Kultivari paprike

Feferoni

Feferoni

Svi osnovni tipovi paprike postojali su još prije njenog introduciranja Europi. Prvotni kultivari bili su sitnih plodova i ljuti, a oplemenjivanjem dobili su se krupniji plodovi bez ljutine. U svijetu se razvilo mnoštvo kultivara i F1 hibrida različitih svojstava s obzirom na primjenu, tip rasta, dužinu vegetacije te otpornosti na bolesti (ponajviše virusne).

Osnovna podjela kultivara s obzirom na primjenu: 

Krupnopolodne paprike (lat. Capsicum annuum var. macrocarpum L.)
Sitnoplodne paprike ili feferoni (lat. Capsicum annuum var. microcarpum L.)
″Tabasco″ (lat. Capsicum frutescens L.)

Krupnopolodne paprike (lat. Capsicum annuum var. macrocarpum L.)

Najviše kultivara razvilo se među krupnoplodnim paprikama a unutar njih razvila su se tri osnovna tipa paprike; babure, kapije, paradajz paprike, rog papike te začinske paprike.

Babura

Plodovi su prizmatični sa 3 - 4 vrha ili stožasti sa jednim zaobljenim ili oštrim vrhom. Omjer širine i dužine ploda je 1 : 1 – 1 : 2,5. Perikarp (meso) debeo je 5 - 7 mm. U tehnološkoj zriobi plodovi su mliječnobijele, svijetložute, svijetlozelene ili tamnozelene boje dok u fiziološkoj zriobi prelaze u svijetlocrvenu, tamnocrvenu, narančastu ili ljubičastu boju.

Kapija

Plodovi su im splošteno-stožastog oblika sa šiljastim vrhom,  perikarpa debljine 5 - 7 mm. Odnos širine i dužine ploda je 1 : 1,2 do 2,5. Tamnozelene su boje u tehnološkoj a tamnocrvene u fiziološkoj zrelosti. Koriste se pečenje i pripremu ajvara u domaćinstvima.

Paradajz paprika

Ove paprike imaju okrugle ili okruglo sploštene plodove koji su glatki ili malo rebrasti. debelog su perikarpa (5 - 7 mm). Boja u tehnološkoj zriobi je mliječno bijela i svijetložuta. Omjer promjera i visine polda je 1 : 0,5 do 1.

Rog paprika

To su kultivari omjera širine i dužine 1 : 5 do 8, debljine perikarpa 3 - 5 mm a boje ploda žute do svijetlozelene boje u tehnoliškoj a crvene u fiziološkoj zriobi. Namjenjeni za kiseljenje biološkim postupkom.

Začinske paprike

Perikarp ovih paprika je tanak (2 - 3 mm) kako bi se lakse osušio. U tehnološkoj zriobi su tamnozeleni a u fiziološkoj tamnocrveni. Unutar začinskih razlikujemo se slatke /bez kapsaicina/ i ljute /sa manje ili više kapsaicina/ kultivare. Plodovi su stožasti sa omjerom širinr i dužine 1 : 2 do 3.

Sitnoplodne paprike ili feferoni (lat. Capsicum annuum var. microcarpum L.)

Ovisno o prisutnosti kapsaicina u plodu razlikujemo slatke i ljute feferone. Međunjima je također razvijeno više kultivara no največu primjenu imaju oni sa stožastim oblikom ploda kojem je omjer širine i dužine 1 : 5 - 9. Perikarp je tanak a boja u tehnološkoj zriobi  svjetlo zelene ili tamnozelena koja u fiziološkoj prelazi u žutu ili crvenu.

″Tabasco″ (lat. Capsicum frutescens L.)

Ovi kultivari na rodnim koljencima imaju 2 ili više jako sitna ujedno i jako ljuta ploda, po izgledu slični feferonu. Koriste se u fiziološkoj zriobiza vrlo ljute umake. Mogu se uzgajati kao ukrasne biljke, lončanice.

Izdvojeni sadržaj