Morfološka svojstva graška

Leptirasti cvijet graška

Leptirasti cvijet graška

Plod graška je mahuna. Ovisno o kultivaru dužina joj varira od 4 - 12 cm, može biti splloštena ili valjkasta s tupim ili šiljastim vrhom. U mahuni se nalazi 4 - 12 sjemenih zametaka koji se u povoljnim uvjetima oplodnje razviju u zrno. Zrno je u tehnološkoj zrelosti okruglo do malo valjkasto različitih nijansi zelene boje. Grašak je biljka umjerene klime te su blage temperature najpovoljnije za rast i razvoj ove kulture. Optimalna temperatura za klijanje i nicanje je 20°C dok je minimalna 5°C.

Glavni korijen graška ponekad doseže dubinu od 1 m no ipak glavnina postranog korijenja nalazi se u oraničnih 30 cm tla. Na korijenu graška i drugih lepirnjača) nalaze se kvržice koje predstavljaju simbiozu s bakterijama iz roda Rhizobium. Te bakterije fiksiraju elementarni dušik iz zraka koji je kao takav nedostupan biljci te ga biokemijskim procesima prevode u amonijski oblik (NH4+) koji je lako dostupan za biljke. Kad su kvržice ružičaste boje znak je da su bakterije aktivne te da je fiksacija u tijeku.

Stabljika je uglasta, šuplja, svijetlozelene boje više ili manje razgranata (što ovisi o sklopu biljaka). Visine je 30 - 200 cm. Visoki kultivari trebaju potporanj kako bi se stabljika održala uspravnom.

Listovi su parno perasti s jednim, dva ili rjeđe 3 para ovalnih liski. Završavaju s razgranjenom viticom. Površina listova prekrivena je voštanom prevlakom.

Pet latica (2 koje čine lađicu, 2 krila i 1 zastavica) tvori leptirast cvijet bijele je boje. Kod graška prevladava samooplodnja.

Sjeme graška može biti okruglo i glatko ili pak nepravilno okruglastog oblika i naborano. Žute je ili zelene boje.

Izdvojeni sadržaj