Fitopromet d.o.o. Finoteka

Luk

LUK ( Allium cepa L. )

Luk spada među najstarije povrtlarske kulture i od davnina se upotrebljava za prehranu ljudi. Miris mu je aromatičan, a okus snažan, manje ili više ljut. Okus luka ovisi o klimi u kojoj raste - što je blaža klima, to je luk slađi. 

 

 

Latinski naziv za luk u prijevodu znači "jedan", "jedinstven", a za to postoje dva razloga. Jedan je taj što luk ima jednu jedinstvenu glavicu, za razliku od svog srodnika češnjaka, dok je drugi razlog taj što se sama glavica luka sastoji od više ujedinjenih, koncentrično poredanih listova koji čine glavicu luka. Ubraja se u one vrste povrća (kao što su primjerice peršin, celer, pasternjak, poriluk...) koje se koriste i kao začini, pa je stoga ponekad teško odrediti pravu granicu između povrća i začina.

Sorte luka razlikuju se po boji, veličini i okusu. U proljeće i ljeto tu je visoka sorta mladog luka, koji ima slatkasti ili srednje jaki okus. U jesen se bere luk većih glavica koje se suše, pa nakon nekoliko mjeseci imaju suhu i lako lomljivu ljusku. Ima izražajnu aromu, a naziv je dobio prema svojoj boji – bijeli, žuti i crveni (ljubičasti). Tu spada i ljutika, sorta luka s manjim glavicama.

Luk potječe iz Azije i Bliskog Istoka, a uzgaja se preko 5000 godina. Egipćani su osobito cijenili vrijednost luka tako što su njime plaćali radnike koji su gradili piramide, dok su faraoni (npr. Tutankamon) stavljali luk u grobnice da im posluži u zagrobnom životu.

U Indiji se još u 6. stoljeću luk, osim u kuhinji, koristio i za liječenje. Popularnost luka održala se i u starih Grka i Rimljana, a osobito su ga koristili siromašni slojevi ljudi kao dodatak svojim jednostavnim jelima.

U srednjem vijeku bio je nezamjenjivo povrće u mnogim europskim zemljama, pa se čak posluživao kao dio zdrava doručka. Kristofor Kolumbo proširio je luk na zapad, a danas su najveći uzgajivači ovoga široko rasprostranjenoga povrća Kina, Indija, Sjedinjene Američke Države, Rusija i Španjolska.

Hranidbena vrijednost luka

Luk je neizostavna namirnica u pripremi različitih jela pri čemu se termički obrađuje a koristi se i svijež u salatama ili kao prilog. Konzervirati se može sušenjem ili pak se marinira u mješanim salatama a bijele lučice mariniraju se samostalno.

Morfološka svojstva luka

Luk može biti dvogodišnja ili trogodišnja biljka.

Kultivari luka

 

U svijetu su zastupljeni brojni kultivari koji su selekcionirani na različita kvalitativna svojstva.

Gnojidba luka

Luk je jako osjetljiv na zaslanjenost tla i visoku koncentraciju tekuće faze tla pa treba biti pažljiv pri gnojidbi mineralnim gnojivima jer će prevelike doze dovesti do proređenja sklopa biljaka nakon sjetve. Iz toga razloga mineralnu gnojidbu za uzgoj luka uvijek treba uskladiti sa zalihama hraniva u tlu te određene količine hraniva osobito dušika dodavati ovisno o potrebama za istim u određenoj fazi razvoja luka.

Uzgoj luka direktnom sjetvom

Različiti su načini uzgoja luka te će svaki biti opisan u zasebnom članku;

1. UZGOJ DIREKTNOM SJETVOM na predviđenu površinu

2. UZGOJ IZ PRESADNICA

3. UZGOJ IZ LUČICE

U ovom članku opisujemo uzgoj luka iz direktne sjetve

Uzgoj luka iz presadnica

UZGOJ PRESADNICA

Za uzgoj presadnica koriste se kultivari namjenjeni i za direktnu sjetvu a uzgojem iz presadnica oni daju veće i sigurnije prinose. Mogu se uzgojiti presadnice golog korijena ili one s grudom supstrata, koje kao i kod ostalog povrća imaju prednost nad prvim.

Uzgoj luka iz lučice

UZGOJ LUČICE

Lučica se uzgaja iz sjemena a to je zapravo mala lukovica koja zbog načina uzgoja ulazi u fazu mirovanja vrlo rano ( još u juvenilnoj fazi ). Promjera je 9-23 mm a tokom uzgoja pod kontrolom je stručnog nadzora ( sjemenara ) prema Zakonu o poljoprivrednom sjemenu kako bi se očuvala autentičnost, čistoča kultivara te zdravstveno stanje ovog rasadnog materijala. Namjenjena je za jesensku ili proljetnu sadnju luka.

Navodnjavanje luka

Navodnjavanje luka moguče je sistemom kišenja ( koje se osobito pimjenjuje nakon sjetve luka kako bi se spriečilo stvaranje pokorice ), sistemon „kap po kap“ te navodnjavanje u brzade.

Berba luka

Luk uzgajan iz direktne sjetve postiže tehnološku zrelost krajem kolovoza i u rujnu kad su veće mogučnosti za oborine te su temperature zraka u trendu pada.

Uvjeti za rast i razvoj luka

Sjemenke luka bogate su uljima pa zbog toga sporo bubre t ese produžuje proces klijanja. Minimalna temperatura za klijanje je 2°C ali usprkos tome većina klijavih sjemenki niknut će na temperaturama između 13-28°C. Ako u vrijeme nicanja i početnog rasta nastupe temperature niže od -2°C i potraju duže od 2 dana, mladi nasad će stradati.

Prva stranicaPrethodna stranica1/2Sljedeća stranicaZadnja stranica



Web development i hosting: softwise.hr / ictmedia.hr