Kontejnerski uzgoj presadnica celera u zaštićenim prostorima

Presadnice celera

Presadnice celera

Presadnice se mogu uzgajati na gredicama ili u kontejnerima dok kontejnerski uzgoj ima niz prednosti pa je stoga i zastupljeniji. 

Prednosti kontejnerskog uzgoja presadnica

Presadnice uzgojene u kontejnerima imaju potpuno pravilan i jednak vegetacijski prostor što omogućuje ujednačen porast biljaka i visoku ujednačenost presadnica.

Za uzgoj presadnica koriste se gotovi supstrati dobrih vodozračnih odnosa, visoke vododržnosti i sadržaja hranjivih tvari u pravilu dostatnih za potpun razvoj presadnica. Supstrati za uzgoj presadnica su sterilizirani i ne sadrže uzročnike bolesti, štetnike i klijave sjemenke korova kojih zasigurno ima u svakom tlu.
Omogućava se presađivanje sa supstratom na korijenu kojeg dobro razvijene presadnice u potpunosti prerastu.Presađivanjem s grudom supstrata na korijenu biljke prelaskom na poljske uvjete ne doživljavaju stres kao one presađene s golim korijenom pa nastavljaju kontinuiran rast. Puno lakše i brže se primaju pa je podsađivanje gotovo nepotrebno. Takove presadnice u odnosu na one s golim korijenom mogu se presaditi ako je to neophodno i na tlo koje nije optimalne vlažnosti, a presađivanje je moguće obavljati tijekom čitavog dana što opet omogućava bolje korištenje postojeće opreme za sadnju, te sadnju na većim površinama u optimalnom vremenu.
Presadnice uzgojene u kontejnerima  dospijevaju ranije za berbu i u pravilu daje veće prinose u odnosu na presadnice golog korijena uzgojene na gredicama
kontejnerski način uzgoja presadnica posebice je prikladan kod proizvodnje hibrida povrća kod kojih je zbog skupoće sjemena izuzetno važno da se iz svakog sjemena dobije kvalitetna presadnica

Za sjetvu u kontejnere koriste se gotovi supstrati dobrih vodozračnih odnosa, visoke vododržnosti i sadržaja hranjivih tvari u pravilu dostatnih za potpun razvoj presadnica. Supstrati za uzgoj presadnica su sterilizirani i ne sadrže uzročnike bolesti, štetnike i klijave sjemenke korova kojih zasigurno ima u svakom tlu.

Celer se može pikirati ili direktno sijati u kontejnere veličine lončića oko 30 cm3 . Direktno se može sijati pilirano (kalibrirano i tretirano) i pretklijano sjeme, a za pikiranje sjetva se vrši u sanduke iz kojih se presađuje u kontejnere veličine lončića 30 cm3 kad celer razvije prvi pravi list (4 - 5 tjedana nakon sjetve). Sjeme celera otežano bubri i klija pa je dobro ako se prije sjetve ono namoči u vodi temperature 20°C na svjetlu kroz dan ili dva. Celer bolje klija na svijetlu nego u mraku.

Način uzgoja presadnica te njega izniklih biljčica

Kontejneri se u zaštićenim prostorima smještaju tako da ne budu izravno na tlu već malo uzdignuti, što se postiže postavljanjem cigli ili kamenih blokova na tlo i na njih mreže od betonskog željeza ili drvene letve. Povišeni položaj omogućava brže i bolje zagrijavanje, a zračni prostor ispod kontejnera ne omogućava proraštanje korijena kroz otvor na dnu sjetvenog mjesta, već će on u potpunosti preplesti supstrat u kojemu se razvija čime će opet biti olakšano vađenje presadnica tijekom presađivanja.

Supstrat tijekom čitavog perioda uzgoja presadnica treba održavati umjereno vlažnim. Zbog relativno malog volumena sjetvenih mjesta u kontejnerima zalijevanje je neophodno obavljati ujutro, a tijekom dana vlažnost održavati samo orošavanjem. Predvečer i tijekom noći je poželjno da biljke ostanu neorošene. Za zalijevanje najbolje je koristiti kišnicu sakupljenu sa samih objekata, vodu iz vlastitih bunara ili čistu vodu iz prirodnih vodotoka.. Izravno zalijevanje vodom iz vodovoda nije najprimjerenije jer takova je voda u pravilu znatno hladnija što može negativno utjecati na razvoj presadnica. Zalijevanje presadnica se obavlja pomoću automatskih kišnih krila s rasprskivačima koji stvaraju izuzetno sitne kapi koje ne oštećuju mlade biljčice i ne zbijaju supstrat. Ako se zalijevanje obavlja ručno nužno je koristiti također ruže za zalijevanje koje tvore izuzetno sitne kapljice. Automatskim sistemom za zalijevanje moguće je po potrebi primijeniti i neka lisna gnojiva za prihranu kao što su Fertina P, Profert Mara, Kristalon i neka druga 8 ovisno o potrebama kulture. 

Korištenjem kvalitetnog tretiranog sjemena i uzgojem u steriliziranom supstratu zaštita presadnica od bolesti tijekom kontejnerskog načina uzgoja uglavnom nije potrebna. No prije presađivanja presadnice je uputno preventivno tretirati nekim od kontaktnih fungicida kao što su mankozeb u koncentraciji 0,2% ili fungicidima na bazi bakra.

Tjedan dana prije planiranog roka presađivanja zaštićene bi prostore trebalo maksimalno otvarati kako bi presadnice došle u izravni kontakt sa sunčevim svjetlom i tako se što bolje prilagodile ukupnom spektru sunčevog svjetla koji ih očekuje nakon presađivanja u polju. Prije samog presađivanja supstrat mora biti umjereno navlažen što će omogućiti lagano vađenje presadnica sa supstratom na korijenu. 

Mikroklimatski uvjeti pri uzgoju presadnica

Da bi sjeme što brže proklijalo kontejneri se smještaju  u komore za naklijavanje u kojima se održava optimalna temperatura / oko 25°C /uz potpunu zasićenost zraka vlagom pomoću mikrorasprskivača koji sitnim kapljicama zapravo prave maglu. U komorama za naklijavanje kontejneri ostaju nekoliko dana da sjeme proklija. Nakon toga se premještaju u grijane zaštićene prostore u kojima se održava ujednačena optimalna temperatura tijekom dana i sve dok sjeme u potpunosti ne nikne uz održavanje vlažnosti supstrata. Nakon što mlade biljčice niknu i razviju prve kotiledonske listove temperaturu u zaštićenom prostoru treba sniziti na 18° ( ne više od 20°C ) s tim da noćna bude nešto niža ali ne ispod 12°C  uz redovito prozračivanje i vlaženje supstrata. Takav temperaturni režim se održava uz prozračivanje i aktivno ventiliranje sve dok presadnica razvije 4 - 5 listova odnosno 10 - 12 tjedana nakon sjetve.

Izdvojeni sadržaj