Paprika

Plodovi paprike babure

Plodovi paprike babure

Paprika, vrsta iz porodice pomoćnica (lat. Solanaceae) podrijetlom  je iz tropske Amerike. Prema Hazenbushu centar podrijetla je Meksiko, Gvatemala odakle se širi po cijeloj južnoj Americi do Argentime i Čilea.

 U Europu se uvodi tek nakon Kolumbova otkrića Amerike i to kao začin. Europljani su je zbog ljutine počeli upotrebljavati umjesto papra te se je brzo proširila Južnom Europom. Prve paprike (lat. Capsicum annuum L.) su u Sjevernu Ameriku došle iz Europe a ne iz Srednje i Južne Amerike. 

Godišnje se u Hrvatskoj zasadi paprikom oko 3700 ha. Najviše se proizvodi u kontinentalnoj zoni, oko 82%. Godišnje se proizvede oko 30.000 t plodova od kojih se najveći dio potroši u svježem stanju ili kao zimnica pripremljena u domaćinstvima. Prosječni prinosi paprike u Hrvatskoj vrlo su niski i kreću se nešto više od 7 t/ha. Više od četvrtine ukupne proizvodnje paprike nalazi se u Virovitičko-podravskoj županiji. Uz domaću proizvodnju u Hrvatsku se godišnje uveze oko 3.000 t plodova svježe i smrznute paprike i to najvećim dijelom iz Turske, Španjolske, Mađarske i Italije.

Zaštita paprike od bolesti

U proizvodnji paprike pojavljuju se nekoliko važnih bolesti u toku vegetacije paprike, od sadnje do berbe. A najvažnija bolest je plamenjača paprike

Zaštita paprike od korova

Redovitom međurednom kultivacijom bilo mehaniziranom ili ručnom (zavisno o veličini proizvodne površine) istodobno uz prozračivanje tla uništavaju se i korovi. 

Zaštita paprike od štetnika

Najvažniji štetnici paprike koji čine prilične štete na usjevu su: kalifornijski trips, zelena breskvina uš, kukuruzni moljac.

Pinciranje paprike

Kako smo već spomenuli u zaštićenim prostorima se uzgajaju indeterminantni kultivari . Takvi se kultivari u povoljnim uvijetima (koji su dati u zaštićenom prostoru) jako granaju, grane su im lomljive dok biljka pod teretom plodova lako poliježe.

Međuredna kultivacija paprike

Cilj međuredne kultivacije ne je aeracija površinskog,sloja i mehaničko uništavanje korova. Obavlja se 3 - 4 puta u toku vegetacije, sve dok biljke ne sklope redove.

Gnojidba paprike

U osnovnoj obradi tla namjenjenog za uzgoj paprike dodaje se 20 - 40 t/ha stajskog gnoja i ako je proizvođač u nemogučnosti nabaviti veče količine stajskog gnoja preporučljivo ga je dodati barem u količini od 5 - 10 t/ha u površinski sloj tla kako bi se očuvala struktura tla i zbog poboljšanja mikrobiološke aktivnosti.

Uvjeti za rast i razvoj paprike

Za normalno klijanje paprike potrebna je temperatura zraka od oko 15°C dok je optimalna ona između 20 - 30°C pri kojoj za 8 dana izniknu sve klijave sjemenke.

Berba paprike

Ovisno o zahtjevima tržišta plodovi paprike mogu se brati u tehnološkoj i fiziološkoj zriobi. 

Navodnjavanje paprike

Zbog učestale primjene PE folije pri uzgoju paprike i sistem navodnjavanja ″kap po kap″ ima najučestaliju primjenu. 

Hidroponski uzgoj paprike

U zaštićenim prostorima paprika se mogu uzgajati i bez tla odnosno u sistemu hidroponija. Supstrati u hidroponskom uzgoju mogu biti organskog i anorganskog podrijetla te sintetički supstrati. Organski supstrati koriste se: okos, rižine ljuske, piljevina, kora drveta, borove iglice, anorganski supstrati: kamena vuna, vermikulit, perlit, kvarcni pijesak, ekspandirana glina, sintetički supstrati: ekspandirani poliuretani, espandirani polistireni, urea - formaldehid.​

Uzgoj paprike u zaštićenom prostoru

Uzgoj u zaštićenim prostorima podosta je sličan uzgoju paprike na otvorenom ali zaštićeni prostori zbog mogućnosti kontroliranja mikroklimatskih uvijeta omogućuju pomicanje rokova sadnje presadnica na rokove kad to nije moguće izvršiti na otvorenom zbog preniskih temperaturnih uvijeta tla i zraka. Iz tog razloga razdoblje plodonošenja u uvijetima zaštićenih prostora se produžava a time se povećava i prinos.

Uzgoj paprike na otvorenom

Uz adekvatnu osnovnu obradu i gnojidbu tla te nakon pripreme tla za sadnju čiji načini su opisani u prethodnim člancima i čim to vremenske prilike dopuste pristupa se sadnji paprike.

Kontejnerski uzgoj presadnica paprike u zaštićenim prostorima

Kontejnerski uzgoj pesadnica ima niz prednosti s obzirom na njihov uzgoj na gredicama pa je iz tog razloga zastupljeniji. 

Kultivari paprike

Svi osnovni tipovi paprike postojali su još prije njenog introduciranja Europi. Prvotni kultivari bili su sitnih plodova i ljuti, a oplemenjivanjem dobili su se krupniji plodovi bez ljutine. U svijetu se razvilo mnoštvo kultivara i F1 hibrida različitih svojstava s obzirom na primjenu, tip rasta, dužinu vegetacije te otpornosti na bolesti (ponajviše virusne).

Priprema tla za papriku

Opisuje se način pripreme tla za sadnju te funkcija i prednosti korištenja PE crne folije kao malča.

Morfološka svojstva paprike

Paprika je jednogodišnja zeljasta biljka. Stabljika je zeljasta (s vremenom odrveni pri bazi) visine 40-100 cm. Glavna i postrane grane su glatke, zelene ili zelene s ljubičastim prugama. U presjeku su orugle, peterokutne ili šesterokutne. Prema rastu i načinu grananja razlikujemo indenterminantni i terminantni rast stabljike paprike

Hranidbena vrijednost paprike

Paprika je namirnica s značajnom nutricionističkom vrijednosti zbog vitaminsko mineralnog sastava te zbog udjela hranidbenih sastojaka koji se navode u tablici. 

Najnovije objave