Suncokret

Suncokret

Suncokret

Biljka koja ne može živjeti bez sunca, a svoju privrženost suncu jasno izražava. Tijekom dana okreće za suncem, a navečer nježno pogne glavu i tako čeka jutro. Suncokret (lat. Helianthus annuus).

Porijeklom je iz Amerike gdje su ga stare Maje štovale kao simbol svjetlosti i plodnosti a donesen je u Europu u 16. stoljeću nakon Kolumbova pohoda. Prvo su ga uzgajali na području Španjolske. Suncokret se danas vrlo mnogo uzgaja kao jedna od važnih biljaka za dobijanje ulja, kao krmna biljka, a u vrtovima se često sadi kao ukrasna biljka.

Suncokretovo ulje dobiva se preradom sjemenki suncokreta, jednogodišnje biljke iz porodice glavočika (lat. Compositae). Tanjurasta glavica suncokreta sadrži oko 1500 sjemenki, crne ili prugaste crno - bijele boje, sastavljene od ljuske i jezgre u kojoj je sadržano ulje. Suncokretovo sjeme sadrži od 38 - 45% ulja, ovisno o sorti. Po sastavu masnih kiselina - 63% polinezasićenih koje uglavnom čini linolna kiselina i 24% mononezasićenih - suncokretovo ulje je pri samom vrhu ljestvice visoko vrijednih biljnih ulja . Lako se rafinira, a ulje je lijepe svjetložute boje, prozirno i poželjnog, blagog okusa. Najzastupljeniji je u ljudskoj prehrani.  Suncokretovo ulje neutralnog je okusa i mirisa, a namijenjeno je za višestruku uporabu. Preporučuje se za kuhanje, pečenje, prženje, kao i za pripremu svih vrsta hladnih jela, a glavna je sirovina u proizvodnji majoneza i margarina. Suncokretovo ulje bogato je vitaminom E i omega-6 nezasićenim masnim kiselinama koje pozitivno utječu na zdravlje i daju suncokretovu ulju iznimnu biološku vrijednost.

Suncokret se također može koristiti kao silaže usjeva. To se može koristiti kao dupli usjeva nakon rane berbe žitarica ili povrća, ili u područjima je sezona prekratka za proizvodnju kukuruza za silažu.Krmni prinosi suncokreta su općenito manje od kukuruza kada je puna vegetacije je dostupna.  Prehrambene kvaliteta suncokreta silaže je često veći od kukuruza, ali manja od sijena lucerne. Sirove bjelančevine suncokreta za  silažu je sličan sijenu od trava i veći od kukuruzne silaže. 

Suncokret je jednogodišnja zeljasta biljka iz porodice glavočika, Asteraceae. Naziv mu potječe iz grčkih riječi Helios – sunce i Anthos – cvijet. Potječe iz Sjeverne Amerike, Perua i Meksika. Suncokret je jestiva, ljekovita i ukrasna biljka, uzgaja se po cijelom svijetu. Suncokret su u Europu prenijeli španjolci osvajanjem američkog kontinenta jer im se svidio cvijet same biljke, tako da se u početku uzgajao kao ukrasna biljka botaničkih vrtova. Svojim brzim širenjem po europskom kontinentu tek 1830. godine u južnom dijelu Rusije prvi puta iz sjemena dobijaju ulje. Od tih dana pa sve do danas Rusija postaje najveći proizvođač vrijednog suncokretovog ulja. U ostalim dijelovima europskog kontinenta uzgoj suncokreta počinje početkom 20. stoljeća. Kinezi ga koriste kao moksu u akupunkturi i iz njega pripremaju posebnu vrstu užadi, a sam suncokret uzgajaju već tisućama godina.

Postoje brojne vrste ovog prekrasnog cvijeta, od minijaturnih visine 10 - 20 cm pa sve do gigantskih vrsta visine i preko 3 metara, te raznih boja latica i sjemenki.

Sjemenke su bogate vitaminima, mineralima, vlaknima, mastima i bjelančevinama. Za ishranu ljudi i za dobivanje ulja koriste se od 1000 godina pr.n.e. Sirove se sjemenke radi svog sastava smatraju ljekovitom hranom, a mogu se samljeti i dodavati u hranu. Od sjemenki se dobiva i kvalitetno suncokretovo ulje. Suncokret je poznat i kao biljka koja liječi tlo – ima nevjerojatnu sposobnost upijanja štetnih i otrovnih tvari iz tla, te velike količine vode. Srčika iz stabljika se je koristila za izradu papira, osušene stabljike za ogrijev, a pepeo suncokreta je bogat kalijem i tako odlično gnojivo za vrt. Srčika suncokreta sadrži salitru, i to je čini i odličnim potpaljivačem. Latice se mogu koristiti i za dobivanje prirodne žute boje.

U Njemačkoj se suncokret najviše počeo uzgajati tijekom 2. svjetskog rata, a do 1970. godine bio je iza soje druga glavna sirovina za hranu i ulje. Danas se suncokret uzgaja po cijelom svijetu, najviše u Rusiji, Francuskoj i južnoj Europi, kao stočna hrana, za proizvodnju biljnog ulja, ali i kao ukrasna biljka.

Ukoliko želite pristupiti informacijama o najnovijim tehnologijama u poljoprivredi te modernom pristupu u poljoprivrednoj proizvodnji, kliknite ovdje.

Pratite nas također i na Facebook-u.

Agroekološki uvjeti uzgoja suncokreta

Iako na vremenske prilike ne možemo utjecati, nužno je poznavati zahtjeve suncokreta prema ekološkim uvjetima, te određenim agrotehničkim mjerama (obradom, gnojidbom, izborom hibrida i rokovima sjetve) nastojati ublažiti eventualne negativne utjecaje vremenskih prilika, odnosno suše na visinu prinosa.

Morfologija suncokreta

Zbog dubokog korijena i posebne sposobnosti da upije vodu i razgradi mnoge štetne i otrovne tvari iz tla, suncokret se često koristi za isušivanje močvarnog tla i čišćenje zagađenog tla, pa čak i onog koje sadrži olovo ili radioaktivne tvari. Tako je poznato da su u Ukrajini, nakon černobilske katastrofe, zasađena polja suncokreta jer se pokazalo da može izvući oko 90% radioaktivnih tvari iz tla.

Plodored za suncokret

Suncokret ne podnosi monoprodukciju, ali je zato dobar predusjev i za pšenicu i za kukuruz. Ne treba ga uzgajati neposredno poslije razoravanja travnjaka i poslije višegodišnjih mahunarki. U sušim područjima, lucerna može biti nepodesan predusjev za suncokret jer isušuje zemljište, a naročito dublje slojeve iz kojih se suncokret snabdjeva vodom u kritičnim periodima. 

Obrada i priprema tla za suncokret

Ako se suncokret sije poslije usjeva za koje je zemljište obrađeno 35 do 40 cm duboko, za njega je dovoljna dubina od 30 cm, a ako je za predusjev zemljište obrađeno 20 cm duboko, tada je za suncokret potrebna dubina od 35 cm. Za suncokret je najbolje ako se zemlja obradi u toku srpnja ili kolovoza, najkasnije u rujnu. Osnovnu obradu zemljišta treba obavljati pri vlažnosti nižoj od 20%, kako bi na usitnjeno zemljište (poslije obrade) djelovali prirodni faktori.

Gnojidba suncokreta

Visoki urod ove kulture postižu na plodnim tlima, bogatim humusom, neutralne reakcije te optimalno opskrbljenim makro i mikro hranjivima. Hranjiva suncokretu osiguravamo gnojidbom mineralnim i organskim gnojivima.Na težim tlima kod osnovne obrade tla u jesen pod zimsku brazdu unosi se NPK 7 - 20 - 30 ili NPK 5 - 15 - 30. Proljetna osnovna obrada tla može se obaviti na tlima koja su na nagnutim terenima, podložna eroziji, te naplavna i lakše strukture. Unos fosfora i kalija u zonu korijena biljke od većeg je utjecaja nego ako ostanu pri površini. U tom slučaju biljke slabije razvijaju korijen u dublje slojeve tla čime su podložnijepolijeganju, jer je slabije zakorjienjavanje.U proljetnoj pripremi tla za sjetvu zatanjura se UREE-a ili NPK 15 - 15 - 15, na dubinu sjetvenog sloja. Kod primjene NPK 15 - 15 - 15 pred sjetvu potrebno je obaviti prihranu dušikom zajedno s međurednom kultivacijom, kad je suncokret razvio 4 - 6 listova s 100 kg/ha KAN - a.

Sjetva suncokreta

Optimalni rok za sjetvu: 10. travnja - 20. travnja. Sjetva može početi kada se temperature tla ustabile na 8 °C. Za sjetvu treba birati sjeme čija klijavost ne smije biti manja od 95%, a čistoća 98%. Apsolutna masa tog sjemena kreće se od 80 do 100 g. Sije se onda kada zemljište na dubini od 5 cm postigne temperaturu od 8° do 10°C (to je treća dekada ožujka i prva dekada travnja). Na zemljištima sa visokom podzemnom vodom sjetvu treba završiti do kraja travnja.

Zaštita suncokreta od korova

Zaštita suncokreta od korova provodi mehaničkim mjerama i kemijskim mjerama borbe protiv korova. Suncokret je najosjetljiviji prema pravovremenom prvoj kultivaciji. Kultiviranje treba obaviti kada biljke formiraju dva lista. Prvo međuredno kultiviranje se obavlja s prorjeđivanjem, a drugo i treće na vremenski razmak po 15 dana. Okopavanje se rijetko primjenjuje zbog uvođenja herbicida. 

Zaštita suncokreta od bolesti

Suncokret je izuzetno sklon napadu biljnih bolesti, naročito u vlažnijim godinama i područjima s većim intenzitetom godišnjih oborina. Tome još pogoduje i nježna građa glave i stabljike. Najznačajnija bolest protiv koje bi obvezatno trebalo provoditi zaštitu jest (lat. Phomopsis), jer se od jačeg napada prinosi mogu i više nego prepoloviti. Zatim se još mogu pojaviti (lat. Sclerotinia i lat. Botritis). Najčešće i gospodarski najopasnije bolesti suncokreta.

Zaštita suncokreta od štetnika

Suncokret nema ekonomski značajnog štetnika, odnosno u tehnologiji proizvodnje ove kulture nema obvezatne tehnološke mjere suzbijanja štetnika. Suzbijanje se provodi prema potrebi i eventualno se provodi zaštita od zemljišnih štetnika (žičnjaka i sl.) zemljišnim insekticidima uz inkorporaciju prije sjetve ili zajedno sa sjetvom, te suzbijanje lisnih uši i stjenica. No znatne štete mogu izazvati ptice koje u jatima mogu opustošiti usjeve, a napadi ptica obično su pred žetvu.

Žetva suncokreta

Obično krajem kolovoza ili početkom rujna suncokret ulazi u fiziološku zrelost.

Rentabilnost proizvodnje suncokreta

Postoje dva osnovna razloga proizvodnje suncokreta: proizvodnja ulja koja prednjači i daje mnoštvo korisnih nusproizvoda od kojih su najznačajniji pogača i sačma, te upotreba specijalno namijenjenih proteinskih formi suncokreta u ishrani stoke kao čitave glave, silirane cijele biljke same ili u kombinaciji s kukuruzom.

Najnovije objave