Fitopromet d.o.o. Finoteka

Krastavac

Plod krastavca peponis

Plod krastavca peponis

KRASTAVAC  ( Cucumis sativus L. )

Krastavac je ekonomski najznačajnija a samim time i najzastupljenija biljna vrsta iz porodice tikvenjača ( Cucurbitaceae ) u povrćarstvu. 

Mišljenja o podrijetlu krastavca su podjeljena te je tako prema nekim autorima vrsta C. sativus podrijetlom iz tropske Afrike dok se prema de Candollu utjecajem ljudskog faktora razvio iz Cucumis hardwickii, sitnih gorkih plodova rasprostranjenih na obroncima Himalaje. Iz Egipta se proširio u Mediteranske zemlje, a u srednjem vijeku i u srednju Europu te odatle po cijelom svijetu. Krastavac je prvo povrće koje se počelo uzgajati u staklenicima krajem 19. stoljeća u Velikoj Britaniji. Najširu primjenu ima u prehrani a koristi se i u medicinske svrh te u kozmetici. Od minerala krastavac najviše sadrži kalij (67-200mg/100g), fosfor (17-30mg/100g), kalcij (10-25mg/100g), natrij (5-13mg/100g), željezo (do 1mg/100g) te su zastupljeni cink, mangan, bakar i selen. Nije zabilježena velika vitaminska vrijednost ali nije ni nezanemariva, u največoj količini krastavci sadrže vitamin C ( 2-14mg/100g svježe tvari ) zastupljeni su i vitamini B kompleksa te β-karoten. Krastavac ima izrazito nisku hranidbenu vrijednost (12 kcal tj. 52 kJ u 100 g svježih krastavaca). Kukurbitacin, spoj sadržan u krastavcima kod nekih ljudi izaziva teškoče u probavi pa čak i grčeve.

Morfološka svojstva krastavaca

Krastavac je jednogodišnja većinom jednodomna biljka sa jednospolnim cvjetovima zbog čega su za oplodnju potrebni kukci. Cvijetove krastavaca najviše oprašuju pčele. Ženski cvjetovi su pojedinačni ( rijeđe po 2 ili više na kratkim stapkama ), a muški su grozdastom cvatu sa više cvijetova.

Plodored za krastavce

Krastavac ne voli vjetrovite položaje, pa ih je poželjno izbjegavati ili pak se između redova krastavaca mogu posijati po dva-tri reda kukuruza.

Priprema tla za krastavac

U pripremi tla za sjetvu ili sadnju krastavaca treba koristiti organska gnojiva. Dobro je stajski gnoj zaorati još u jesensko-zimskoj brazdi. Pri obradi i pripremi tla za sjetvu valja izbjegavati teške tanjurače jer jako zbijaju tlo. Frezanjem zemlju usitnjavamo od praškasto do sitno zrnate strukture na dubinu 10-15 cm. Treba voditi računa da od frezanja do postavljanja sadnih humaka (baula) ne dođe do padalina, jer se tako usitnjenoj zemlji kvari struktura i tekstura, tj. dolazi do sabijanja tla pa je onemogućena izrada sadnih humaka tj. gredica. 

Kultivari krastavaca

Glavni tipovi kultivara podjeljeni su prema načinu uzgoja i prema načinu upotrebe, pa stoga razlikujemo kultivare za uzgoj na otvorenoma i kultivare za zaštićene prostore, a prema načinu upotrebe razvili su se salatni kultivari ( za upotrebu u svježen stanju ) i kultivari za konzerviranje ( konzervni kultivari tzv. ″kornišoni″ ). 

Kontejnerski uzgoj presadnica krastavaca u zaštićenim prostorima

Presadnice se mogu uzgajati na gredicama ili u kontejnerima dok kontejnerski uzgoj ima niz prednosti pa je stoga i zastupljeniji. Prednosti kontejnerskog uzgoja presadnica:

Uzgoj krastavaca na otvorenom

Krastavci se mogu uzgajati direktnom sjetvom na za to predviđenoj površni ili pak se uzgajaju iz presadnica. Krastavac je osletljiv čak i na niske pozitivne temperature pa se iz tog razloga direktna sjetva može obaviti tek kad prođe opasnost od kasnih proljetnih mrazeva i tek nakon što se tlo zagrije na temperaturu od 17 do 18°C. Sjeme u takvim uvijetima niće za 8-10 dana a ako su temperature niže produžuje se razdoblje do nicanja a samim time i povečava opasnost od propadanja sjemena usljed napada saprofitskih mikroorganizama te glodavaca koji se hrane sjemenjem. U kontinentalnom području mogu se sijati sve do sredine srpnja (kao drugu usjev) ali se time znatno smanjuje trajanje pldonošenja tj. prinos.

Uzgoj krastavaca u zaštićenom prostoru

Ovaj način uzgoja ne razlikuje se puno od uzgoja na otvorenom. U zaštićenim prostorima prakticira se uzgoj iz presadnica, primjena plastične mreže kao potpore te primjena crne polietilenske folije ispod koje se postavljaju cijevi za navodnjavanje sistemom 'kap po kap'. Prednost u odnosu na uzgoj na otvorenom je u pomicanju rokova sadnje na ranije datume što produžava vrijeme plodonošenja, povečava prinos a i omogučava berbu u vansezonskim rokovima što opravdava ekonomsku isplativost zaštićenih prostora.

Hidroponski uzgoj krastavaca

U zaštićenim prostorima krastavci se mogu uzgajati i bez tla odnosno u sistemu hidroponija. Supstrati u hidroponskom uzgoju mogu biti organskog i anorganskog podrijetla te sintetički supstrati.

Navodnjavanje krastavca

Zbog velikih listiva koje razvija krastavac ima veliku transpiracijsku površinu preko koje tokom sunčanih i vrućih dana gubi veču količinu vlage, koju ionako pvršinski korijen ne može nadomjestiti iz zaliha vode u dubljim slojevima tla.

Berba krastavaca

Krastavci se beru u tehnološkoj zrelost a ona se definira prema namjeni.

Krastavci za potrošnju u svježem stanju, salatni krastavci, zdrave su zelene boje, pravilnog valjkastog oblika i krupnoće koja odgovara kultivaru. Bitno je da je plod u tehnološkoj zriobi mlad tj. da su sjemenke jop sasvim mekane i sočne. Od zametanja do tehnološke zriobe poterbno je 2-3 tjedna. U početku plodonošinja najčešče se beru jednom tjedno dok se u kasnijoj fazi beru 2 puta tjedno. Beru se ručno, nožem ili škarama sa kratkno stapkom.

Prva stranicaPrethodna stranica1/2Sljedeća stranicaZadnja stranica



Web development i hosting: softwise.hr / ictmedia.hr