Uzgoj luka iz presadnica

Presadnice luka

Presadnice luka

uzgojene u kontejneru

Za uzgoj presadnica koriste se kultivari namijenjeni i za direktnu sjetvu a uzgojem iz presadnica oni daju veće i sigurnije prinose. Mogu se uzgojiti presadnice golog korijena ili one s grudom supstrata, koje kao i kod ostalog povrća imaju prednost nad prvim.

Kontejnerski uzgoj presadnica u zaštićenim prostorima

Presadnice se mogu uzgajati na gredicama ili u  kontejnerima dok kontejnerski uzgoj ima niz prednosti pa je stoga i zastupljeniji. Prednosti kontejnerskog uzgoja presadnica:

- presadnice uzgojene u kontejnerima imaju potpuno pravilan i jednak vegetacijski prostor što omogućuje ujednačen porast biljaka i visoku ujednačenost presadnica.
- za uzgoj presadnica koriste se gotovi supstrati dobrih vodozračnih odnosa, visoke vododržnosti i sadržaja hranjivih tvari u pravilu dostatnih za potpun razvoj presadnica. Supstrati za uzgoj presadnica su sterilizirani i ne sadrže uzročnike bolesti, štetnike i klijave sjemenke korova kojih zasigurno ima u svakom tlu.
- omogućava se presađivanje sa supstratom na korijenu kojeg dobro razvijene presadnice u potpunosti prerastu.Presađivanjem s grudom supstrata na korijenu biljke prelaskom na poljske uvjete ne doživljavaju stres kao one presađene s golim korijenom pa nastavljaju kontinuiran rast. Puno lakše i brže se primaju pa je podsađivanje gotovo nepotrebno. Takove presadnice u odnosu na one s golim korijenom mogu se presaditi ako je to neophodno i na tlo koje nije optimalne vlažnosti, a presađivanje je moguće obavljati tijekom čitavog dana što opet omogućava bolje korištenje postojeće opreme za sadnju, te sadnju na većim površinama u optimalnom vremenu.
- presadnice uzgojene u kontejnerima  dospijevaju ranije za berbu i u pravilu daje veće prinose u odnosu na presadnice golog korijena uzgojene na gredicama
- kontejnerski način uzgoja presadnica posebice je prikladan kod proizvodnje hibrida povrća kod kojih je zbog skupoće sjemena izuzetno važno da se iz svakog sjemena dobije kvalitetna presadnica
Za sjetvu u kontejnere koriste se gotovi supstrati dobrih vodozračnih odnosa, visoke vododržnosti i sadržaja hranjivih tvari u pravilu dostatnih za potpun razvoj presadnica. Supstrati za uzgoj presadnica su sterilizirani i ne sadrže uzročnike bolesti, štetnike i klijave sjemenke korova kojih zasigurno ima u svakom tlu.

Sjetvu je moguće obavljati ručno ili pak pneumatskom sijačicom.

Kod uzgoja presadnica namijenjenih za sadnu u proljeće sjetva se obavlja krajem siječnja ili početkom veljače te se one uzgajaju u zaštićenom prostoru dok se one namijenjene za jesensku sadnju mogu uzgajati na otvorenom jer se siju sredinom kolovoza u kontinentalnom a sredinom rujna u mediteranskom području

Mikroklimatski uvjeti pri uzgoju presadnica

Da bi sjeme što brže proklijalo kontejneri se smještaju  u komore za naklijavanje u kojima se održava optimalna temperatura / oko 28°C /uz potpunu zasićenost zraka vlagom pomoću mikrorasprskivača koji sitnim kapljicama zapravo prave maglu. U komorama za naklijavanje kontejneri ostaju nekoliko dana da sjeme proklija. Nakon toga se premještaju u grijane zaštićene prostore u kojima se održava ujednačena optimalna temperatura tijekom dana i noći sve dok sjeme u potpunosti ne nikne uz održavanje vlažnosti supstrata. Nakon što mlade biljčice niknu i razviju prve kotiledonske listove dnevnu temperaturu u zaštićenom prostoru treba sniziti na oko 17°C s tim da noćna bude viša od 5°C. Uz redovito vlaženje supstrata takav temperaturni režim se održava i uz prozračivanje i aktivno ventiliranje sve dok presadnica razvije 3-4 listova a debljina lažne stabljike bude 4 - 5 mm, tada je biljka spreman za presađivanje.U uvjetima previsokih temperatura nakon nicanja dobivaju se izdužene i krhke presadnice loše kvalitete i slabije produktivnosti.

Način uzgoja presadnica te njega izniklih biljčica

Kontejneri se u zaštićenim prostorima smještaju tako da ne budu izravno na tlu već malo uzdignuti, što se postiže postavljanjem cigli ili kamenih blokova na tlo i na njih mreže od betonskog željeza ili drvene letve. Povišeni položaj omogućava brže i bolje zagrijavanje, a zračni prostor ispod kontejnera ne omogućava proraštanje korijena kroz otvor na dnu sjetvenog mjesta, već će on u potpunosti preplesti supstrat u kojemu se razvija čime će opet biti olakšano vađenje presadnica tijekom presađivanja.

Supstrat tijekom čitavog perioda uzgoja presadnica treba održavati umjereno vlažnim. Zbog relativno malog volumena sjetvenih mjesta u kontejnerima zalijevanje je neophodno obavljati ujutro, a tijekom dana vlažnost održavati samo orošavanjem. Predvečer i tijekom noći je poželjno da biljke ostanu neorošene. Za zalijevanje najbolje je koristiti kišnicu sakupljenu sa samih objekata, vodu iz vlastitih bunara ili čistu vodu iz prirodnih vodotoka.. Izravno zalijevanje vodom iz vodovoda nije najprimjerenije jer takova je voda u pravilu znatno hladnija što može negativno utjecati na razvoj presadnica. Zalijevanje presadnica se obavlja pomoću automatskih kišnih krila s rasprskivačima koji stvaraju izuzetno sitne kapi koje ne oštećuju mlade biljčice i ne zbijaju supstrat. Ako se zalijevanje obavlja ručno nužno je koristiti također ruže za zalijevanje koje tvore izuzetno sitne kapljice. Automatskim sistemom za zalijevanje moguće je po potrebi primijeniti i neka lisna gnojiva za prihranu kao što su Fertina P, Profert Mara, Kristalon i neka druga. Prihrana preko lista u proizvodnji presadnica se primjenjuje kad se primijeti gubitak tamnozelene boje, a što je često ako iz razloga nemogućnosti presađivanja u optimalnom stadiju razvijenosti presadnice moraju duže vrijeme biti u kontejnerima.

Korištenjem kvalitetnog tretiranog sjemena i uzgojem u steriliziranom supstratu zaštita presadnica od bolesti tijekom kontejnerskog načina uzgoja uglavnom nije potrebna. No prije presađivanja presadnice je uputno preventivno tretirati nekim od kontaktnih fungicida kao što je mankozeb u koncentraciji 0,2% ili fungicidima na bazi bakra 0,2%.

Tjedan dana prije planiranog roka presađivanja zaštićene bi prostore trebalo maksimalno otvarati kako bi presadnice došle u izravni kontakt sa sunčevim svjetlom i tako se što bolje prilagodile ukupnom spektru sunčevog svjetla koji ih očekuje nakon presađivanja u polju. Prije samog presađivanja supstrat mora biti umjereno navlažen što će omogućiti lagano vađenje presadnica sa supstratom na korijenu. Ako je supstrat prevlažan prilikom sadnje otpada s korijena, a opet ako je presuh biljke će se lošije primiti u polju.

Sadnja presadnica na otvoreno

Oko 8 tjedana nakon sjetve luka u kolovozu (ili rujnu) kad presadnica ima razvijena 3 - 4 lista te debljinu lažne stabljike 4 - 5 mm ona je spremna za presađivanje. Sadi se u gredice ili na ravnu površinu u trake (broj redova u traci može varirati a najčešće su trake s 5 ili 6 redova), s razmakom između redova 20 - 30 cm te razmakom biljaka u redu oko 10 cm. Prilikom sadnje stabljika tj. plato treba doći na 2 - 3 cm dubine. Za taj način uzgoja pogodni su kultivari s dugim stadijem vernalizacije te s dužom juvenilnom fazom jer uslijed tople jeseni i blage zime biljke se prođu kroz juvenilnu fazu vernaliziraju se u drugoj polovici zime a onda u proljeće potjeraju cvjetnu stabljiku i procvatu te više nemaju konzumnu vrijednost koja je i cilj uzgoja.

Presadnice uzgajane tijekom zime za sadnju u proljeće spremne su 10 - 12 tjedana nakon sjetve. Način sadnje podudara se s onim pri jesenskoj sadnji samo što je nešto veći razmak između biljaka (oko 15 cm).

Kod oba načina uzgoja ( jesenska i proljetna sadnja) neophodno je pravilno dodavanje vode te primjena hranjiva i zaštita od korova te prisutnih bolesti i štetnika.

Izdvojeni sadržaj