Gnojidba krastavaca
Krastavac kornišon
Primjena organskog gnojiva na parcelama namijenjenim za uzgoj krastavaca poželjna je jer se uz osiguravanje hraniva na taj način tlu osigurava i povoljna mrvičasta struktura te optimalan kapacitet za zrak i vodu. U tlo se dodaje 25 - 50 t/ha stajskog gnoja.
Količina mineralnih gnojiva koja se unosi u tlo unosi u fazi obrade ovisi o načinu uzgoja te o očekivanom prinosu. Za Prinos od 10 t krastavci utroše 50 kg N, 16 kg P2O5, 55 kg K2O i 10 kg MgO.
Kod pripreme tla za sjetvu ili sadnju dodaje se: 400 kg/ha NPK 5 - 20 - 30 + 26 SO3 ili 500 kg/ha NPK 7 - 14 - 21 + 2 MgO + 18 SO3 te 200 kg/ha Uree 46 % N.
Poslije svake druge ili treće berbe krastavci se prihranjuju folijarno i to 0,5 % - tna otopina Uree 46 % N dok su listovi još mladi, a 1 % - tna otopina Uree 46 % N kada je list potpuno razvijen. Može se prihranjivati Fertinom P za povrće u koncentraciji 1 - 2 %, broj tretiranja barem 2 - 3 puta u razmacima prskanja 10 - 14 dana.
1 t prinosa iznosi iz tla sljedeće količine hranjiva:
Hranjivo | Kg hranjiva / 1 t prinosa ploda |
N | 2,0 |
P2O5 | 3,2 |
K2O | 2,0 |
MgO | 0,7 |
Potrebnu količinu fosfornih, kalijevih i magnezijevih gnojiva potrebno je dodati u pripremi tla za sjetvu/sadnju, dok je potrebnu količinu dušičnih gnojiva potrebno podijeliti tijekom vegetacijskog ciklusa (ukupnu količinu dušičnih gnojiva podijeliti na tjedne porcije). Gnojiva se mogu dodavati i kroz sustav natapanja.
Primjer izračuna gnojidbe krastavaca na otvorenom na osnovu prosječnog prinosa od 40 t/ha i sljedećih vrsta gnojiva:
Iznošenje hranjiva:
66 kg N/ha
34 kg P2O5/ha
156 kg K2O/ha
Gnojidbena preporuka:
73 kg N/ha
97 kg P2O5/ha
287 kg K2O/ha
Gnojiva:
NPK = 5:14:30 825 kg/ha
N = Urea 27 kg/ha
P =
K =
Prihrana:
4 x prihrana od 18 kg KAN/ha
Optimalna formulacija NPK gnojiva: 5 : 10 : 30
Bilanca hraniva (suvišak ili manjak):
N = 0 kg/ha
P2O5 = 19 kg/ha
K2O = -40 kg/ha
Iznošenje hranjiva:
66 kg N/ha
34 kg P2O5/ha
156 kg K2O/ha
Gnojidbena preporuka:
73 kg N/ha
97 kg P2O5/ha
287 kg K2O/ha
Gnojiva:
NPK = 7 : 14 : 21 1030 kg/ha
N =
P =
K =
Prihrana:
4 x prihrana od 18 kg KAN/ha
Optimalna formulacija NPK gnojiva: 5 : 10 : 30
Bilanca hraniva (suvišak ili manjak):
N = 19 kg/ha
P2O5 = 47 kg/ha
K2O = -71 kg/ha
Izdvojeni sadržaj
03.07.2014.
Kontejnerski uzgoj presadnica krastavaca u zaštićenim prostorima
Presadnice se mogu uzgajati na gredicama ili u kontejnerima dok kontejnerski uzgoj ima niz prednosti pa je stoga i zastupljeniji.
03.05.2011.
Zaštita krastavaca od bolesti
Najučestalija bolest u nasadima krastavaca je plamenjača.
03.07.2014.
Navodnjavanje krastavca
Zbog velikih listova koje razvija, krastavac ima veliku transpiracijsku površinu preko koje tijekom sunčanih i vrućih dana gubi veću količinu vlage, koju ionako površinski korijen ne može nadomjestiti iz zaliha vode u dubljim slojevima tla.
02.07.2014.
Hranidbena vrijednost krastavca
Krastavci su većim dijelom sastavljeni od vode. U značajnijim količinama sadrže prehrambena vlakna; minerale silicij, kalij, magnezij te vitamin C i kafeinsku kiselinu. Ima izrazito nisku energetsku vrijednost.
03.07.2014.
Uzgoj krastavaca na otvorenom
Krastavci se mogu uzgajati direktnom sjetvom na za to predviđenoj površni ili pak se uzgajaju iz presadnica. Krastavac je osjetljiv čak i na niske pozitivne temperature pa se iz tog razloga direktna sjetva može obaviti tek kad prođe opasnost od kasnih proljetnih mrazeva i tek nakon što se tlo zagrije na temperaturu od 17 do 18°C. Sjeme u takvim uvjetima niče za 8 - 10 dana a ako su temperature niže produžuje se razdoblje do nicanja a samim time i povećava opasnost od propadanja sjemena uslijed napada saprofitskih mikroorganizama te glodavaca koji se hrane sjemenjem. U kontinentalnom području mogu se sijati sve do sredine srpnja (kao drugu usjev) ali se time znatno smanjuje trajanje plodonošenja tj. prinos.