Mrkva

Zadebljali korijen mrkve

Zadebljali korijen mrkve

Mrkva je proizvodno najzastupljenija vrsta iz porodice štitarki (lat. Apiaceae).

Davni predak današnje mrkve (lat. Daucus carota) uzgajao se prije više od 1000 godina na području centralne Azije i Bliskog Istoka. Tadašnja mrkva nije nimalo sličila današnjoj, osobito zato jer joj je boja korijena bila ljubičasta. U doba stare Grčke, u Afganistanu se pojavila mrkva žutog korijena, koja se dalje uzgojem razvijala u prve oblike mrkve kakvu danas poznajemo. Mrkva se proširila Mediteranom i koristila u medicinske svrhe kod starih Grka i Rimljana.

Sve do renensanse, mrkva nije bila osobito popularna. Vjerojatno je razlog bio taj što su prve sorte imale korijen vrlo tvrde i vlaknaste strukture. Početkom 17. stoljeća agronomi su uzgajali nekoliko sorti mrkve, te su uspjeli dobiti mrkvu narančasta korijena i mnogo ukusnije arome od svojih prethodnika. Europljani većinom uzgajaju ovu sortu, dok je u južnoj Aziji i sjevernoj Africi popularnija ona ljubičasta korijena. Zahvaljujući svojoj velikoj popularnosti, mrkva je bila i prvo povrće koje je, početkom 19. stoljeća, konzervirano.

Danas ova biljka ima mesnati, debeli korijen intenzivne narančaste boje i zelene, peraste nadzemne listove. Korijen ima slatkastu hrskavu teksturu, dok su listovi gorki.

Zaštita mrkve od bolesti

U ovom članku opisane su najučestalije te ekonomski najznačajnije bolesti mrkve.

Skladištenje mrkve

Rana ljetna mrkva namjenjena za potrošnju u svježem stanju te nije prikladna za skladištenje.

Međuredna kultivacija mrkve

Međuredna kultivacija mrkve ima višestruku ulogu; prozračivanje tla, mehaničko uništavanje korova, nagrtanje (da se izbjegne pojava „zelene glave“) te prihrana.

Plodored za mrkvu

Uzgaja se u plodoredu, što znači da treba voditi brigu o predkulturi i uzgojnom mjestu. 

Obrada tla za mrkvu

Osnovna jesenska obrada tla oranjem vrši se na dubinu od oko 25 - 30 cm. U jesenskoj obradi zaorava se prezreli  stajski gnoj. Ako se planira kasnija sjetva (za jesensku i zimsku potrošnju) moguća je i proljetna obrada tla.

Zaštita mrkve od štetnika

Najvažniji štetnik mrkve je mrkvina muha (lat. Psila rosae). Ostali štetnici mrkve: mrkvina nematoda (lat. Heterodera carote), mrkvina lisna uš (lat. Cavariella  aegopodii), žičnjaci, gusjenice sovice.

Načini uzgoja mrkve

Mrkva je kultura koja se isključivo uzgaja na otvorenom, iako je moguć uzgoj u zaštićenim prostorima. 

Gnojidba mrkve

Gnojidba zrelim stajskim gnojem u jesenskoj osnovnoj obradi tla je poželjna jer se tako uz osnovna hraniva osigurava i povoljna struktura tla. 

Uvjeti za rast i razvoj mrkve

Da bi prelazak mrkve iz vegetativne u generativnu fazu bio moguć, ona u juvenilnoj fazi mora proći vernalizaciju, odnosno kroz odeređeni period niskih temperatura (1 - 10°C). Ako nakon sjetve nastupi duži period niskih temperatura može doći do neželjene prijevremene cvatnje u prvoj godini uzgoja. Korijen mrkve koji nosi cvat nije upotrebljiv za konzumaciju.

Berba mrkve

Mrkva je tehnološki zrela i spremna za vađenje kada u korijenu završava proces nakupljanja asimilata. Vrhovi lišća tada počinju žutjeti.

Zaštita mrkve od korova

Kod uzgoja mrkve na većim površinama kemijska zaštita od korova neizbježni je zahvat, jer korovi počinju nicati prije mrkve a brži im je porast pa onemogučavaju nicanje mrkve ili pak mogu „ugušit“ mladi nasad.

Navodnjavanje mrkve

Ravnomjerna opskrba vodom tokom vegetacije ima značajan utjecaj na uspješan uzgoj mrkve. U fazi nicanja treba osigurati optimalnu vlagu u sjetvenom sloju tla jer je u suprotnom nicanje otežano i neujednačeno. 

Kultivari mrkve

Kultivari se određuju prema boji zadebljalog korijena. Njazastupljeniji su oni narančaste boje, a manje se uzgajaju žuti, bijeli ili ljubičasti.

Sjetva mrkve

Sjetva se gotovo uvijek vrši izravno na stalno mjesto. Za kasniji (ljetno jesenski) uzgoj mrkve sije  se u redove ili trake na ravnoj povoršini dok se za raniji proljetni uzgoj sije na gredice.

Morfološka svojstva mrkve

Da bi prelazak mrkve iz vegetativne u generativnu fazu bio moguć (tj. da mrkva razvije reproduktivne organe te se time omoguć razvoj sjemena) ona u juvenilnoj fazi (fazi mladih biljčica) mora proći vernalizaciju, odnosno kroz odeređeni period niskih temperatura (1 - 10°C). Ako nakon sjetve nastupi duži period niskih temperatura može doći do neželjene prijevremene cvatnje u prvoj godini uzgoja. Korijen mrkve koji nosi cvat nije upotrebljiv za konzumaciju.

Hranidbena vrijednost mrkve

Mrkva je zdrava hranidbena namirnica a koristi se kao sviježa, kuhana, marinirana (mješana s drugim povrćem), može se konzervirati (sterilizacijom, zamrzavanjem te sušenjem). Energetska vrijednost mrkve iznosi je 36 - 46kcal /151 - 192 kJ/, a zastupljenost hranidbenih sastojaka navodi se u tablici.

Najnovije objave