Ratarstvo

Ratarstvo

Ratarstvo

Ratarstvo je grana biljne proizvodnje i naučna disciplina koja se bavi proučavanjem kulturnih biljaka i njihovog uzgoja. Kulturne biljke koje su predmet ratarstva uzgajaju se na oranicama, livadama i pašnjacima. Značaj ratarstva je u tome što su proizvodi ratarstva osnova u prehrani ljudi i stoke i predstavljaju sirovinu za prehrambenu i laku industriju.

Kao znanstvena disciplina ratarstvo se dijeli u dvije osnovne grane: opće i specijalno ratarstvo. Opće ratarstvo bavi se uređenjem zemljišta za visoku i rentabilnu proizvodnju, proučavanjem sustava biljne proizvodnje i obrade tla. Specijalno ratarstvo je disciplina koja obuhvaća proučavanje zemljopisne rasprostranjenosti i rajonizaciju ratarskih kultura, istražuje njihove botaničke, biološke i ekološke karakteristike.

Specijalno ratarstvo se dijeli na:

  • ratarske kulture,
  • industrijsko bilje,
  • krmne kulture.

Prema upotrebi:

  • žitarice, 
  • zrnate škrobnate kulture (pšenica, zob, raž),
  • zrnate bjelančevinaste kulture (soja, grah, grašak),
  • korijenasto (repa),
  • predivo - tekstilne biljke (pamuk, lan),
  • gomoljasto (gomolj, podzemna stabljika),
  • biljke za dobivanje šećera (šećerna repa, šećerna trska, sirak šećerac),
  • aromatično, ljekovito i začinsko bilje (lavanda, ružmarin),
  • biljke za dobivanje ulja (uljana repica, suncokret, uljni lan, ricinus),
  • biljke za dobivanje kaučuka (kaučukovac, mlječike).

Podjela usjeva prema namjeni:

  1. Zaštitni usjevi (protiv erozije),
  2. Usjevi za zelenu gnojidbu (za poboljšanje plodnosti tla),
  3. Naknadni postrni usjevi (idu iza glavnih usjeva),
  4. Usjevi za silažu,
  5. Usjevi za zelenu izhranu (kosimo radi hranidbe stoke).

Ratarska proizvodnja obuhvaća uzgoj svih važnijih ratarskih kultura: pšenice, kukuruza, soje, suncokreta, uljane repice i šećerne repe uz primjenu svih agrotehničnih mjera i korištenje najsuvremenije mehanizacije u poljoprivrednoj proizvodnji. Uz optimalno korištenje kemijske zaštite i poštujući agro rokove. Dosljedno provođenje tehnologije uzgoja svih kultura, kao rezultat velikih ulaganja, provođenjem najsuvremenije tehnologije i ljudskog rada postižu se izuzetno visoki i stabilni prinosi.

Pod krmno bilje spadaju: kukuruz za silažu, stočni kelj, stočni grašak, stočni sirak, djetelina, lucerna, djetelinsko-travna smjesa, travno-djetelinska smjesa, travne smjese, trave, grahorica, stočna repa, rotkva, koraba, krmna repica i lupina...

Ukoliko želite pristupiti informacijama o najnovijim tehnologijama u poljoprivredi te modernom pristupu u poljoprivrednoj proizvodnji, kliknite ovdje.

Pratite nas također i na Facebook-u.

Prskalice

Za aplikaciju pesticida u ratarstvu se najčešće koriste prskalice. U našoj regiji prskalice su najzastupljeniji priključak za aplikaciju pesticida. Slična situacija je i u ostalim Europskim zemljama, s izuzetkom Španjolske u kojoj je orošivač (atomizer) najzastupljeniji priključak za aplikaciju pesticida.

Obrada, priprema tla i gnojidba krumpira

Gnojenje stajskim gnojem i unošenje 1/2 PK gnojiva obavimo prije jesensko - zimskog oranja čija dubina iznosi 25 - 35 cm. Prije proljetne obrade unosi se u tlo druga polovica PK gnojiva i 1/2 dušičnih gnojiva koja se zatanjura i obradi sjetvo - spremačem ili roto - branom. 

Zaštita uljane repice od štetnika

Kao ozima kultura sije se u kasno ljeto ili ranu jesen tako da je prije zime mogu napasti štetnici koje zajedničkim imenom nazivamo jesenskim štetnicima. Odmah nakon prezimljenja u proljeće počinje napad proljetnih štetnika.

Sortiment pšenice

U proizvodnji pšenice koriste se mnogobrojne sorte pšenice, većinom domaćih proizvođača i dorađivača. U novije vrijeme u uzgoju se koriste i strane introducirane sorte pšenice.

Agroekološki uvjeti uzgoja suncokreta

Iako na vremenske prilike ne možemo utjecati, nužno je poznavati zahtjeve suncokreta prema ekološkim uvjetima, te određenim agrotehničkim mjerama (obradom, gnojidbom, izborom hibrida i rokovima sjetve) nastojati ublažiti eventualne negativne utjecaje vremenskih prilika, odnosno suše na visinu prinosa.

Zaštita duhana od štetnika

Štetnici koji se suzbijaju na duhanu dijelimo na štetnike koji prenose viruse (lisne uši i trips), zemljišne štetnike (sovice pozemljuše i žičnjaci) i nadzemne štetnike (gusjenice kukuruznog moljca).

Zaštita zobi

Upotreba sjemena vlastite proizvodnje vrlo često može dovesti do pojave bolesti, koje su se do sada javljale samo sporedno ili su već gotovo iskorijenjene. Sjetvom zobi sa tavana uočena je velika pojava prašne snijeti zobi (lat. Ustilago avenae).

Zaštita pšenice od bolesti

Zaštita pšenice od bolesti i štetnika počinje pri proizvodnji i doradi sjemena, a završava u skladištu nakon žetve. Sjemenski usjevi moraju biti uspješno zaštićeni od bolesti, napose karantenskih. 

Zaštita suncokreta od korova

Zaštita suncokreta od korova provodi mehaničkim mjerama i kemijskim mjerama borbe protiv korova. Suncokret je najosjetljiviji prema pravovremenom prvoj kultivaciji. Kultiviranje treba obaviti kada biljke formiraju dva lista. Prvo međuredno kultiviranje se obavlja s prorjeđivanjem, a drugo i treće na vremenski razmak po 15 dana. Okopavanje se rijetko primjenjuje zbog uvođenja herbicida. 

Rentabilnost proizvodnje uljane repice

Uljana repica je u posljednje vrijeme vrlo unosna kultura za uzgoj prije svega jer se sve više uzgaja zbog prerade u biodizel. Iz tog razloga se i potiče sve više proizvodnja uljane repice za tu svrhu i to od strane države i pojedinih županija, tako da poticaj po hektaru može iznositi i do 3000,00 kuna.

Žetva raži

Ako ne želimo koristiti cijelu slamu raži, žetvu obavljamo kao i žetvu pšenice, ali heder treba podignuti na više jer je stabljika raži visoka i elastična, pa bi moglo doći do zagušenja u radu kombajna.

Agroekološki uvjeti uzgoja krumpira

Krumpir kao kultura s relativno malim zahtjevima prema toplini bolje uspijeva u hladnijim krajevima, međutim uzgaja se i u kontinentalnom dijelu Hrvatske kao i u Dalmaciji. Važno je imati na umu da vrijeme sadnje ovisi o proizvodnom području.​

Sjetva uljane repice

Niti rana niti kasna sjetva ne pogoduju razvoju uljane repice i prolasku kroz zimsko razdoblje vegetacije. Optimalni rok za sjetvu: 25. kolovoza do 5. rujna. Današnja proizvodnja repice u Hrvatskoj zasniva se na hibridima i linijskim sortama, kvalitetnog ulja i niskog sadržaja glukozinolat a u sačmi (10 - 15 µmol/g).

Sjetva pšenice

Za sjetvu obvezno treba koristiti deklarirano sjeme. Sjetva kvalitetnog i deklariranog sjemena garancija je uspješne proizvodnje, a prirod je i do 20 % viši u odnosu na sjetvu nedeklariranog sjemena. Optimalni rok za sjetvu od 10. listopada-30. listopada.

Obrada, priprema tla i gnojidba raži

Količina mineralnih gnojiva ovisi o plodnosti tla i planiranom prirodu. Na lakšim, pjeskovitim tlima može se koristiti stajski gnoj i mineralna gnojiva.

Žetva suncokreta

Obično krajem kolovoza ili početkom rujna suncokret ulazi u fiziološku zrelost.

Morfologija soje

Soja je samooplodna diploidna jednogodišnja zeljasta biljka, koja ima sposobnost vezati atmosferski dušika putem dušićne fiksacije.

Sjetva suncokreta

Optimalni rok za sjetvu: 10. travnja - 20. travnja. Sjetva može početi kada se temperature tla ustabile na 8 °C. Za sjetvu treba birati sjeme čija klijavost ne smije biti manja od 95%, a čistoća 98%. Apsolutna masa tog sjemena kreće se od 80 do 100 g. Sije se onda kada zemljište na dubini od 5 cm postigne temperaturu od 8° do 10°C (to je treća dekada ožujka i prva dekada travnja). Na zemljištima sa visokom podzemnom vodom sjetvu treba završiti do kraja travnja.

Agroekološki uvjeti za zob

Zob u usporedbi s ostalim žitaricama vodu treba tijekom cijelog vegetacijskog ciklusa. U uvjetima suše zob jako podbacuje u prirodu, ali zato dobro podnosi vlažnija tla i višak vode.

Zaštita krumpira od štetnika

Najznačajniji štetnik je krumpirova zlatica. Važno je znati da se učestalom upotrebom istih preparata pojavljuje rezistentnost - otpornost na pripravke pa pripravke treba stalno mijenjati.

Zaštita duhana od bolesti

Najopasnije biljne bolesti u duhanu jesu  „mozaik“, koji se prenosi mehanički i jedina borba protiv te bolesti jest čupanje i odstranjivanje zaraženih biljaka, te „Y“ virusi. Od bolesti još se javlja plamenjača duhana.

Plodored za sirak

Na lošim tlima može se stavljati na prvo mjesto u plodoredu jer će, u odnosu prema drugim kulturama, na njima stočni sirak dati najpovoljnije rezultate.

Žetva pšenice

Jednofazna žetva izvodi se kombajnima.  Pri jednofaznoj žetvi gubici zrna su najmanji. Kad vlažnost zrna pšenice dosegne 20 %, može se krenuti u žetvu, ali u tom slučaju zrno se mora umjetno dosušivati. Uobičajeni troškovi sušenja iznose 10 % vrijednosti pšenice. 

Obrada, priprema tla i gnojidba pšenice

Primjena mineralnih gnojiva za pšenicu je dosta složena i obuhvaća: količinu gnojiva, odnos između najvažnijih hranjiva, te raspodjelu hranjiva.

Zaštita krumpira od korova

Mehanička njega tijekom vegetacije sastoji se od međuredne kultivacija, okapanja i nagrtanja. Navodnjavanje je agrotehnička mjera koja jako utječe na prinos krumpira u sušnim godinama.

Najnovije objave