Obrada, priprema tla i gnojidba šećerne repe

Razlika u gnojidbi šećerne repe

Razlika u gnojidbi šećerne repe

na prvoj parceli je bila primjenjena folijarna prihrana, a druga parcela bez prihrane

Planiranje gnojidbe treba obaviti prema analizi tla i planiranom prirodu, a korekcije u gnojidbi na temelju izgleda biljaka i analize biljnog tkiva.

Obrada i priprema tla za šećernu repu

Nakon ranih pretkultura odmah poslije žetve obavlja se plitko oranje na 10 cm dubine. Prema potrebi nakon oranja obavlja se tanjuranje, drljanje i valjanje. U prvoj polovici kolovoza obavlja se drugo oranje na 20 cm dubine. Krajem rujna i početkom listopada, obavlja se jesenje duboko oranje na dubini od 35 – 40 cm i tanjuranje.

Predsjetvena priprema tla za šećernu repu počinje već u zimu zatvaranjem brazde. Ovo je naročito važno da bi se u proljeće izbjegli višekratni prohodi. Priprema tla pred samu sjetvu trebala bi biti sjetvospremačem koji će pripremiti rahli površinski sloj 2 - 3 cm ispod kojeg je nalazi zbijena posteljica oko 1 cm. Ovaj rahli sloj treba omogućiti lak klijanje i nicanje a zbijena posteljica dobar kontakt s tlom zbog vlage.

Negativna posljedica tanjuranja je neujednačena sjetvena površina koja uzrokuje nejednoliko nicanje, a time otežanu zaštitu šećerne repe.

Gnojidba šećerne repe

Na prosječno plodnim tlima trebalo bi osigurati oko :

160 kg/ha dušika
120 – 130 kg/ha fosfora
250 – 300 kg/ha kalija.     

Šećerna repa izvanredno dobro reagira na gnojidbu stajskim gnojem. Za osnovnu gnojidbu pogodne su formulacije mineralnih gnojiva koja sadrže mali postotak dušika, više fosfora i još više kalija.

Utvrđivanje raspoložive količine hraniva u tlu je temelj za preporuku gnojidbe šećerne repe i primjenu gnojiva. Problem je složen, jer količine hranjiva gnojidbom i njihov omjer variraju ovisno o biljnoj vrsti, kultivaru, načinu uzgoja, stadiju razvoja i dinamici hranjiva u tlu.  Kemijske analize tla pomažu u procjeni količine hranjiva koje biljka može usvojiti, a analize biljne tvar i koliko hranjiva biljke moraju u da bi postigle određeni prirod. 

Jedna tona prinosa iznosi iz tla:

3 - 6 kg N

1.5 - 2 kg P2O5

4 - 6 kg K2O

Folijarna prihrana šećerne repe

Za proizvodnju visokih prinosa dobre kvalitete korijena šećerne repe tlo, pored ostalog, treba imati dobre zalihe bora i magnezija, jer ih šećerna repa iznosi više nego druge kulture, i to:

300 - 500 g/ha B

60 - 80 kg/ha Mg

Pri nedostatku bora nastaju morfološke anatomske i fiziološke promjene na biljkama šećerne repe. Takve biljke ostaju nerazvijene, izumiru začeci najmlađih listova, a na glavi i unutrašnjoj strani peteljke nastaju pukotine. U uvjetima nedostatka bora korijen repe ostaje nerazvijen, a sadržaj je šećera u njemu smanjen. Nedostatak magnezija u tlu također uzrokuje smanjenje prinosa i kvalitete korijena. Taj element, osim što je prijeko potreban za promet energije i rezervnih tvari, ulazi u sastav molekule klorofila. Zato se prvi simptomi nedostatka magnezija pokazuju u obliku ograničenih žutih područja na rubovima listova srednje dobi. Žuta područja šire se između žila i kroz nekoliko tjedana lišće postaje nekrotično.

Primjer gnojidbe šećerne repe:

Vrsta gnojiva

Osnovna

Predsjetvena

Prihrana

Folijarna

NPK 7:20:30

500 kg/ha




NPK 15:15:15


100 kg/ha



KAN



 150 kg/ha


Urea

50 kg/ha

50 kg/ha



Bor




60 - 80 kg/ha

Magnezij




300 - 500 g/ha


Da bi se osigurao optimalan rast i bogat urod dobre kvalitete plodova, potrebno je posvetiti veliku pažnju gnojidbi poljoprivrednih kultura. Najvažnija radnja intenzivnog uzgoja, po ocjeni većine stručnjaka i iskusnih proizvođača, upravo je izbalansirana gnojidba. Idealno bi bilo kad bi se količina i vrsta gnojiva mogla utvrditi na temelju redovitih godišnjih analiza tla i lista, visine uroda, opće kondicije biljke te postojećih klimatskih uvjeta. Međutim, budući da nam nisu uvijek dostupni svi ovi parametri, potrebno je biti vrlo aktivan i stručan kako bi iz raspoloživih podataka, zapažanja i iskustva utvrdili vrstu i količinu gnojiva.

Pretkultura za šećernu repu bio je krumpir. Prinos gomolja krumpira bio je 35 t/ha. Gnojidba krumpira u toku vegetacije bila je sljedeća:

Vrsta gnojiva

Osnovna

Predsjetvena

Prihrana

NPK 7:20:30

850 kg/ha



KAN



200 kg/ha

Urea

100 kg/ha




Jedna tona krumpira iznosi iz tla:
4 kg/ha N
4,3 kg/ha P2O5
7,4 kg/ha K2O

Prema tome u toku vegetacije krumpira iznošeno je:

140 kg N

150,5 kg P2O5

259 kg K2O

Nakon vađenja krumpira obavljena je analiza tla pri čemu je utvrđen sljedeći sadržaj hranjiva:

10,5 mg/ha N

8 mg/ha P2O5

9 mg/ha K2O

Za sljedeću vegetaciju šećerne repe i prinos korijena od 50 t/ha gnojidbom treba osigurati:

150 kg/ha N

130 kg/ha P2O5

220 kg/ha K2O

U toku vegetacije šećerne repe potrebno je gnojiti:

Vrsta gnojiva

Osnovna

Predsjetvena

Prihrana

Folijarna

NPK 5:20:30

700 kg/ha 




KAN


100 kg/ha

150 kg/ha


Urea

100 kg/ha




Bor




60 - 80 kg/ha

Magnezij




300 - 500 g/ha


Ukoliko želite pristupiti informacijama o najnovijim tehnologijama u poljoprivredi te modernom pristupu u poljoprivrednoj proizvodnji, kliknite ovdje.

Pratite nas također i na Facebook-u.

Izdvojeni sadržaj