Pinova-meteo Pinova-doc Agrologistika Agra
Menu button

Celer

Celer

Celer

Područjem Sredozemnog mora odakle je celer podrijetlom, i danas je rasprostranjeni divlji celer (lat. Apium graveolens var. graveolens). Odatle se širi cijelom Europom, gdje se kao povrće počinje koristiti u 17. stoljeću. U starom Egiptu koristio se kao ukrasna i ljkeovita biljka a strai grci koristili su ga pri pogrebnim svečanostima.

Danas se u svijetu razlikuju i uzgajaju 3 varijante celera (lat. Apium graveolens L.) :

Celer listaš (lat. Apium graveolens var. secalinum L.) - koristi se samo lišće
Celer rebraš (lat. Apium graveolens var. dulce L.) – koriste se lisne peteljke i lišće
Celer rebraš (lat. Apium graveolens var. rapaceum L.) – koristi se zadebljali korijen i lišće

Celer korijenaš je dvogodišnja biljka, a za konzumaciju se koristi njegov zadebljali korijen i lišće. Listaš i rebraš (bjelaš) nemaju zadebljanja korijena. Liske su krupnije od peršina, glatke i sjajne, višestruko urezane. U drugoj godini potjera cvjetna stabljika (70 - 100 cm), koja se grana.

Kod nas se najviše uzgaja celer korjenaš, a od kultivara najpoznatiji je Praški orijaš, stari češki kultivar. Noviji kultivari selekcionirani prvenstveno za zadebljali korijen imaju srednje bujno lišće, krupni okrugli ili ovalni zadebljali korijen. Pokožica mu je glatka, a čupavo korijenje ima samo na donjem dijelu, što olakšava vađenje i čišćenje. Unutrašnje tkivo jednolino je i bijelo, ne stvara unutrašnje šupljine i nakon kuhanja ne mijenja bijelu boju.

Zaštita celera od bolesti

Najvažnije bolesti celera koje se javljaju u toku vegetacije su: crna trulež korijena, pepelnica, te siva pjegavost lista.
Čitaj više

Zaštita celera od štetnika

Štetnici koji se javljaju u proizvodnji celera dijele se na štetnike tla i nadzemne štetnike.
Čitaj više

Priprema tla i gnojidba celera

Ako je tlo namijenjeno uzgoju celera siromašno humusom preporučuje se gnojidba stajskim gnojem u količini od 40 - 60 t/ha. Stajski gnoj se zaorava u jesenskoj osnovnoj obradi.
Čitaj više

Sadnja celera

Sadi se na dobro pripremljeno tlo sitno zrnaste strukture. Pri sadnji treba paziti da se presadnica sadi na istu dubinu na kojoj je bila u zaštićenom prostoru.
Čitaj više

Uvjeti za rast i razvoj celera

Celer može klijati pri temperaturi od 4 - 5°C.​
Čitaj više

Berba i skladištenje celera

Ako je namijenjen za neposrednu prodaju  može se ostaviti lišće ako je namijenjen za skladištenje ili preradu lišće se reže. Prinos korijena celera može biti 30 - 50 t/ha.
Čitaj više

Navodnjavanje celera

U praksi se najviše primjenjuje navodnjavanje kišenjem a u slučajevima kad se ne planira mehanizirana berba moguće je i navodnjavanje sistemom „kap po kap“. U oba slučaja potrebno je odrediti povoljan trenutak početka navodnjavanja te obrok navodnjavanja što će omogućiti pravilno doziranje vode.
Čitaj više

Zaštita celera od korova

Izbor herbicida te vrijeme njihove primjene ovisi o sastavu korova (širokolisni ili uskolisni, jednogodišnji ili višegodišnji), veličini korova te tipu tla i načinu uzgoja celera.
Čitaj više

Kontejnerski uzgoj presadnica celera u zaštićenim prostorima

Presadnice se mogu uzgajati na gredicama ili u kontejnerima dok kontejnerski uzgoj ima niz prednosti pa je stoga i zastupljeniji. 
Čitaj više

Kultivari celera

Već su spomenuta 3 osnovna tipa / varijeteta / celera unutar kojih se kultivari selekcioniraju na određene poželjne karakteristike s obzirom na zahtjeve potrošača.
Čitaj više

Morfološka svojstva celera

Zadebljali korijen celera koristi se kao namirnica. Sastoji se od epikotila /skraćena stabljika/, hipokotila te od dijela pravog korijena na kojem se nalaze postrani korijenčići. Korijen je razgranat , a ne seže dublje od 30 cm. Zadebljali korijen oblikom i bojom varira između različitih tipova celera, pa tako „korjenaš “ ima okrugli ili ovalni većeg promjera, dok kod listaša i rebraša on nije zadebljali.
Čitaj više

Hranidbena vrijednost celera

Celer se upotrebljava kao začinska biljka u prehrani te je cijenjen i kao ljekovita biljka zbog svojih diuretičkih svojstava i dr. U kuhinj se upotrebljava kao dodatak kuhnim jelima ili pak se koristi sirov u salatama. Lišće se konzervira sušenjem i zamrzavanjem dok se korijen može konzervirati mariniranjem.
Čitaj više

Najnovije objave

Idi na kategoriju » Povrćarstvo