Zaštita mrkve od korova
Slak
Kod uzgoja mrkve na većim površinama kemijska zaštita od korova neizbježni je zahvat, jer korovi počinju nicati prije mrkve a brži im je porast pa onemogućavaju nicanje mrkve ili pak mogu „ugušit“ mladi nasad.
Izbor herbicida te vrijeme njihove primjene ovisi o sastavu korova (širokolisni ili uskolisni, jednogodišnji ili višegodišnji), veličini korova te tipu tla i načinu uzgoja mrkve. Ako u nasadu prevladavaju uskolisni korovi onda se u tlo dodaje neki od herbicida na bazi trifluralina, a širokolisni korovi se suzbijaju nakon nicanja mrkve (u fazi 3 - 5 lista) herbicidima na bazi linurona. Nakon nicanja korova ali prije nicanja mrkve može se primijeniti i neki od totalnih herbicida. Korovi se uništavaju i mehanički međurednom kultivacijom.
Herbicidi koji imaju dozvolu u hrvatskoj i svijetu za primjenu u kulturama iz porodice (lat. Apiaceae).
(tablica iz knjige Štetočinje povrća, M. Maceljski i suradnici )
Kultura | Djelatna tvar | l/ha kg/ha | Vrijeme primjene | Spektar djelovanja |
mrkva peršin pastrnjak kopar | trifluralin | 1,5 – 2,5 | prije sjetve inkorporacijom | jednogod.širokolisni, jednogod.uskolisni korovi |
mrkva peršin celer pastrnjak komorač kopar | glifosat | 2 - 4 l 1) ili 4 - 8 l 2) | nakon sjetve a prije nicanja kulture | suzbija sve iznikle korove |
mrkva peršin celer pastrnjak komorač kopar | sulfosat | 2 - 4 l 1) ili 4-8 l 2) | nakon sjetve a prije nicanja kulture | suzbija sve iznikle korove |
mrkva peršin celer pastrnjak komorač kopar | dikvat | 2 - 3 | nakon sjetve a prije nicanja ili pred sadnju | suzbija sve iznikle korove |
mrkva peršin celer pastrnjak komorač kopar | glufosinat | 3 - 4 | nakon sjetve a prije nicanja ili pred sadnju | suzbija sve iznikle korove |
mrkva celer* peršin* | linuron | 2,0 | nakon sjetve, prije nicanja | jednogodišnji širokolisni korovi |
mrkva pastrnjak | pendimetalin | 3 - 4 | nakon sjetve,prije nicanja | jednogodišnji uskolisni i neki širokolisni korovi |
mrkva | S-metolakor metolakor | 1 - 1,2 1 - 2 | nakon sjetve, prije nicanja | jednogodišnji uskolisni i neki širokolisni korovi |
mrkva celer* peršin* | prometrin | 1,5 - 3 | nakon sjetve prije nicanja tj. pred sadnju | jednogodišnji širokolisni korovi |
mrkva pastrnjak | metribuzin | 0,25 - 0,5 | nakon sjetve, prije nicanja | jednogodišnji širokolisni korovi |
mrkva peršin* | fluazifop-p-butil | 1,5 (2 - 4) | nakon nicanja korova | jednogod. (niža doza) i višegod. (viša doza) uskolisni |
mrkva peršin* | setoksidim | 1 - 2,5 (4) | nakon nicanja korova | jednogod. (niža doza) i višegod. (viša doza) uskolisni |
*nisu registrirani u Hrvatskoj za tu namjenu
1)u malom volumenu
2)u većem volumenu
Izdvojeni sadržaj
07.07.2014.
Hranidbena vrijednost mrkve
Mrkva je zdrava hranidbena namirnica a koristi se kao svježa, kuhana, marinirana (miješana s drugim povrćem), može se konzervirati (sterilizacijom, zamrzavanjem te sušenjem). Energetska vrijednost mrkve iznosi je 36 - 46 kcal /151 - 192 kJ/, a zastupljenost hranidbenih sastojaka navodi se u tablici.
08.07.2014.
Međuredna kultivacija mrkve
Međuredna kultivacija mrkve ima višestruku ulogu; prozračivanje tla, mehaničko uništavanje korova, nagrtanje (da se izbjegne pojava „zelene glave“) te prihrana.
08.07.2014.
Uvjeti za rast i razvoj mrkve
Da bi prelazak mrkve iz vegetativne u generativnu fazu bio moguć, ona u juvenilnoj fazi mora proći vernalizaciju, odnosno kroz određeni period niskih temperatura (1 - 10°C). Ako nakon sjetve nastupi duži period niskih temperatura može doći do neželjene prijevremene cvatnje u prvoj godini uzgoja. Korijen mrkve koji nosi cvat nije upotrebljiv za konzumaciju.
06.05.2011.
Morfološka svojstva mrkve
Da bi prelazak mrkve iz vegetativne u generativnu fazu bio moguć (tj. da mrkva razvije reproduktivne organe te se time omogući razvoj sjemena) ona u juvenilnoj fazi (fazi mladih biljčica) mora proći vernalizaciju, odnosno kroz određeni period niskih temperatura (1 - 10°C). Ako nakon sjetve nastupi duži period niskih temperatura može doći do neželjene prijevremene cvatnje u prvoj godini uzgoja. Korijen mrkve koji nosi cvat nije upotrebljiv za konzumaciju.
06.05.2011.
Sjetva mrkve
Sjetva se gotovo uvijek vrši izravno na stalno mjesto. Za kasniji (ljetno jesenski) uzgoj mrkve sije se u redove ili trake na ravnoj površini dok se za raniji proljetni uzgoj sije na gredice.