Morfologija šećerne repe

Biljka šećerne repe

Biljka šećerne repe

Korijen od šećerne repe ističe se visokim sadržaj šećera.  Potpuni ciklus šećerne repe, kao i obično se javlja u dvije godine kada se javlja cvjetna stapka sa cvjetovima, ali isto tako može već u prvoj godini vegetacije formirati cvjetove. 

Kemijski sastav korijena šećerne repe: 70 - 80% vode, vlakana i hemiceluloze 3 - 5%, 20 - 22 % ugljikohidrata,  dušične tvari 1 - 2% i pepeo  0,5 do 0,8%. Gotovo polovina vode se ponovno iskoristi tijekom ekstrakcije šećera, a ostatak ispari. Oko 90 % sadržaja šećera postaje bijeli šećer. Ostatak čini melasa koja se koristi u proizvodnji stočne hrane kvasca i alkohola. Celuloza iz repe se koristi kao repin rezanac i predstavlja dodatak stočnoj hrani. Preostalih 2 - 3 % sadrži magnezij i fosfor koji se talože iz otpadnih voda tehnološkog procesa proizvodnje šećera i koristi se kao dodatak zemljištu koje je siromašno ovim elementima.

Šećerna repa u dvogodišnja biljka uzgaja za proizvodnju šećera, radi zadebljalog korijena. Iz korijena šećerne repe se dobije 16% svjetske proizvodnje šećera. To je jedan od najvažnijih i najproduktivnijih usjeva. U prvoj godini formira rozetu bazalnog lišća i  mesnati korijen sa sadržajem saharoza do 18 - 20% (digestija). Na kraju vegetacije prve godine (jesen) lišće odumire.  

Korijen je vretenast, sastoji se od glave (na njoj se oblikuju listovi), vrata, tijela i repa. Tijelo korijena najvažniji je dio korijena, on se vadi i prerađuje, jer u njemu ima najviše šećera (15 – 20 %). Debljine je 10 – 15 cm, a dugačak 20 – 25 cm i teško oko pola do 1 kg.

List - plojka lista je srcolikog do ovalnog oblika, oblog ili zašiljenog vrha i neravne površine. Duljina plojke veća je od peteljke i iznosi 20 – 30 cm. Stabljika je uspravna, rebrasta, grana se i naraste do 2 m te iz pazuha listova oblikuje postrane grane prvoga reda, iz kojih se oblikuju grane drugog reda i tako dalje. U pazuhu listova grana zadnjeg reda oblikuju se cvjetovi (u drugoj vegetacijskoj godini). Oprašivanje obavljaju insekti, pa je šećerna repa stranooplodna.

Plod je srasli orašac.

Ukoliko želite pristupiti informacijama o najnovijim tehnologijama u poljoprivredi te modernom pristupu u poljoprivrednoj proizvodnji, kliknite ovdje.

Pratite nas također i na Facebook-u.

Izdvojeni sadržaj