Plodovi rajčice

Plodovi rajčice

Rajčica

Rajčica je gotovo najzastupljenija vrsta is porodice (lat. Solonaceae) s obzirom na udio u poljoprivrednoj proizvodnji. Podrijetlom je iz Perua (s Anda), a uzgojili su je Asteci u Meksiku. Po astečkoj riječi "tomathe" značenja "punašno voće" rajčica je dobila ime u mnogim jezicima. Rajčicu je, zajedno s kukuruzom, krumpirom, slatkim krumpirom i čili paprikom, a uvezao ju je Kolumbo u Španjolsku u ranom 16. stoljeću.

Rajčica (lat. Solanum lycopersicum L.) je najvjerojatnije najprije stigla u Sevilju, glavni trgovački centar toga doba. Dodoens, danski travar, detaljno je opisao rajčicu i dao joj reputaciju afrodizijaka. To objašnjava ime "pomme d'amour" na francuskom, "pomodoro" na talijanskom i "love apple" na engleskom jeziku.
Europljani dugo vremena nisu prihvatili rajčicu zbog neugodnog mirisa njenih listova i stabljike, te su je neki čak smatrali i otrovnom. 

Iako su joj stabljika i listovi otrovni, plodovi rajčica spadaju u najjestivije povrće. Rajčica je povrtna jednogodišnja biljka s crvenim sočnim plodovima koji imaju neobičnu poziciju između povrća i voća.

Zaštita rajčice od bolesti

Bolesti rajčice: plamenjača rajčice (lat. Phytophthora infestans), koncentrična pjegavost (lat. Alternaria solani), siva plijesan (lat. Botrytis cinerea).

Zaštita rajčice od korova

Redovitom međurednom kultivacijom bilo mehaniziranom ili ručnom (zavisno o veličini proizvodne površine) istodobno uz prozračivanje tla uništavaju se i korovi. Na taj način ne zahvaćaju se korovi unutar redova pa se u borbi protiv korava pristupa i primjeni herbicida.

Zaštita rajčice od štetnika

Najznačjniji štetnici na rajčici čine velike ekonomske štete u toku vegetacije.

Pinciranje rajčice

Pinciranje odnosno zalamanje zaperaka je mjera njege u uzgoju rajčice  i drugog plodovitog povrća) kojom se uklanjaju zaperci (postrani izboji dužine 5 do 10 cm) koji se razvijaju u pazuhu listova

Međuredna kultivacija rajčice

Cilj ove mjere je aeracija površinskog,sloja i mehaničko uništavanje korova. Obavlja se 3 - 4 puta u toku vegetacije,sve dok biljke ne sklope redove.

Kultivari rajčice

"San Marzano" rajčice – dugoljastog su oblika i mesnatog središta bez puno sjemenki."Cherry" rajčice – su sitne i jarko crvene boje, rastu u "grozdovima". Mogu biti okruglog ili dugoljastog oblika te imaju izražen miris i okus. Radi se o relativno novoj vrsti, pogodnoj za uzgoj u staklenicima. Postoje različite vrste sitnih rajčica od "pacchina" do "piccadillyja"."Beefsteak" rajčica – koju možemo pronaći i pod francuskim nazivom "coeur de boeuf" ili talijanskim "cuore di bue" je sorta velikih rajčica od oko 200 grama. Znaju biti valovitog oblika te ih karakterizira tanka kožica i mesnato središte s vrlo malo sjemenki."Domaća" rajčica – vjerojatno spada u ovu posljednju grupu, jer je velika, ponekad zelenkasta kod stabljike, sočna i mesnata.

Gnojidba rajčice

Rajčica je kultura s visokim potrebama za hranivima i makro i mikro, osobito je zahtjevna na fosfor  u svim stadijima rasta i razvoja. Dobro reagira na gnojidbu organskim gnojivima, tako da se preporučuje 25 - 40 t/ha stajskog  gnojiva (koje se dodaje u osnovnoj obradi, oranjem), s tim da je stajski gnoj već dobro kompostiran, jer rajčica je osjetljiva na produkte koji nastaju razgradnjom  organske tvari.

Uvjeti za rast i razvoj rajčice

Minimalna temperatura potrebna da bi klijanje započelo je 13°C (neki kultivari kliju na temp. od 10°C) dok je optimalna temperatura klijanja 20 - 25°C.

Berba rajčice

Rajčica za upotrebu u svježem stanju bere se višekratno i ručno. Plodovi se beru u tehnološkoj zrelosti kada su zeleni „zelena zrioba“, zatim u prijelaznoj fazi (žuta, naranđasta) ili potpuno crveni, a kakvi će se plodovo ubrati ovisi o udaljenosti tržišta.

Pospješivanje oplodnje rajčice bumbarima

U zaštićenim se prostorima za pospješivanje oprašivanja i oplodnje rajčice koriste bumbari.

Navodnjavanje rajčice

Zbog učestale primjene PE folije pri uzgoju rajčice i ″kap po kap″ sistem navodnjavanja ima najučestaliju primjenu .

Hidroponski uzgoj rajčice

U zaštićenim prostorima rajčica se mogu uzgajati i bez tla odnosno u sistemu hidroponija. Supstrati u hidroponskom uzgoju mogu biti organskog i anorganskog podrijetla te sintetički supstrati.

Uzgoj rajčice u zaštićenom prostoru

Uzgoj u zaštićenim prostorima podosta je sličan uzgoju rajčice na otvorenom ali zaštićeni prostori zbog mogućnosti kontroliranja mikroklimatskih uvijeta omogučuju pomicanje rokova sadnje presadnica na rokove kad to nije moguće izvršiti na otvorenom zbog preniskih temperaturnih uvijeta tla i zraka.

Sadnja rajčice na otvorenom

Rajčica na donjem djelu stabljike stvara adventivno korijenje pa je i poželjno saditi što dublje. Sadnja do prvih listova pokazala je dobre rezultate u smislu vegetativnog rasta te prinosa.

Kontejnerski uzgoj presadnica rajčice u zaštićenim prostorima

Presadnice se mogu uzgajati na gredicama ili u kontejnerima dok kontejnerski uzgoj ima niz prednosti pa je stoga i zastupljeniji.

Priprema tla za rajčicu

Pošto rajčica razvija dubok korijen te može koristiti vodu iz dubljih slojeva tla poželjna je i obrada dubljeg sloja, tj. da se razrahli tlo do 40 cm. Ako na površini namjenjenoj za uzgoj rajčice nije prethodno uzgajana neka ozima ili rana proljetna predkultura u jesen treba duboko izorati tlo (40 cm).

Morfološka svojstva rajčice

Rajčica je jednogodišnja zeljasta biljaka. Glavnina korijena nalazi se na dubuini od oko 30cm ali glavni korijen može doseći dobinu od 1m dok se u promjer može širiti na 1,5 metar.

Hranidbena vrijednost rajčice

Danas rajčica ima široku primjenu kao prehrambena namirnica, postoji na tisuće jela u kojima je rajčica glavni sastojak. Plod rajčice zastupljen je u svim kuhinjama svijeta. U prerađivačkoj industriji jedana je od primarnih sirovina; prerađuje se u sokove, koncentrate, pelate, dok se zeleni plodovi mogu marinirat. Zbog hranidbene vrijednosti ima i veoma povoljan učinak na zdrastvene čimbenike ljudskog organizma.

Najnovije objave