Međuredna kultivacija

Međuredna kultivacija

Zaštita šećerne repe od korova

Korove u šećernoj repi obvezatno je suzbijati jer oduzimaju vodu, hranjive tvari, smanjuju osvjetljenje i stvaraju bolje uvjete za razvoj štetnika i bolesti. Ako stanje tla dopušta, prvo kultiviranje (na dubini od 5 cm, a kasnije i dublje) izvodi se čim se vide redovi.

Korovi ne nanose direktne štete na samoj biljci, ali je dokazano da najveće indirektne štete, koje se ogledaju u zastoju razvoja biljke uslijed manjka svjetla, vode i hranjiva koje im oduzimaju konkurentni korovi, nastaju u periodu osam tjedana od nicanja. Ne tretiranje usjeva zaraženog korovima u tom periodu može dovesti i do potpunog propadanja.

Šećerna repa se sije relativno rano u proljeće, dugo i sporo niče, niskog je habitusa (korovi je lako nadrastu), potreban joj je duži vremenski period da zatvori redove te joj je vegetacijski ciklus relativno dug. Navedene značajke čine ju slabim kompetitorom u odnosu na korove. Uza sve navedeno, u početku vegetacije, upravo u vrijeme kad intenzivno primjenjujemo herbicide, repa je osjetljiva na različite stresne činitelje kao npr. hladno i vlažno proljeće, palež klijanaca, napad buhača, repine pipe i sl. Stresu pridonosi i intenzivna gnojidba mineralnim gnojivima, primjena zemljišnih insekticia kao i nanošenje zaštitnih sredstava na sjeme repe. Korovna flora tipično je okopavinska. Od jednogodišnjih širokolisnih korova najčešće ju zakorovljuju vrste: limundžik (lat. Ambrosia artemisiifolia), šćir (lat. Amaranthus retroflexus), lobode (lat. Chenopodium sp.), vrste roda dvornici (lat. Polygonum), europski mračnjak (lat. Abutilon theophrasti), čičak (lat. Xanthium strumarium), crna pomoćnica (lat. Solanum nigrum), kužnjak (lat. Datura stramonium), samonikli suncokret i dr                   

Od jednogodišnjih uskolisnih (travnih) korova najzastupljenije su vrste: koštan (lat. Echinochloa crus-galli), svračica (lat. Digitaria sanguinalis), vrste roda muhari (lat. Setaria) te vrste roda prosa (lat. Panicum sp). Iz skupine višegodišnjih korova u repi se javljaju vrste: osjak (lat. Cirsium arvense), slak (lat. Convolvulus arvensis) i ladolež (lat. Calystegia sepium) od širokolisnih te divlji sirak (lat. Sorghum halepense), pirika (lat. Agropyron) i troskot-zubača (lat. Cynodon dactylon) iz skupine uskolisnih korova. Kako o sastavu korovne flore ovisi odabir herbicida, to je poznavanje sa stava korovne flore i stupnja zakorovljenosti neke njive od presudne važnosti za svakog proizvođača.

Načini suzbijanja

Korove u šećernoj repi moguće je suzbijati na više različitih načina. Iako se na manjim površinama prakticira kombinacija kemijskih i mehaničkih mjera(okopavanje), suzbijanje korova u šećernoj repi, osobito na velikim površinama, uglavnom se svodi na primjenu herbicida. Zbog već navedenih značajki i velikog broja tretiranja, šećerna repa je vrlo interesantna kultura za tržište herbicida, odnosno za kemijsku industriju. To je vidljivo po broju u Hrvatskoj registriranih herbicidnih pripravaka, koji je podjednak broju registriranih pripravaka u kulturama koje se siju i na desetak puta većoj površini (pšenica) od šećerne repe. Tako su u Hrvatskoj na osnovi 19 djelatnih tvari (herbicida) registrirana 72 herbicidna pripravka.
Raniji pristup suzbijanja korova u šećernoj repi svodio se na primjenu herbicida nakon sjetve, a prije nicanja i na jedno tretiranje nakon nicanja repe (u fazi 4 - 6 pravih listova) i korova. Korovi su u tom stadiju repe porastom uglavnom već poodmakli, pa ovakvim pristupom učinci herbicida nisu zadovoljavali.
Noviji pristupi suzbijanja korova zasnivaju se na višekratnoj primjeni smanjenih dozacija herbicida u kritičnom razdoblju zakorovljenosti koji, ovisno o zakorovljenosti parcele i uzgojnom području, nastupi već kod prvog para pravih listova i traje do zatvaranja redova repe. Ovaj način suzbijanja korova ima puno prednosti i proizvođači šećerne repe su ga dobro prihvatili. 

Ukoliko želite pristupiti informacijama o najnovijim tehnologijama u poljoprivredi te modernom pristupu u poljoprivrednoj proizvodnji, kliknite ovdje.

Pratite nas također i na Facebook-u.

Izdvojeni sadržaj