Zaštita mrkve od korova
Slak
Kod uzgoja mrkve na većim površinama kemijska zaštita od korova neizbježni je zahvat, jer korovi počinju nicati prije mrkve a brži im je porast pa onemogućavaju nicanje mrkve ili pak mogu „ugušit“ mladi nasad.
Izbor herbicida te vrijeme njihove primjene ovisi o sastavu korova (širokolisni ili uskolisni, jednogodišnji ili višegodišnji), veličini korova te tipu tla i načinu uzgoja mrkve. Ako u nasadu prevladavaju uskolisni korovi onda se u tlo dodaje neki od herbicida na bazi trifluralina, a širokolisni korovi se suzbijaju nakon nicanja mrkve (u fazi 3 - 5 lista) herbicidima na bazi linurona. Nakon nicanja korova ali prije nicanja mrkve može se primijeniti i neki od totalnih herbicida. Korovi se uništavaju i mehanički međurednom kultivacijom.
Herbicidi koji imaju dozvolu u hrvatskoj i svijetu za primjenu u kulturama iz porodice (lat. Apiaceae).
(tablica iz knjige Štetočinje povrća, M. Maceljski i suradnici )
Kultura | Djelatna tvar | l/ha kg/ha | Vrijeme primjene | Spektar djelovanja |
mrkva peršin pastrnjak kopar | trifluralin | 1,5 – 2,5 | prije sjetve inkorporacijom | jednogod.širokolisni, jednogod.uskolisni korovi |
mrkva peršin celer pastrnjak komorač kopar | glifosat | 2 - 4 l 1) ili 4 - 8 l 2) | nakon sjetve a prije nicanja kulture | suzbija sve iznikle korove |
mrkva peršin celer pastrnjak komorač kopar | sulfosat | 2 - 4 l 1) ili 4-8 l 2) | nakon sjetve a prije nicanja kulture | suzbija sve iznikle korove |
mrkva peršin celer pastrnjak komorač kopar | dikvat | 2 - 3 | nakon sjetve a prije nicanja ili pred sadnju | suzbija sve iznikle korove |
mrkva peršin celer pastrnjak komorač kopar | glufosinat | 3 - 4 | nakon sjetve a prije nicanja ili pred sadnju | suzbija sve iznikle korove |
mrkva celer* peršin* | linuron | 2,0 | nakon sjetve, prije nicanja | jednogodišnji širokolisni korovi |
mrkva pastrnjak | pendimetalin | 3 - 4 | nakon sjetve,prije nicanja | jednogodišnji uskolisni i neki širokolisni korovi |
mrkva | S-metolakor metolakor | 1 - 1,2 1 - 2 | nakon sjetve, prije nicanja | jednogodišnji uskolisni i neki širokolisni korovi |
mrkva celer* peršin* | prometrin | 1,5 - 3 | nakon sjetve prije nicanja tj. pred sadnju | jednogodišnji širokolisni korovi |
mrkva pastrnjak | metribuzin | 0,25 - 0,5 | nakon sjetve, prije nicanja | jednogodišnji širokolisni korovi |
mrkva peršin* | fluazifop-p-butil | 1,5 (2 - 4) | nakon nicanja korova | jednogod. (niža doza) i višegod. (viša doza) uskolisni |
mrkva peršin* | setoksidim | 1 - 2,5 (4) | nakon nicanja korova | jednogod. (niža doza) i višegod. (viša doza) uskolisni |
*nisu registrirani u Hrvatskoj za tu namjenu
1)u malom volumenu
2)u većem volumenu
Izdvojeni sadržaj
06.05.2011.
Načini uzgoja mrkve
Mrkva je kultura koja se isključivo uzgaja na otvorenom, iako je moguć uzgoj u zaštićenim prostorima.
08.07.2014.
Uvjeti za rast i razvoj mrkve
Da bi prelazak mrkve iz vegetativne u generativnu fazu bio moguć, ona u juvenilnoj fazi mora proći vernalizaciju, odnosno kroz određeni period niskih temperatura (1 - 10°C). Ako nakon sjetve nastupi duži period niskih temperatura može doći do neželjene prijevremene cvatnje u prvoj godini uzgoja. Korijen mrkve koji nosi cvat nije upotrebljiv za konzumaciju.
08.07.2014.
Obrada tla i gnojidba mrkve
Gnojidba zrelim stajskim gnojem u jesenskoj osnovnoj obradi tla je poželjna jer se tako uz osnovna hraniva osigurava i povoljna struktura tla.
08.07.2014.
Međuredna kultivacija mrkve
Međuredna kultivacija mrkve ima višestruku ulogu; prozračivanje tla, mehaničko uništavanje korova, nagrtanje (da se izbjegne pojava „zelene glave“) te prihrana.
07.07.2014.
Hranidbena vrijednost mrkve
Mrkva je zdrava hranidbena namirnica a koristi se kao svježa, kuhana, marinirana (miješana s drugim povrćem), može se konzervirati (sterilizacijom, zamrzavanjem te sušenjem). Energetska vrijednost mrkve iznosi je 36 - 46 kcal /151 - 192 kJ/, a zastupljenost hranidbenih sastojaka navodi se u tablici.