Ratarstvo

Ratarstvo

Ratarstvo

Ratarstvo je grana biljne proizvodnje i naučna disciplina koja se bavi proučavanjem kulturnih biljaka i njihovog uzgoja. Kulturne biljke koje su predmet ratarstva uzgajaju se na oranicama, livadama i pašnjacima. Značaj ratarstva je u tome što su proizvodi ratarstva osnova u prehrani ljudi i stoke i predstavljaju sirovinu za prehrambenu i laku industriju.

Kao znanstvena disciplina ratarstvo se dijeli u dvije osnovne grane: opće i specijalno ratarstvo. Opće ratarstvo bavi se uređenjem zemljišta za visoku i rentabilnu proizvodnju, proučavanjem sustava biljne proizvodnje i obrade tla. Specijalno ratarstvo je disciplina koja obuhvaća proučavanje zemljopisne rasprostranjenosti i rajonizaciju ratarskih kultura, istražuje njihove botaničke, biološke i ekološke karakteristike.

Specijalno ratarstvo se dijeli na:

  • ratarske kulture,
  • industrijsko bilje,
  • krmne kulture.

Prema upotrebi:

  • žitarice, 
  • zrnate škrobnate kulture (pšenica, zob, raž),
  • zrnate bjelančevinaste kulture (soja, grah, grašak),
  • korijenasto (repa),
  • predivo - tekstilne biljke (pamuk, lan),
  • gomoljasto (gomolj, podzemna stabljika),
  • biljke za dobivanje šećera (šećerna repa, šećerna trska, sirak šećerac),
  • aromatično, ljekovito i začinsko bilje (lavanda, ružmarin),
  • biljke za dobivanje ulja (uljana repica, suncokret, uljni lan, ricinus),
  • biljke za dobivanje kaučuka (kaučukovac, mlječike).

Podjela usjeva prema namjeni:

  1. Zaštitni usjevi (protiv erozije),
  2. Usjevi za zelenu gnojidbu (za poboljšanje plodnosti tla),
  3. Naknadni postrni usjevi (idu iza glavnih usjeva),
  4. Usjevi za silažu,
  5. Usjevi za zelenu izhranu (kosimo radi hranidbe stoke).

Ratarska proizvodnja obuhvaća uzgoj svih važnijih ratarskih kultura: pšenice, kukuruza, soje, suncokreta, uljane repice i šećerne repe uz primjenu svih agrotehničnih mjera i korištenje najsuvremenije mehanizacije u poljoprivrednoj proizvodnji. Uz optimalno korištenje kemijske zaštite i poštujući agro rokove. Dosljedno provođenje tehnologije uzgoja svih kultura, kao rezultat velikih ulaganja, provođenjem najsuvremenije tehnologije i ljudskog rada postižu se izuzetno visoki i stabilni prinosi.

Pod krmno bilje spadaju: kukuruz za silažu, stočni kelj, stočni grašak, stočni sirak, djetelina, lucerna, djetelinsko-travna smjesa, travno-djetelinska smjesa, travne smjese, trave, grahorica, stočna repa, rotkva, koraba, krmna repica i lupina...

Ukoliko želite pristupiti informacijama o najnovijim tehnologijama u poljoprivredi te modernom pristupu u poljoprivrednoj proizvodnji, kliknite ovdje.

Pratite nas također i na Facebook-u.

Prskalice

Za aplikaciju pesticida u ratarstvu se najčešće koriste prskalice. U našoj regiji prskalice su najzastupljeniji priključak za aplikaciju pesticida. Slična situacija je i u ostalim Europskim zemljama, s izuzetkom Španjolske u kojoj je orošivač (atomizer) najzastupljeniji priključak za aplikaciju pesticida.

Plodored za duhan

Duhan bi trebalo obvezatno uzgajati u plodoredu jer se samo tako može dobiti visok i kvalitetan prirod. Trebalo bi ga uzgajati u plodoredu na isto mjesto dolazi svake četvrte godine.

Morfologija suncokreta

Zbog dubokog korijena i posebne sposobnosti da upije vodu i razgradi mnoge štetne i otrovne tvari iz tla, suncokret se često koristi za isušivanje močvarnog tla i čišćenje zagađenog tla, pa čak i onog koje sadrži olovo ili radioaktivne tvari. Tako je poznato da su u Ukrajini, nakon černobilske katastrofe, zasađena polja suncokreta jer se pokazalo da može izvući oko 90% radioaktivnih tvari iz tla.

Zaštita soje od štetnika

Napad štetnika u usjevu soje utječe  na kvalitetu i količinu prinosa zrna soje. Najvažniji štetnici soje su: žičnjaci iz porodice lat. Elateride, gusjenice podgrizajućih sovica iz roda (lat. Agrostis), razne grčice i stonoge, grinje i nematode.

Sjetva pšenice

Za sjetvu obvezno treba koristiti deklarirano sjeme. Sjetva kvalitetnog i deklariranog sjemena garancija je uspješne proizvodnje, a prirod je i do 20 % viši u odnosu na sjetvu nedeklariranog sjemena. Optimalni rok za sjetvu od 10. listopada-30. listopada.

Zaštita šećerne repe od bolesti

Bolesti u šećernoj repi koje se javljaju u toku vegetacije mogu smanjiti prinos korijena i digestiju šećerne repe. Najznačajnija bolest koja se javlja u toku vegetacije je svakako pjegavost lišća šećerne repe.

Morfologija šećerne repe

Korijen od šećerne repe ističe se visokim sadržaj šećera.  Potpuni ciklus šećerne repe, kao i obično se javlja u dvije godine kada se javlja cvjetna stapka sa cvjetovima, ali isto tako može već u prvoj godini vegetacije formirati cvjetove. 

Morfologija soje

Soja je samooplodna diploidna jednogodišnja zeljasta biljka, koja ima sposobnost vezati atmosferski dušika putem dušićne fiksacije.

Hibridi šećerne repe

Veliki je broj hibrida šećerne repe u proizvodnji koji se razlikuju po dorađivaču, dužini vegetacije, svojstvima i dr.

Obrada i priprema tla za zob

Obrada tla za ozimu zob (također i za jaru zob) obavlja se prema sustavu obrade tla za ozimine, ovisi svakako o pretkulturi, a pripremi se pristupa ranije nego za pšenicu jer se i sije ranije.

Agroekološki uvjeti uzgoja raži

Raž nema većih zahtjeva prema temperaturi. Ona uspijeva u hladnijim područjima tamo gdje se ostale strne žitarice ne mogu uzgajati. Osim toga raž je vrsta koja ima najveći stupanj tolerancije prema visokom stupnju kiselosti tla. Zbog toga se preporučuje sjetva raži na ovakvim tipovima zemljišta. Raž ima izniman agrotehnički značaj, jer s obzirom na visinu doprinosi uništenju korova i ostavlja za sobom čistu površinu i finu mrvičastu strukturu zemljišta.

Sjetva sirka

Sirak se može uzgajati kao: glavni usjev, naknadni i kao postrni usjev. Termin sjetve ovisi o namjeni sirka. U glavnoj sjetvi sirak treba sijati kada se tlo dovoljno ugrije, na oko 12 – 15 °C, a to je u prvoj polovici mjeseca svibnja. 

Rentabilnost proizvodnje uljane repice

Uljana repica je u posljednje vrijeme vrlo unosna kultura za uzgoj prije svega jer se sve više uzgaja zbog prerade u biodizel. Iz tog razloga se i potiče sve više proizvodnja uljane repice za tu svrhu i to od strane države i pojedinih županija, tako da poticaj po hektaru može iznositi i do 3000,00 kuna.

Mjere zaštite protiv poljeganja pšenice

Usjev pšenice može poleći usljed različitih uzroka. Manifestira se tako što biljke manje ili više polegnu. Obično pšenica poliježe između klasanja i zriobe, rjeđe ranije.

Rentabilnost proizvodnje pšenice

Prinosi žitarica značajno ovise o genetskim predispozicijama sorte koja se sije, kvaliteti tla, klimatskim uvjetima i primijenjenim agrotehničkim mjerama. Najveći prinosi žitarica se dobiju u zemljama sa razvijenom tehnologijom (kvalitetne i stabilne sorte s velikim prinosima uz suvremene agrotehničke mjere i dobru kvalitetu tla, te pogodnu klimu).

Zaštita soje od korova

Korovi su konkurentne biljne vrste soje u pogledu hrane, vlage, svijetlosti i utječu na smanjenje prinosa. Korovska flora je raznovrsna. Korovi se lako prilagođavaju u drugim biljnim kulturama. Otporni su prema nepovoljnim uvijetima. Također imaju veliku moć reprodukcije.

Plodored kukuruza

Kukuruz je tolerantan na uzgoj u monokulturi. Kukuruz bolje podnosi monokulturu ili uzgoj u užem plodoredu od drugih žitarica, no on će pri uzgoju u plodoredu dati veći prirod i to veći što je veći vremenski razmak u kojem se vraća kukuruz na istu površinu. Kukuruz treba obvezatno uzgajati u plodoredu.

Agroekološki uvjeti uzgoja šećerne repe

Poštujući sve zahtjeve u proizvodnji šećerne repe, uz pomoć potrebnih agroekoloških uvjeta, osiguravanje usjeva željenog sklopa i broj biljaka i druge preduvjete agrotehničkim mjerama dobiti ćemo proizvodnju visokih prinosa šećerne repe željene kvalitete.

Rentabilnost proizvodnje soje

Analiza isplativosti soje s naglaskom na potencijalnu isplativost proizvodnje.

Plodored za ječam

O plodosmjeni osobito treba voditi računa ako se sije pivarski ječam. Za proizvodnju pivarskog ječma bitna je kvaliteta zrna.

Obrada, priprema tla i gnojidba pšenoraži

Pored kvalitetne obrade, predsjetvene pripreme i sjetve, bez mineralnih gnojiva nema visokih i kvalitetnih prinosa, s tim da je obavezno napraviti analizu zemljišta, a na osnovu rezultata analize zemljišta unijeti potrebna hranjiva.

Plodored pšenice

Pšenica ne podnosi proizvodnju u monokulturi zbog opasnosti od pojačanog razvoja bolesti. Kod ponovljene sjetve na istu površinu prinos pšenice se u značajnoj mjeri smanjuje.

Rentabilnost proizvodnje suncokreta

Postoje dva osnovna razloga proizvodnje suncokreta: proizvodnja ulja koja prednjači i daje mnoštvo korisnih nusproizvoda od kojih su najznačajniji pogača i sačma, te upotreba specijalno namijenjenih proteinskih formi suncokreta u ishrani stoke kao čitave glave, silirane cijele biljke same ili u kombinaciji s kukuruzom.

Gnojidba kukuruza

Kukuruz ima visok proizvodni potencijal pa da bi se taj potencijal iskoristio, gnojidbom se treba osigurati sva potrebna hranjiva u dovoljnoj količini.  

Rentabilnost proizvodnje krumpira

Odnos prinosa i tržišne cijene može samo nagađati najizravniji je faktor koji određuje smjer potencijalnoj dohodovnosti koju na kraju limitiraju i troškovi.

Najnovije objave