Kontejnerski uzgoj presadnica patlidžana u zaštićenim prostorima

Presadnice patlidžana

Presadnice patlidžana

Biljčice za pikiranje, s razvijenim prvim parvim listom

Patlidžan se gotovo uvijek uzgaja iz presadnica kako bi biljka izbjegla kontakt sa niskim temperaturama pri kojima joj je onemogučen rast i razvoj.

Presadnice se mogu uzgajati na gredicama ili u  kontejnerima dok kontejnerski uzgoj ima niz prednosti pa je stoga i zastupljeniji.

Prednosti kontejnerskog uzgoja presadnica:

  • presadnice uzgojene u kontejnerima imaju potpuno pravilan i jednak vegetacijski prostor što omogućuje ujednačen porast biljaka i visoku ujednačenost presadnica.
  • za uzgoj presadnica koriste se gotovi supstrati dobrih vodozračnih odnosa, visoke vododržnosti i sadržaja hranjivih tvari u pravilu dostatnih za potpun razvoj presadnica. Supstrati za uzgoj presadnica su sterilizirani i ne sadrže uzročnike bolesti, štetnike i klijave sjemenke korova kojih zasigurno ima u svakom tlu.
  • omogućava se presađivanje sa supstratom na korijenu kojeg dobro razvijene presadnice u potpunosti prerastu.Presađivanjem s grudom supstrata na korijenu biljke prelaskom na poljske uvjete ne doživljavaju stres kao one presađene s golim korijenom pa nastavljaju kontinuiran rast. Puno lakše i brže se primaju pa je podsađivanje gotovo nepotrebno. Takove presadnice u odnosu na one s golim korijenom mogu se presaditi ako je to neophodno i na tlo koje nije optimalne vlažnosti, a presađivanje je moguće obavljati tijekom čitavog dana što opet omogućava bolje korištenje postojeće opreme za sadnju, te sadnju na većim površinama u optimalnom vremenu.
  • presadnice uzgojene u kontejnerima  dospijevaju ranije za berbu i u pravilu daje veće prinose u odnosu na presadnice golog korijena uzgojene na gredicama
  • kontejnerski način uzgoja presadnica posebice je prikladan kod proizvodnje hibrida povrća kod kojih je zbog skupoće sjemena izuzetno važno da se iz svakog sjemena dobije kvalitetna presadnica

Za sjetvu u kontejnere koriste se gotovi supstrati dobrih vodozračnih odnosa, visoke vododržnosti i sadržaja hranjivih tvari u pravilu dostatnih za potpun razvoj presadnica. Supstrati za uzgoj presadnica su sterilizirani i ne sadrže uzročnike bolesti, štetnike i klijave sjemenke korova kojih zasigurno ima u svakom tlu.

Sjetvu je moguče obavljati ručno ili pak pneumatskom sijačicom.

Patlidžan je moguče  pikirati nakon što razvije prvi pravi list, iz tog razloga sije se gusto na gredice ili u sanduke bez pregrada ili pak u kontejnere namjenjene za sjetvu biljaka koje se pikiraju. Takvi kontejneri veličine su 60x40 a imaju 400 - 450 sjetvenih mjesta (lončića). Biljčice nikle u tim lončićima pikiraju se sa grudam supstrata što omogučava 100%-tni primitak te ubrzava i olakšava rad u usporedbi sa pikiranjem bilčica uzgojenim na gredicama ili pak u sanducima. Pikiranje biljčica izniklih u malim lončićima moguče je obaviti mehanizirano. Pikiranje tj. presađivanje mladih biljčica provodi se kad se pojavi prvi pravi list. Pikiranjem se biljčice iz kontejnera sa lončičima manje zapremnine presađuju u one s večim lončićima (35 - 100 cm3). Prilikom pikiranja eliminiraju se slabo razvijene ili oštećene biljke te se na taj način bolje iskorištava uzgojni prostor jer se sva sjetvena mjesta popune biljkama. Pikirane bilje su kvalitetnije i ranije ulaze u generativnu fazu a plodovi takvih biljaka su u pravilu krupniji pa se postiže veći prinos. Pikiranje se može obaviti ručno ili strojno a u oba slučaja supstart mora biti optimalno navlažen kako se biljčice prilikom čupanja nebi oštetile.

Mikroklimatski uvijeti pri uzgoju pesadnica

Da bi sjeme što brže proklijalo kontejneri se smještaju  u komore za naklijavanje u kojima se održava optimalna temperatura /oko 30°C/ uz potpunu zasićenost zraka vlagom pomoću mikrorasprskivača koji sitnim kapljicama zapravo prave maglu. U komorama za naklijavanje kontejneri ostaju nekoliko dana da sjeme proklija. Nakon toga se premještaju u grijane zaštićene prostore u kojima se održava ujednačena optimalna temperatura tijekom dana i noći sve dok sjeme u potpunosti ne nikne uz održavanje vlažnosti supstrata. Nakon što mlade biljčice niknu i razviju prve kotiledonske listove temperaturu u zaštićenom prostoru treba sniziti na 20 - 25 °C s tim da noćna bude oko 7 °C niža nego tijekom dana uz redovito prozračivanje i vlaženje supstrata. Takav temperaturni režim se održava uz prozračivanje i aktivno ventiliranje sve dok presadnica razvije 5 - 7 listova i kad je vidljiv zametnutni cvijet, tada je biljka spreman za presađivanje.U uvjetima previsokih temperatura nakon nicanja dobivaju se izdužene i krhke presadnice loše kvalitete i slabije produktivnosti.

Ukoliko se zbog nepovoljnih vanjskih uvijeta sadnja mora odgoditi (preniske temperature, prevlažno tlo, kiša), presadnice  se mogu uskladištiti do 2 tjedna na temperaturi od 1 - 2°C.

Način uzgoja presadnica te njega presadnica do sadnje

Kontejneri se u zaštićenim prostorima smještaju tako da ne budu izravno na tlu već malo uzdignuti, što se postiže postavljanjem cigli ili kamenih blokova na tlo i na njih mreže od betonskog željeza ili drvene letve. Povišeni položaj omogućava brže i bolje zagrijavanje, a zračni prostor ispod kontejnera ne omogućava proraštanje korijena kroz otvor na dnu sjetvenog mjesta, već će on u potpunosti preplesti supstrat u kojemu se razvija čime će opet biti olakšano vađenje presadnica tijekom presađivanja.

Supstrat tijekom čitavog perioda uzgoja presadnica treba održavati umjereno vlažnim. Zbog relativno malog volumena sjetvenih mjesta u kontejnerima zalijevanje je neophodno obavljati ujutro, a tijekom dana vlažnost održavati samo orošavanjem. Predvečer i tijekom noći je poželjno da biljke ostanu neorošene. Za zalijevanje najbolje je koristiti kišnicu sakupljenu sa samih objekata, vodu iz vlastitih bunara ili čistu vodu iz prirodnih vodotoka.. Izravno zalijevanje vodom iz vodovoda nije najprimjerenije jer takova je voda u pravilu znatno hladnija što može negativno utjecati na razvoj presadnica. Zalijevanje presadnica se obavlja pomoću automatskih kišnih krila s rasprskivačima koji stvaraju izuzetno sitne kapi koje ne oštećuju mlade biljčice i ne zbijaju supstrat. Ako se zalijevanje obavlja ručno nužno je koristiti također ruže za zalijevanje koje tvore izuzetno sitne kapljice. Automatskim sistemom za zalijevanje moguće je po potrebi primijeniti i neka lisna gnojiva za prihranu kao što su Fertina P, Profert Mara, Kristalon i neka druga. Prihrana preko lista u proizvodnji presadnica se primjenjuje kad se primijeti gubitak tamnozelene boje, a što je često ako iz razloga nemogućnosti presađivanja u optimalnom stadiju razvijenosti presadnice moraju duže vrijeme biti u kontejnerima.

Korištenjem kvalitetnog tretiranog sjemena i uzgojem u steriliziranom supstratu zaštita presadnica od bolesti tijekom kontejnerskog načina uzgoja uglavnom nije potrebna. No prije presađivanja presadnice je uputno preventivno tretirati nekim od kontaktnih fungicida kao što su mankozeb u koncentraciji 0,2% ili fungicidima na bazi bakra.

Tjedan dana prije planiranog roka presađivanja zaštićene bi prostore trebalo maksimalno otvarati kako bi presadnice došle u izravni kontakt sa sunčevim svjetlom i na taj način se što bolje prilagodile ukupnom spektru sunčevog svjetla koji ih očekuje nakon presađivanja u polju. Prije samog presađivanja supstrat mora biti umjereno navlažen što će omogućiti lagano vađenje presadnica sa supstratom na korijenu. Ako je supstrat prevlažan prilikom sadnje otpada s korijena, a opet ako je presuh biljke će se lošije primiti u polju.

Izdvojeni sadržaj