Obrada, priprema tla i gnojidba pšenice

Usjev pšenice

Usjev pšenice

Primjena mineralnih gnojiva za pšenicu je dosta složena i obuhvaća: količinu gnojiva, odnos između najvažnijih hranjiva, te raspodjelu hranjiva.

Obrada i priprema tla za pšenicu

Predkultura određuje veći ili manji broj operacija obrade. Poslije ranijih predkultura potrebno je obaviti plitko oranje ili duboko tanjuranje, zbog unošenja biljnih ostataka i očuvanja vlage, a zatim oranje na punu dubinu s unošenjem osnovne količine mineralnih gnojiva.

Dubina osnovne obrade ovisi o tlu i klimatskim uvjetima, a prosječno se kreće oko 25 cm. Dopunska priprema tla za sjetvu obuhvaća tanjuranje, drljanje ili sjetvospremač, pri čemu se stvara usitnjeni površinski sloj. Istom operacijom u tlo se unosi i startna količina mineralnog gnojiva. Pravilnom predsjetvenom obradom stvori se rastresit i čist sloj od korova, sjetveni sloj tla trebao bi sačuvati vlagu u nižim horizontima. Sjeme posijano u vlažni sloj tla brzo klija, a klijanci lako probijaju površinu, te se pojavljuju pravilni ponik normalne gustoće. Ovo potpomaže i valjanje koje je najbolje izvoditi kada se prosuši površinski sloj tla.

Gnojidba pšenice

Pri određivanju količina NPK-hraniva za pšenicu uzima se u obzir količina hranjiva potrebnih da bi se ostvario prinos od 100 kg zrna i odgovarajuće količine slame: 2,0 - 4,0 kg N; 1,2 - 1,85 kg P2O5 ; 1,8 - 3,0 kg K2O; Ukupna količina hraniva potrebnih za određeni prinos po 1 ha dobije se tako da se prinos pomnoži potrebama za NPK-hranivima za 100 kg zrna. Ta količina se korigira mogućnošću tla da bez gnojidbe daje određeni prinos, zatim naknadnim djelovanjem hraniva danim predusjevu te koeficijentom iskorištenja hraniva. Potencijalna mogućnost  tla dobije se na osnovu kemijske analize tla ili još bolje na osnovu poljskog pokusa. Postoji klasifikacija tala s obzirom na opskrbljenost dušikom, fosforom i kalijem. Koeficijnet iskorištenja hraniva iznosi: 50 - 80% za N,15 - 20% za P, te 50 - 70% za K.

Za izgradnju 100 kg suhe tvari zrna i odgovarajuću količinu slame pšenice treba osigurati:

2,5 - 3 kg N

1,4 - 1,6 kg P2O5

2,5 - 3,5 kg K2O

Za prinos 6 t/ha potrebno je:

150 - 180 kg N

90 - 100 kg P2O5

160 - 200 kg K2O

Gnojidbom bi trebalo dodati:

150 - 160 kg/ha N

80 - 100 kg/ha P2O5

100 - 120 kg/ha K2O

Pravilo gnojidbe

U jesen zaorati gnojiva za osnovnu gnojidbu s povišenim sadržajem fosfora i kalija (NPK 7:20:30; 10:30:20; 8:26:26...) te manji dio dušika (UREA, ovisno o potrebi - predkulturi).
Pred sjetvu gnojiti startnim gnojivom s izbalansiranim sadržajem hranjiva (NPK 15:15:15; 18:18:18 ).
Prihrana isključivo dušičnim gnojivima (KAN). Prva prihranau samom početku kretanja proljetne vegetacije 40-60 kg/ha N, druga prihrana je početkom vlatanja 30 - 50 kg/ha N.

Primjer gnojidbe pšenice:

Vrsta gnojiva

Osnovna

Predsajetvena

Prihrana

NPK 7:20:30

300 kg/ha

200 kg/ha


NPK 15:15:15




KAN



I. 200 kg/ha

II.150 kg/ha

Urea

50 kg/ha




Visinu priroda i njegovu kakvoću u složenom i dinamičnom sustavu tlo - biljka - atmosfera određuju brojni biološki, klimatski i zemljišni činitelji. Stoga bez adekvatne gnojidbe nema visokih i stabilnih prinosa, potrebne kvalitete proizvoda, niti profitabilnosti pa se gnojidba opravdano smatra najvažnijom agrotehničkom mjerom u primarnoj organskoj produkciji, a određivanje doze gnojiva, njegove vrste, vremena primjene i načina gnojidbe mora se temeljiti na znanstveno-stručnim spoznajama o raspoloživosti i odnosima hraniva u tlu, fiziološkim potrebama biljke, ekonomičnosti proizvodnje te intenzitetu i smjeru utjecaja pojedinog agroekološkog činitelja.

Rast, razvitak i tvorbu prinosa uz dobar kvalitet hrane osigurava tlo kao supstrat biljne ishrane i izvor većine od 16 neophodnih elemenata. To je vrlo kompleksan sistem koji čine kruta, tekuća, plinovita i živa faza od kojih svaka utječe na raspoloživost biljnih hraniva. Uz to, tlo nije nipošto nepresušan resurs i ne osigurava prirodnim procesima dovoljnu količinu hraniva za visoke prinose pa je potrebno gnojidbom vratiti iznešene elemente urodom, ili na drugi način izgubljena hraniva za ishranu bilja (kemijska, biološka, fizička fiksacija, ispiranje, denitrifikacija i dr.) nadoknaditi. Prema tome, bez vraćanja elemenata ishrane u tlo, odnosno gnojidbe, tlo siromaši i prinos pada. Precizan proračun iznošenja i unošenja hraniva u tlo, praćenje visine prinosa i redovite analize tla mogu pomoći u planiranju i proračunu potrebne gnojidbe.

Predkultura za pšenicu bila je uljana repica. U predhodnoj godini za uljanu repicu primjenjena je slijedeća gnojidba:

Vrsta gnojiva

Osnovna

Predsjetvena

Prihrana

NPK 7:20:30

250 kg/ha

250 kg/ha


KAN



I.200 kg/ha

II.100 kg/ha

UREA

50 kg/ha




Prinos uljane repice iznosio je 3 t/ha, a jedna tona zrna uljane repice iznosi:

70 kg/ha N

25 kg/ha P2O5

100 kg/ha K2O

Prema tome ukupno prinos uljane repice od 3 t/ha u toku vegetacije iznosi slijedeće količine hranjiva:

210 kg/ha N

75 kg/ha P2O5

300 kg/ha K2O

Analizom tla utvrđeno je nakon skidanja uljane repice  slijedeći sadržaj hranjiva u tlu:

10 mg/100 g tla N

6 mg/100 g tla P

8 mg/100 g tla K

Za slijedeću vegetaciju planira se prinos pšenice od 6 t/ha pa prema treba dodati gnojidbom određene količine gnojiva:

Vrsta gnojiva

Osnovna

Predsjetvena

Prihrana

NPK 7:20:30

350 kg/ha

200 kg/ha


KAN



I.  200 kg/ha II. 100 kg/ha

Urea

100 kg/ha




Gnojidbena preporuka mora imati za podlogu fizikalno - kemijske podatke analize tla, a izračun potrebne doze mora uvažavati profitabilnost, planirani, odnosno realno mogući prinos, specifične potrebe biljne vrste i potencijal plodnosti tla.Svaka improvizacija, uključujući subjektivnu vizualnu procjenu, najčešće rezultira smanjivanjem prinosa i kvalitete usjeva, odnosno zarade. U rješavanju ove problematike može se očekivati brz napredak samo uz bilanciranje hraniva ovisno o različitim agroekološkim uvjetima proizvodnje.

Cilj i svrha analize tla je:

  • odrediti rang (granične vrijednosti, indeks) raspoloživosti hraniva ili potrebu njegovog unošenja,
  • predvidjeti povećanje prinosa i profitabilnost gnojidbe,
  • osigurati temelj za proračun potrebne gnojidbe pojedinog usjeva i
  • procjeniti status (opskrbe) pojedinog hranjivog elementa i utvrditi plan nadoknade (management hraniva).

Kukuruz je u toku vegetacije gnojen sa:

150 - 200kg N

100 - 150 kg P2O5

120 - 180 kg K2O

10 t prinos zrna kukuruza iz tla iznosi:

250 - 300 kg N

100 - 120 kg P2O5

280 - 300 kg K2O

Nakon berbe kukuruza analizom tla utvrđeno je da je sadržaj hranjiva u tlu slijedeći:

N 11 mg/100 g tla

P 7 mg/100 g tla

K 8 mg/100 g tla

Za prinos od 6 t/ha zrna pšenice potrebno je:

150 - 180 kg N

90 - 100 kg P2O5

160 - 200 kg K2O

Zato u toku vegetacije pšenice treba za prinos zrna od 6 t/ha dodati.

Vrsta gnojiva

Osnovna

Predsjetvena

Prihrana

NPK 7:20:30

300 kg/ha

200 kg/ha


KAN



I. 200 kg/ha II. 100 kg/ha

Urea

100 kg/ha




Ukoliko želite pristupiti informacijama o najnovijim tehnologijama u poljoprivredi te modernom pristupu u poljoprivrednoj proizvodnji, kliknite ovdje.

Pratite nas također i na Facebook-u.

Izdvojeni sadržaj