Zaštita graška od štetnika

Graškov žižak u zrnju graška

Graškov žižak u zrnju graška

Grašak može biti napadnut od više štetnika. Najčešći štetnici graška koji čine štete u toku vegetacije su: crna bobova /repina/  uš (lat. Aphis fabae), zelena graškova lisna uš (lat. Acyrthosiphon pisum), pipe mahunarke (lat. Sitona spp.), graškov žižak (lat. Bruchus pisorum), crni i pjegavi graškov savijač (lat. Laspeyresia nigricana, lat. Laspeyresia dorsana).

Crna bobova /repina/ uš (lat. Aphis fabae)

Ova uš prezimi na kao zimsko jaje na grmu (lat. Evonymus europea) ili rijeđe na (lat. Viburnum opulus). Na zimskom domaćinu iz jaja izlazi uš osnivačica koja razvija 3 - 4 beskrilna pokoljena. Krilata pokoljena se sele na ljetbog domaćina sredinom travnja odnosno kad temperatura zraka dosegne 15°C. Ova uš ima veliki potencijal razmožavanja (u povoljnim uvjetima razvoj jednog pokoljena traje 10 - 12 dana) te tijekom godine ima 13 - 19 pokoljenja. Veća relativna vlaga zraka te temperature od 20 - 24°C najpovoljnije su za razvoj ovog štetnika. Na zimskog domaćina u pravilu se vraća u rujnu, gdje ženka odlaže zimsko jaje. Direktne štete nanosi bodenjem i sisanjem sokova na lišću i stabljikama. Prenošenje virusa su indirektne štete ušiju.

Za suzbijanje crne bobove uši koriste se insekticidi na bazi pirimikarba, heptenofosa, malationa, diklorvosa, metomila, pirimifos metila i imidakloprida.

Zelena graškova lisna uš (lat. Acyrthosiphon pisum)

Prezimi kao zimsko jaje blizu korjenova vrata višegodišnjih lepirnjača ili na biljnim ostacima. U travnju iz jaja izlazi uš osnivačica koja daje beskrilna pokoljenja. Krilate uši pojavljuju se u svibnju te lete na grašak. I ova uš ima veliki potencijal razmnožavanja (oko 10 - ak dana potrebno je za razvoj jednog pokoljenja) pa tako za toplog i umjereno vlažnog vremena može imati  do 19 generacija godišnje.

Direktne štete nanosi bodenjem i sisanjem sokova na lišću i stabljikama. Prenošenje virusa su indirektne štete ušiju.

Za kemijsko suzbijanje uši koriste se insekticidi na bazi pirimikarba, heptenofosa, malationa, diklorvosa, metomila, pirimifos metila i imidakloprida.

Pipe mahunarke (lat. Sitona spp.)

Pipe su kornjaši a štete čine grizenjem lišća, najčešće po rubovima. Na mladom usjevu u proljeće mogu nastati znatne štete.

Imaju jednu generaciju godišnje. Prezimljuju kao spolno nezreli odrasli oblici (na površinama s mahunarkama), pojavljuju se obično u travnju te se odmah počinju hraniti. ove pipe mogu se naći sve do sredine ljeta a u to vrijeme ženke postupno odlažu jaja. Ličinke se ubušuju u zemlju odmah nakon izlaska iz jaja (prvo izgrizaju sitno korijenje a kasnije bakterijske kvržice). Razvoj ličinke traje 6 - 7 tjedana nakon čega se kukulje. Imago se javlja krajem kolovoz ai početkom rujna a spolno zreli postaju tek u proljeće iduće godine.

zaštita se provodi tek nakon što je uništeno 10% lisne površine odnosno kada se po kvadratnom metru nađe više od 2 - 3 pipe. U inozemstvu se koriste insekticidi na bazi fosalona, alfametrina i bifentrina.

Graškov žižak (lat. Bruchus pisorum)

To je kornjaš koji napada grašak za ljudsku i stočnu hranu. Graškov žižak prezimljava u skladištu graška ili u prirodi u različitim skloništima, pa i pod korijenom drveća. Odrasli insekti izlijeću u prirodu pred kraj proljeća u doba kada grašak cvjeta. Na grašku vrše dopunsku ishranu poslije čega kopuliraju, zatim ženke polažu jaja na mahune, a od izašlih ličinki uvijek se po jedna zavuče u sjeme graška. Jedna ženka odloži 150 - 200 jaja. Kompletan razvoj graškovog žiška traje obično preko dva mjeseca . Ovaj štetnik redovno ima jednu generaciju godišnje, što nam govori da ne vrši zarazu u skladištu, nego odrastao insekt neposredno poslije završenog razvoja odlijeće u polje radi dopunske ishrane. Štete koje pričinjava grašku, značajne su s obzirom na to da insekt izjeda hranjivi dio zrna, a može oštetiti klicu, čime se gubi klijavost i tržišna vrijednost proizvoda. Graškov žižak tipični je monofag (napada samo jednu biljku - grašak).

Potreba za kemijskim suzbijanjem graškovog žiška utvrđuje se pomoću kečera (lovne mrežice); kad se u 25 zamaha nađe 2 - 3 žiška, treba primijeniti insekticid ili pak čim se na prvim mahunama zamijeti napad. Primjenjuju se insekticidi na bazi fosalona. Zbog produljenog razdoblja odlaganja jaja tretiranje bi trebalo ponoviti 10 - 14 dana.

Crni i pjegavi graškov savijač (lat. Laspeyresia nigricana, lat. Laspeyresia dorsana)

Prezime razvijene gusjenice u kokonu u tlu, u proljeće se kukulje a leptiri izlijeću od svibnja do kolovoza. Leptiri lete noću. U vrijeme cvatnje odlažu jaja na lišće čaške i mlade mahune. Prvo rade mine, kasnije se ubušuju u mahune te oštećuju zrnje i to samo kad je ono mlado i mekano, kad zrnje otvrdne gusjenice prestaju s ishranom. Imaju jednu generaciju godišnje.

Problem kod graška za konzerviranje – temeljito čišćenje

Tretiranje se u inozemstvu provodi  u vrijeme cvatnje s insekticidima na bazi fosalona i piretroidima. Tretiranje se ponavlja  za 10 - 12 dana.

Ostali štetnici na grašku: grahove "korjenove muhe" (lat. Delia platura i lat. Delia florilega), graškov trips (lat. Kakothrips robustus), graškova mušica (lat. Contarinia pisi), graškova cistolika nematoda (lat. Heterodera goettingiana).

Ključ za prepoznavanje štetnika na podzemnim i prizemnim dijelovima biljke graška:

Tablica iz knjige „Štetočinje povrća“ M. Maceljski i suradnici

Korijenje izgrizeno, biljke zaostaju u rastu

Štetnici u tlu

Zastoj u rast, baza stabljike odebljala, stabljika i mahune graha crvene, grašku posrne

Stabljikina nematoda

Zastoj u rastu, žućenje lišća, odumiranje korjenčića

Nematode koje slobodno žive

Biljke graška i boba zaostaju u rastu, listovi žute od baze prema vrhu, na korijenu bijele ciste

Graškova nematoda

Zadebljanja na korijenu

Nematode korijenovih guka

Mlade biljke graha rjeđe graška venu, u vratu korijena bjelkaste ličinke duge do 7 mm

Korijenove muhe


KLJUČ ZA PREPOZNAVANJE ŠTETNIKA NA NADZEMNIM DIJELOVIMA MAHUNARKI:

Tablica iz knjige „Štetočinje povrća“ M. Maceljski i suradnici

Lišće graha prošarano sitnim bjelkastim točkicama, prijevremeno žuti i otpada, na naličju fina paučina sa sitnim paucima

Koprivin crveni pauk

Na naličju lišća i vršnom dijelu stabljike crni sitni kukci

Crna bobova (repina) uš

Na  naličju lišća kolonije zelenih kukaca

Zelena graškova uš

Lišće mahunarki odmah nakon nicanja izgrizeno na rubovima (izgled hrastova lista)

Pipe mahunarke

Lišće nepravilno izgrizeno, tragovi sluzi

puževi

Vršni izboji graška i graha zaostaju u rastu, cvjetovi zadebljali i ne donose mahune

Graškova mušica

Cvjetovi i mahune graška i boba sa srebrenastim sjajnim mrljama koje kasnije posmeđe, mahune kržljaju

Graškov trips i drugi trips

Mahune graška iznutra izgrizene i onečišćene

Graškovi savijači

Zrno graha izbušen, u njemu je jedna bijela ličinka bez nogu ili više njih

Grahov žižak

Zrno graška izbušeno a u njemu jedna ličinka

Graškov žižak

Izdvojeni sadržaj