Fitopromet d.o.o. Finoteka

Izbor sorata vinove loze

Muškat Hamburg

Muškat Hamburg

 

Izbor sorata vinove loze namijenjenih proizvodnji vina i drugih proizvoda od grožđa i vina te područja sadnje koja su prema prirodnim uvjetima za uzgoj vinove loze podijeljena na zone, regije, podregije, vinogorja i vinogradarske položaje propisani su Pravilnikom o nacionalnoj listi priznatih sorata vinove loze.

Aplikacija za poljoprivrednike PinovaDoc omogućuje Vam, između ostalog, precizan unos inventure nasada po arkod parcelama i njen ispis. To znači da u svakom trenutku imate pri ruci plan sadnje, da za svaku sortu znate gdje je, da znate od kojeg do kojeg reda Vam se nalazi koja sorta i sl. Unos inventure odrađuje se jednom osim u slučajevima kad spajate parcele i u slučaju nadosadnje ili krčenja kada dolazi do promjene nasada. Unutar inventure, program Vam automatski izračunava kolika je ukupna površina pod određenom sortom te ukupan broj sadnica za pojedinu sortu. Više o aplikaciji PinovaDoc na linku: http://pinova-doc.com/hr_HR/primjena/pinovadoc-u-vinogradarstvu-i-vinarstvu .

 

Danas u svijetu, u kulturnom uzgoju postoji veliki broj sorata vinove loze, prema nekima i do 20.000. U Hrvatskoj je na Nacionalnoj listi priznatih kultivara 196 sorata vinove loze namijenjenih za proizvodnju vina i drugih proizvoda od grožđa i vina.

Prema Nergulju (1946.) sorte vinove loze podijeljene su u tri skupine koje imaju zajedničke biološke osobine:

• Zapadno europska skupina (convarietas occidentalis) - traminac, pinot sivi, crni i bijeli, rajnski rizling, sauvignon, merlot, cabernet i dr.
• Skupina sorata crnomorskog sliva, panonska skupina (convarietas pontica) - kraljevina, ružica, plavac mali, frankovka, maraština, pošip, žilavka, carignan i dr.
• Istočna skupina sorata (convarietas orientalis) - afus-ali, muškat hamburg, plemenka i dr.

 

Osim te podjele, sorte se dijele i prema načinu korištenja:


• Za potrošnju u svježem stanju (za jelo) -zobatice (stolne sorte)
• Za preradu u vino - vinske sorte
• Za destilate
• Za proizvodnju ugušćenih moštova, koncentrata i sokova
• Za sušenje (grožđice)
• Za kompote, marmelade i sl.
• Za dekorativne svrhe

 

Kod nas je najveća primjena vinskih sorata, koje se dijele obzirom na boju vina na bijele, crvene i crne sorte. No ne treba zanemariti ni stolne sorte čiji uzgoj također zauzima značajno mjesto, a i primjena je sve šira.

Vrlo često sorte se razvrstavaju prema kakvoći, iako ona ne ovisi samo o sorti (položaj, godina, okolinski uvjeti, tehnologija uzgoja i sl.). Prema kakvoći se sorte dijele na:


• Sorte visoke kakvoće
• Sorte dobre kakvoće
• Sorte osrednje kakvoće

 

Vinske sorte za bijela vina visoke kakvoće

CHARODNNAY - potječe iz Francuske. Dugo je vremena smatran tipom Pinot-a bijelog, no utvrđeno je da je nastao spontanim križanjem Pinota (crnog) i Gauois blanc-a. Dozrijeva u drugom razdoblju, oplodnja je dobra, rodnost dobra i redovita. Vrlo je osjetljiv je na sivu plijesan (Botritys cinerea), otporan je na niske zimske temperature. Daje obično visokokvalitetna vina, svijetlo žućkasto zelene boje,
fine, svojstvene i ugodne sortne arome, dobrih i postojanih kiselina. U posljednje vrijeme jedna od najtraženijih sorata na domaćem i stranom tržištu. Postoji mnogo klonova, kod muškatnog klona se osjeća ugodni muškatni miris.

PINOT BIJELI (burgundac bijeli, pinot blanc) - sorta iz grupe Pinot, nastao mutacijom pupa iz pinota crnog, dozrijeva u drugom razdoblju. Oplodnja je dobra i redovita, otporan je na niske zimske temperature, vrlo je osjetljiv na Botrytis. Prirodi mu variraju ovisno o porijeklu sadnog materijala i klonu. Nakuplja puno šećera i dovoljno ukupnih kiselina. Daje zaobljeno, skladno vino, svijetlo žute boje sa zelenkastim odsjajem, ugodne i specifične sortne arome.

PINOT SIVI (burgundac sivi, rulender) - sorta iz grupe Pinot, nastao mutacijom pupa iz pinota crnog, dozrijeva u drugom razdoblju. Grožđe je karakteristične sivkasto plave boje, obično nakupi dovoljno šećera, daje vina vrhunske kakvoće, prinosi su niži, ali iznimne kakvoće. Osjetljiviji je na Botritys, otporan na niske zimske temperature. Vrlo su tražena i cijenjena vina ove sorte. Vina je žućkaste svijetlo sive boje, mekano, prepoznatljive sortne arome. Posebna pozornost se treba obratiti pri preradi grožđa.

RAJNSKI RIZLING - stara i vrlo poznata sorta, podrijetlom iz Njemačke iz doline rijeke Rajne. Uzgaja se u gotovo svim zemljama svijeta. Dozrijeva početkom III. razdoblja. Iznimno je otporan na niske zimske temperature, neki klonovi postižu i jako dobre prinose. Nakupi visok sadržaj šećera, ali i ukupnih kiselina. Osjetljiv je na prekomjernu gnojidbu dušikom i na Botrytis. Daje obično visokokvalitetna vina, ugodnog i osobitog mirisa i okusa, prikladan je za proizvodnju predikatnih vina.

SAUVIGNON BIJELI - podrijetlom je iz Francuske, a kod nas je rasprostranjen u kontinentalnoj regiji Hrvatske. Daje visokokvalitetna skladna vina, svojstvene sortne, prepoznatljive arome. Sadržaj šećera je obično zadovoljavajući, osjetljiv je na trulež. Bujnog je rasta, zahtijeva redovito provođenje mjera zelenog reza. Otporan je na niske zimske temperature. Prirodi su mali. Kaže se da je ovo „vino kraljeva“ ili „kralj vina“. 

SILVANAC ZELENI - najrasprostranjeniji je u Austriji, Slovačkoj i Njemačkoj, kod nas nedovoljno proširen. Dozrijeva u II. razdoblju, osjetljiv na nepovoljne uvjete u cvatnji, u proljeće kasno kreće, osjetljiv je na gljivične bolesti (Botrytis). Srednje je otporan na niske zimske temperature. Ima redovite prirode, daje iznimno kvalitetna vina, skladna, fina mirisa i okusa, svijetlo zelenkaste boje.

TRAMINAC CRVENI - najvjerojatnije potječe iz mjesta Tramin u Južnom Tirolu, raširen je u mnogim zemljama svijeta, a kod nas u kontinentalnoj regiji Hrvatske. Visokokvalitetna je sorta, dozrijeva u II. razdoblju, redovno nakuplja dosta šećera, no ne i uvijek dovoljno kiselina. Prinosi su mali do srednji, zahtjeva dugi rez, osjetljiv je na prekomjernu gnojidbu. Otporan je na niske zimske temperature. Vina su karakteristične sortne arome, ponekad neharmonična zbog niskih količina ukupnih kiselina (važan rok berbe), pogodan je za proizvodnju predikatnih vina. Postoji i selekcionirani tip Traminac mirisavi, nešto slabije rodnosti, ali izraženije arome.

MUŠKAT OTTONEL - potječe iz Francuske, slabe je bujnosti, rano dozrijeva. Ima niske količine priroda uz visoku kakvoću. Otporan je na niske temperature. Preporučuju se bujnije podloge. Vino ima izrazit muškatni miris.

 

Vinske sorte za bijela vina dobre kakvoće

GRAŠEVINA BIJELA (grašica, laški rizling, talijanski rizling) - najzastupljenija sorta u kontinentalnoj regiji Hrvatske. Srednje je bujna, dobre oplodnje, redovitoga i dobrog prinosa. Kakvoća joj znatno varira ovisno o ekološkim uvjetima i opterećenju. Relativno kasno dozrijeva (III. razdoblje ), otporna je na niske zimske temperature.

MALVAZIJA ISTARSKA BIJELA- smatra se autohtonom sortom istarskog poluotoka (no zbog imena, postoji pretpostavka da je grčkog porijekla). Bujne je vegetacije, srednje i neredovite rodnosti zbog slabije oplodnje. Preporučuje se pinciranje rodnih mladica. Dozrijeva u III. razdoblju, može dati vina vrlo dobre kakvoće, nježna i skladna, prepoznatljivog okusa i mirisa.

RIZVANAC BIJELI (müller thurgau) - najviše se uzgaja u Njemačkoj, nije križanac Silvanca zelenog i rajnskog rizlinga kako se dugo mislilo, nego je genetičkim analizama utvrđeno da je križanac rajnskog rizlinga i madeleine royale. Srednje je bujnosti, dobre kakvoće.
Dozrijeva krajem II. početkom III. razdoblja, osjetljiv na Botrytis. Vino je lagano, skladno, ugodne, nježne arome.

ŠKRLET BIJELI - autohtona je hrvatska sorta, raširena u Pokuplju, Vukomeričkim goricama, Moslavini. Bujnog je rasta, neredovite rodnosti zbog slabije oplodnje te de preporuča pinciranje rodnih mladica. Dobre je kakvoće, osobito na južnim položajima. Vino je puno,
zaobljeno, kiselkasto, s izraženom, finom, specifičnom sortnom aromom.

MOSLAVAC BIJELI (šipon, furmint) - vjerojatno naša autohtona sorta, najviše je proširen u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Bujnog je rasta, osjetljiv na vremenske uvjete u fazi cvatnje i oplodnje, prinosi su promjenjivi, preporučuje se pinciranje. Dozrijeva u III. razdoblju, vina su osrednje kakvoće, naglašene kiselosti, specifične i slabo naglašene sortne arome. Osjetljiv je na niske zimske temperature.

 

Vinske sorte za bijela vina osrednje kakvoće

KRALJEVINA CRVENA - naša autohtona sorta, najviše rasprostranjena u podregiji Prigorje-Bilogora. Bujnog je rasta, snažnog trsa, dobre, ali ne redovite rodnosti. Na južnim ekspozicijama s povoljnim sastavom tla može dati u dobrim godinama vina dobre kakvoće, ali u pravilu osrednja. Vino je nježno, fino, skladno, svježe, ugodne sortne arome. Uočeni su tri tipa kraljevine u populaciji (crvena, zelena i pikasta).

 

Vinske sorte za crna vina visoke kakvoće

PLAVAC MALI - autohtona je hrvatska sorta, raširena u srednjoj i južnoj Dalmaciji. Srednje je bujan do bujan, redovite i stabilne rodnosti. Kakvoća ovisi o položaju, a ističu se položaji Dingača, Postupa i Žuljane na Pelješcu, jugozapadne padine Hvara, Brača i Korčule. Dozrijeva u IV. razdoblju. Daje puna, zaobljena, mekana vina, fine i nježne arome. Prikladna je sorta za proizvodnju predikatnih vina.

PINOT CRNI (burgundac crni, pinot noir) - potječe iz Francuske, jedna je od najstarijih sorata. Rasprostranjen je u cijelom svijetu. Mutacijom gena za boju kožice nastali su pinot sivi i bijeli. Kod nas je rasprostranjen u kontinentalnoj regiji i Istri. Srednje bujan,
redovitih niskih priroda, no izvrsne kakvoće. Dozrijeva u I. razdoblju, vina su vrhunske kakvoće, rubinski crvene boje, skladna i mekana.

CABERNET SAUVIGNON - podrijetlom je iz Francuske, a uzgaja se u gotovo svim zemljama svijeta. Potomak je spontanog križanja cabernet franca i sauvignona bijelog. Kod nas je proširen u Istri, Dalmaciji. Dozrijeva u III. razdoblju. Male je i redovne rodnosti, ali visoke
kvalitete. Zahtijeva dugi rez. Vino je specifičnog i prepoznatljivog okusa i mirisa, s naglašenom rubinski crvenom bojom.

 

Vinske sorte za crna vina dobre kakvoće

BABIĆ CRNI - autohtona je hrvatska sorta, raširena u srednjoj i južnoj Dalmaciji. Redovite i stabilne rodnosti. Dozrijeva krajem III. početkom IV. razdoblja. Kakvoća ovisi o položaju, a najbolja vina daje na mršavima i suhim tlima primoštenskih terasa. Vina su intenzivne rubinski crvene boje, puna i jaka, na okus mekana.

FRANKOVKA CRNA - kod nas je rasprostranjena u kontinentalnoj regiji. Bujna, visokog i stabilnog prinosa. Dozrijeva u II. razdoblju, dobre je kakvoće. Vino je skladno, osvježavajuće, rubinski crvene boje, specifičnog mirisa i okusa.

MERLOT CRNI - podrijetlom je iz Francuske, a uzgaja se u gotovo svim zemljama svijeta. Kod je najviše raširen u Istri, ponegdje u Dalmaciji. Srednje je bujan, dobre i stabilne rodnosti. Kakvoća ovisi o položaju. Vino je skladno, mekano, rubinski crvene boje,
specifičnog mirisa i okusa.

TERAN CRNI - kod nas je zastupljen u Istri, vjerojatno potječe iz Italije. Trs je snažan, bujne vegetacije, visoke, ali neredovite rodnosti. Dozrijeva početkom IV. razdoblja, zahtjeva dobre položaje. Vino je svježe i pitko, naglašene kiselosti, okusa i mirisa svojstvenog sorti.

PORTUGIZAC CRNI -najzastupljeniji je u Austriji, kod nas se tradicionalno uzgaja na Plešivici. Dobro je razvijenog trsa, visoke i redovite rodnosti. Vino je lagano, osvježavajuće, ukusno, kiselkasto, svijetle rubinski crvene boje. Tradicionalno se pije kao mlado vino.

 

STOLNE SORTE

Mogu se uspješno i rentabilno uzgajati na području Dalmacije, a u sjevernijim krajevima za lokalnu i osobnu potrošnju, uz korištenje sorata I. i II. skupine dozrijevanja, jer sorte ostalih skupina rijetko postignu užitnu zrelost.

 

Vrlo rane sorte

ČABSKI BISER - jedna od najranijih sorata, dozrijeva u drugoj polovici srpnja. Mali ili srednji grozdovi, neugledni. Malo i neredovito rodi.

EALY CARDINAL - dozrijeva 10 dana prije Cardinala crvenog srednje velikog grozda, rastresitog, velikih okruglih, crveno ljubičastih bobica, neutralnog okusa. Ima visoku rodnost i značajnu gospodarsku vrijednost.

 

Rane sorte

CARDINAL CRVENI - vrlo gospodarski važna sorta, uzgaja se u svim dijelovima svijeta. Ima srednje zbijen veliki grozd, velike okrugle bobice, tamno crveno ljubičaste boje, nježnog muškatnog okusa i mirisa. Pogodna je za prijevoz, a užitna je od početka šare do
tehnološke zrelosti što joj daje mogućnost berbe tokom tridesetak dana.

KRALJICA VINOGRADA BIJELA - rasprostranjena u svijetu, velikih grozdova, velikih zlatno žutih bobica hruskavog mesa, nježnog muškatnog mirisa. Dozrijeva kad i Cardinal.

PLEMENKA BIJELA - rasprostranjena u kontinentalnoj Hrvatskoj, pogodna i za jelo i za proizvodnju vina. Neredovito rodi zbog osipanja cvjetova. Srednje velikog grozda, okruglih bobica, finog okusa i mirisa.

 

Srednje kasne sorte

VICTORIA BIJELA

AFUS ALI BIJELI - najcjenjenija stolna sorta, vrlo gospodarski važna sorta, uzgaja se u svim dijelovima svijeta, snažnog rasta, visoke rodnosti, velikih grozdova. Bobice su eliptičnog, nepravilnog oblika, zlatno žute boje, neutralnog i harmoničnog okusa.

MUŠKAT HAMBURG - veliki krilati grozdovi, srednje velike jajolike bobice, neujednačene, plavo ljubičaste boje, s izraženim muškatnim mirisom i skladnim okusom.

 

Kasne sorte

ITALIJA BIJELA

RIBOL CRNI

 

Vrlo kasne sorte

KRIVAČA BIJELA

MUŠKAT ALEKSANDRIJSKI

 

Besjemene sorte

Uglavnom se uzgajaju za proizvodnju suhica (grožđica) i za jelo u svježem stanju.

SULTANINA BIJELA - najpoznatija i najzastupljenija besjemena sorta u svijetu.

CORINTH BIJELI

PERLETTE BIJELA

PERLON CRVENI

NERONA CRVENA i dr.




Web development i hosting: softwise.hr / ictmedia.hr