavanje udubina i vododerina te izvođenje različitih sustava terasa na nagibima većim od 12 do 15 %. Cilj je da se onemogući zadržavanje oborinskih voda koje dužim stajanjem mogu ugroziti normalan razvoj korijena, a time i cijelog trsa. Spomenuti poslovi izvode se buldožerima s ugrađenim daskama za ravnanje, dok za manja planiranja se koriste posebni ravnjači koji se mogu priključiti na traktore s odgovarajućom hidraulikom. Ravnanje terena može se izvoditi i ako na odabranoj površini prethodno nije bilo vegetacije ili drugih ostataka. U slučaju visokih podzemnih voda, potrebno je suvišak vode odvoditi podzemnim kanalima (drenaža), dok se otvorenim kanalima rješava suvišak slivnih i površinskih voda. Terasiranje terena provodi se samo ako ima ekonomsko opravdanje tj. proizvodnju vrhunskih i visokokvalitetnih vina jer je to vrlo skup i zahtjevan posao.

Na većim površinama potrebno je organizirati mrežu parcela i putova. Dobro je 5% površine ostaviti neobrađeno kako bi služilo kao stanište za korisne organizme.

Obrada tla - Rigolanje

Duboka obrada tla koja prethodi podizanju vinograda naziva se rigolanje ili duboko oranje. Rigolanjem se stvaraju povoljni uvjeti za brži početni razvoj mladog trsa.

Rigolanjem se:

  • prorahljuje tlo na dubini većoj od 50 cm, čime se popravlja struktura tla, vodozračni uvjeti i biološka aktivnost,
  • odstranjuju ostaci korijenja prethodne vegetacije,
  • miješaju horizonti tla,
  • raspoređuju unesena organska i mineralna gnojiva u dublje horizonte gdje se razvija korijen.

Rigolati se može u drugoj polovici ljeta ili u jesen. Ako se vinograd sadi u jesen, rigolanje treba obaviti 2 - 3 mjeseca prije sadnje. Za sadnju vinograda u proljeće, rigolanje treba obaviti u jesen, do početka zime i jačih mrazova. Tijekom zime tlo je izloženo smrzavanju pa do proljeća postaje dobro usitnjeno. Dubina rigolanja kreće se od 60 do 100 cm, što ovisi o svojstvima tla i klimatskim uvjetima. Plitka propusna tla rigolaju se do 60 cm, a u vlažnim krajevima, gdje su tla plodnija, dovoljno je rigolati na 70 cm dubine.

Rigolanje se obavlja traktorima većih snaga od 90 do 150 KW, buldožerima, bagerima, podrivačima, riperima ili kanalokopačima.

Meliorativna gnojidba

Cilj meliorativne gnojidbe je obogatiti tlo u glavnoj zoni rasprostiranja korijena do nivoa dobre opskrbljenosti tla uz zalihu hraniva za rast i razvoj vinograda te postizanje redovitih i visokih priroda.

Prije pripremnih radova i sadnje loznih cijepova potrebno je ustanoviti zalihe biljnih hraniva u tlu kemijskom analizom. Posebno je bitno utvrditi zalihe fosfora, kalija, CaCO3 i organske tvari (humus). Gnojidba se tada obavlja prema preporuci laboratorija koji je obavio analizu tla. Mineralna gnojiva, a po mogućnosti i organska, rasipaju se po cijeloj površini prije rigolanja kako bi se gnojivo pravilno rasporedilo po čitavom profilu tla. Po potrebi, temeljem analize tla, obavlja se i kalcizacija.

Procijenjeno je da tlo na kojem se namjerava podignuti nasad mora sadržavati 10 do 15 mg/100 g tla P2O5, 20 do 40 mg/100 g tla K2O te 2 do 3 % humusa. U praksi se najčešće daju čista fosforna i kalijeva gnojiva (superfosfat, kalijeva sol), a u novije vrijeme kompleksna NPK gnojiva s niskim sadržajem dušika (NPK 7-14-21, NPK 5-20-30 ili NPK 7-20-30), a u tla s dovoljnim sadržajem kalija unosi se formulacija NPK 15-52-0 (MAP).

U novije doba, sve više pažnje se pridaje i magneziju (Mg) jer su mnogi vinogradi podignuti na tlima bogatim kalijem ili vapnom gdje je izražen nedostatak magnezija. Takva tla potrebno je pognojiti s magnezijevim gnojivom kizerit (MgSO4 × H2O s 27% MgO) u količini od 100 kg/ha. Veće količine se ne preporučuju jer se magnezij lako ispire.

Većina naših vinogradarskih tala siromašna je i humusom, stoga je nužno u takvim tlima povećati njegov sadržaj unošenjem organskih gnojiva u tlo (stajski gnoj, kompost) ili zasijavanjem kultura za tzv. zelenu gnojidbu. Time će se znatno popraviti fizikalna, kemijska i biološka svojstva tla (stabilnost strukture, vodozračne i toplinske prilike, energetski izvori za niz organizama tla).


Prije sadnje, kada se tlo dovoljno prosuši, potrebno je obaviti tanjuranje, a potom fino planiranje ravnjačem. S time su glavni pripremni radovi završeni.

Na tako ravnoj površini obavlja se:

  • iskolčavanje parcela,
  • uređenje glavnih i sporednih putova,
  • odabir smjera redova,
  • odabir razmaka sadnje,
  • obilježavanje (markiranje) sadnih mjesta.

Izdvojeni sadržaj