Malčiranje soje

Malčiranje soje

Sjetva soje

Optimalni rok za sjetvu: 15. travnja - 30. travnja. Svakim danom kašnjenja sjetve nakon 1. svibnja prinos opada do 25 kg. U sjetvu se treba krenuti čim temperatura tla dosegne 10 °C.

Sjetva soje

Gustoća sklopa ovisi o vegetacijskoj skupini sorte:

  • 0 skupina: 550 - 600.000 biljka/ha
  • 0-I skupina: 500 - 550.000 biljaka/ha
  • I skupina: 450 - 500.000 biljaka/ha

Dubina je sjetve 3 - 4 cm na težim tlima i 4 - 6 cm na lakšim tlima. Sije se na razmak između redova 45 - 50 cm, što kasnije omogućava obavljenje određenih dopunskih mjera u agrotehnici. Jako dobro reagira na razmak redova od 25 cm, ali tada se dopunske operacije ne mogu obavljati i suzbijanje korova obavlja se isključivo herbicidima. Količina sjemena za sjetvu treba se kretati u granicama od 80 do 120 kg/ha.

Primjer izračunavanja sjetvene norme:

sjetveni sklop 550.000 biljaka/ha; 55 biljaka/m2

masa 1000 sjemenki = 180 g

klijavost = 86 %

čistoća = 99 %

                                  55 x 180                   9.900

sjetvena norma = --------------------------- = ------------= 116 kg/ha

                             (86 x 99) / 100               85.14

U pripremi sjemena soje za sjetvu obaveznu mjeru predstavlja inokulacija sjemena odnosno tretiranje bakterijama dušićnim fiksatorima. U suvremenoj proizvodnji, za inokulaciju se koriste preparati kultura čistih bakterija koji se u prometu nalaze pod raznim nazivima. Najbolje rezultate daju vlažni preparati. Prilikom inokulacije sjemena, treba se strogo držati uputa. Naročito treba voditi računa da se inokulacija izvrši u sjenovitom mjestu, da se masa sjemena dobro izmiješa, poslije toga ne bude izložena ultraljubičastom zračenju, odnosno sunčevoj svijetlosti, a kod vlažnih preparata da se sjeme do sjetve ne osuši. Inokulalacija sjemena se obavlja prije sjetve. Tretiranje veće količine sjemena, koje se ne utroši isti dan, sigurnije je sutradan ponovo inokulirati.
Sjetvu soje kao postrnog usjeva treba obaviti neposredno poslije žetve strnina, pri čemu se koriste sorte izrazito kratke vegetacije. U proizvodnji zelene mase, soja se sije kasnije. Vrijeme sjetve zavisi od planiranog vremena iskorištavanja. Ako se koristi kao zelena hrana, može se sijati sukcesivno da bi se period iskorištavanja produžio.

Sjetva soje se može obaviti u trake od 2 do 3 reda na rastojanju od 15 do 20 cm. Razmak između traka iznosi oko 60 cm. Ovakav način sjetve se primenjuje samo kada su u pitanju sorte kratkog vegetativnog perioda.

Sortiment za soju

Danas se najviše koristi podjela sorti prema dužini vegetacijskog perioda sa intervalima od po 10 dana od izrazito ranih sorti (000sorte sa 3 nule ), sa vegetacijom od 80 dana,(00 sorte sa 2 nule ), sa vegetacijom od 80 – 90 dana, a sorte sa vegetacijom od 90 – 100dana sa jednom nulom (0). Ostale sorte se obilježavaju rimskim brojem od I do X. Sorta X je jako kasnozrela sorta. 

Vegetacijske grupe soje

0 0

0

0-I

I

Sabina

Una

Sava

Lika

Vera

Iva

Ilova

Tisa

Boly

Kuna

Anica

Drina


Kaja

Podravka

Zagrepčanka


Nada

Ika



Hrvatica




Ukoliko želite pristupiti informacijama o najnovijim tehnologijama u poljoprivredi te modernom pristupu u poljoprivrednoj proizvodnji, kliknite ovdje.

Pratite nas također i na Facebook-u.

Izdvojeni sadržaj