Pinova-meteo Pinova-doc Agrologistika Agra
Menu button
Krastavac

Krastavac

Krastavac

Krastavac je ekonomski najznačajnija a samim time i najzastupljenija biljna vrsta iz porodice tikvenjača (lat. Cucurbitaceae) u povrćarstvu. 

Mišljenja o podrijetlu krastavca su podjeljena te je tako prema nekim autorima vrsta (lat. C. sativus) podrijetlom iz tropske Afrike dok se prema de Candollu utjecajem ljudskog faktora razvio iz (lat. Cucumis hardwickii), sitnih gorkih plodova rasprostranjenih na obroncima Himalaje. Iz Egipta se proširio u Mediteranske zemlje, a u srednjem vijeku i u srednju Europu te odatle po cijelom svijetu. Krastavac je prvo povrće koje se počelo uzgajati u staklenicima krajem 19. stoljeća u Velikoj Britaniji. Najširu primjenu ima u prehrani a koristi se i u medicinske svrh te u kozmetici. Od minerala krastavac najviše sadrži kalij (67 - 200 mg/100 g), fosfor (17 - 30 mg/100 g), kalcij (10 - 25 mg/100 g), natrij (5 - 13 mg/100 g), željezo (do 1 mg/100 g) te su zastupljeni cink, mangan, bakar i selen. Nije zabilježena velika vitaminska vrijednost ali nije ni nezanemariva, u največoj količini krastavci sadrže vitamin C (2 - 14mg/100g svježe tvari ) zastupljeni su i vitamini B kompleksa te β-karoten. Krastavac ima izrazito nisku hranidbenu vrijednost (12 kcal tj. 52 kJ u 100 g svježih krastavaca). Kukurbitacin, spoj sadržan u krastavcima kod nekih ljudi izaziva teškoče u probavi pa čak i grčeve.

Zaštita krastavaca od bolesti

Najučestalija bolest u nasadima krastavaca je plamenjača.
Čitaj više

Zaštita krastavaca od korova

Pirmjenom crne polietilenske folije onemogućeno je nicanje korova koji ionako predstavljaju problem jer u Republici Hrvatskoj nije registriran ni jedan herbicid za primjenu u krastavcima. 
Čitaj više

Zaštita krastavaca od štetnika

Najvažniji insekti na krastavcu su: zelena breskvina uš, kalifornijski trips, štitasti moljac, lisni mineri.
Čitaj više

Rezidba krastavca

Dugu i kvalitetnu berbu možemo osigurati neprestanim obnavljanjem biljke što se kod krastavca postiže pravovremenom i učestalom rezidbom vriježa, skidanjem suvišnih listova i loših plodova.
Čitaj više

Hranidbena vrijednost krastavca

Krastavci su većim dijelom sastavljeni od vode. U značajnijim količinama sadrže prehrambena vlakna; minerale silicij, kalij, magnezij te vitamin C i kafeinsku kiselinu. Ima izrazito nisku energetsku vrijednost. 
Čitaj više

Gnojidba krastavaca

Primjena organskog gnojiva na parcelama namijenjenim za uzgoj krastavaca poželjna je jer se uz osiguravanje hraniva na taj način tlu osigurava i povoljna mrvičasta struktura te optimalan kapacitet za zrak i vodu. U tlo se dodaje 25 - 50 t/ha stajskog gnoja. ​
Čitaj više

Uvjeti za rast i razvoj krastavaca

U povoljnim temperaturnim uvjetima za klijanje (25 - 35°C) te uz dovoljno vlage sjeme krastavca niknut će za 2 do 3 dana što se može produžiti na 15 - 20 dana ako je temperatura minimalna (12°C).
Čitaj više

Berba krastavaca

Krastavci se beru u tehnološkoj zrelost, a ona se definira prema namjeni. Krastavci za potrošnju u svježem stanju, salatni krastavci, zdrave su zelene boje, pravilnog valjkastog oblika i krupnoće koja odgovara kultivaru. Bitno je da je plod u tehnološkoj zriobi mlad tj. da su sjemenke još sasvim mekane i sočne. Od zametanja do tehnološke zriobe potrebno je 2 - 3 tjedna. U početku plodonošenja najčešće se beru jednom tjedno dok se u kasnijoj fazi beru 2 puta tjedno. Beru se ručno, nožem ili škarama sa kratko stapkom.
Čitaj više

Navodnjavanje krastavca

Zbog velikih listova koje razvija, krastavac ima veliku transpiracijsku površinu preko koje tijekom sunčanih i vrućih dana gubi veću količinu vlage, koju ionako površinski korijen ne može nadomjestiti iz zaliha vode u dubljim slojevima tla.
Čitaj više

Hidroponski uzgoj krastavaca

U zaštićenim prostorima krastavci se mogu uzgajati i bez tla odnosno u sistemu hidroponija. Supstrati u hidroponskom uzgoju mogu biti organskog i anorganskog podrijetla te sintetički supstrati.
Čitaj više

Uzgoj krastavaca u zaštićenom prostoru

Ovaj način uzgoja ne razlikuje se puno od uzgoja na otvorenom. U zaštićenim prostorima prakticira se uzgoj iz presadnica, primjena plastične mreže kao potpore te primjena crne polietilenske folije ispod koje se postavljaju cijevi za navodnjavanje sistemom 'kap po kap'. Prednost u odnosu na uzgoj na otvorenom je u pomicanju rokova sadnje na ranije datume što produžava vrijeme plodonošenja, povećava prinos a i omogućava berbu u izvansezonskim rokovima što opravdava ekonomsku isplativost zaštićenih prostora.
Čitaj više

Uzgoj krastavaca na otvorenom

Krastavci se mogu uzgajati direktnom sjetvom na za to predviđenoj površni ili pak se uzgajaju iz presadnica. Krastavac je osjetljiv čak i na niske pozitivne temperature pa se iz tog razloga direktna sjetva može obaviti tek kad prođe opasnost od kasnih proljetnih mrazeva i tek nakon što se tlo zagrije na temperaturu od 17 do 18°C. Sjeme u takvim uvjetima niče za 8 - 10 dana a ako su temperature niže produžuje se razdoblje do nicanja a samim time i povećava opasnost od propadanja sjemena uslijed napada saprofitskih mikroorganizama te glodavaca koji se hrane sjemenjem. U kontinentalnom području mogu se sijati sve do sredine srpnja (kao drugu usjev) ali se time znatno smanjuje trajanje plodonošenja tj. prinos.
Čitaj više

Kontejnerski uzgoj presadnica krastavaca u zaštićenim prostorima

Presadnice se mogu uzgajati na gredicama ili u kontejnerima dok kontejnerski uzgoj ima niz prednosti pa je stoga i zastupljeniji.
Čitaj više

Kultivari krastavaca

Glavni tipovi kultivara podijeljeni su prema načinu uzgoja i prema načinu upotrebe, pa stoga razlikujemo kultivare za uzgoj na otvorenom i kultivare za zaštićene prostore, a prema načinu upotrebe razvili su se salatni kultivari (za upotrebu u svježem stanju) i kultivari za konzerviranje (konzervni kultivari tzv. ″kornišoni″). 
Čitaj više

Priprema tla za krastavac

U pripremi tla za sjetvu ili sadnju krastavaca treba koristiti organska gnojiva. Dobro je stajski gnoj zaorati još u jesensko - zimskoj brazdi. Pri obradi i pripremi tla za sjetvu valja izbjegavati teške tanjurače jer jako zbijaju tlo. Frezanjem zemlju usitnjavamo od praškasto do sitno zrnate strukture na dubinu 10 - 15 cm. Treba voditi računa da od frezanja do postavljanja sadnih humaka (baula) ne dođe do padalina, jer se tako usitnjenoj zemlji kvari struktura i tekstura, tj. dolazi do sabijanja tla pa je onemogućena izrada sadnih humaka tj. gredica. 
Čitaj više

Morfološka svojstva krastavaca

Krastavac je jednogodišnja većinom jednodomna biljka s jednospolnim cvjetovima zbog čega su za oplodnju potrebni kukci. Cvjetove krastavaca najviše oprašuju pčele. Ženski cvjetovi su pojedinačni (rjeđe po 2 ili više na kratkim stapkama), a muški su grozdastom cvatu s više cvjetova.
Čitaj više

Najnovije objave

Idi na kategoriju » Povrćarstvo