Brokula

Brokula2.jpg

Brokula2.jpg

BROKULA ( lat. Brassica oleracea L. var. italica )

Podrijetlo brokule je iz istočnog Mediterana ( Grčke, Turske, Sirije te Cipra ) odakle se je u Italiju u doba a oko 1700. i u Englesku. 

Početkom 19. Stoljeća počinje se uopotrebljavati u Americi a veće značaje u proizvodnji ima tek nakon 1925. Na hrvatsko je tlo donesena iz Italije, najprije na obalu i neke otoke, i danas je najznačajniji ugoj brokule u Dalmaciji. Naziv biljke potječe od talijanske riječi "brocco" što znači izdanak, mladica jer su konzumni djelovi biljke središnji i postrani zelenih cvjetni izdanci smještenih na razgranatoj i mekanoj stabljici.

Hranidbena vrijednost brokule

Nutricionistički je vrlo vrijedna i cijenjena namirnica s bogatim vitaminsko mineralnim sastavom, a energetska vrijednost svježe brokule iznosi samo 34 kcal na 100 g.

Morfološka svojstva brokule

Na vrhu stabljike brokula formira zbijeni cvat s izraženim cvjetnim pupovima zelene ili ljubičaste boje. U fazi kad su cvatovi još zbijeni ubiru se sa dijelom stabljike (do prvih većih listova) te kao takvi predstavljaju konzumni dio biljke.

Kultivari brokule

Postoje različite podjele kultivara brokule. Izmedu ostalog podjela prema:

Gnojidba brokule

Brokuli treba osigurati mnogo hranjivih tvari tijekom cijele vegetacije, a posebice u stadiju oblikovanja cvata i to 25 - 35 dana, kad biljka uzima iz tla 3/4 ukupnih količina hranjivih tvari.

Kontejnerski uzgoj presadnica brokule u zaštićenim prostorima

Brokula se prvenstveno uzgaja iz presadnica te ovisno o planiranom terminu sadnje presadnice se uzgajaju u ZP ( rani kultivari ) ili na otvorenom ( jesenski kultivari ). 

Sadnja brokule

U dobro pripremljeno i vlagom zasičeno tlo brokula se sadi na razmake različitih dužina ovisno o habitusu kultivara.

Navodnjavanje brokule

U ovom članku opisuju se navodnjavanje nasada čijom primjenom se omogučuje pravilan rast i razvoj brokule te kako bi konačni produkt cvat bio što kvalitetniji i zdraviji. U mjeru njege nasada uz opisanu spada i zaštita od štetočinja koje će biti opisane u zasebnom članku.

Berba brokule

Brokula se bere prije nego se cvjetovi počnu otvarati . Cvat se reže s dijelom stabljike ( 15-20 cm ) od koje se odvoje listovi.

Uvjeti za rast i razvoj brokule

Kultivari za zimski i ozimi uzgoj (duže vegetacije ) moraju proći kroz vernalizaciju u trajanju od 2-4 tjedna na temperaturama nižim od 10°C. Vernalizacija je potrebna kako bi iz vegetativne faze prešli u generativnu.

Plodored za brokulu

Zbog bolesti i nametnika koje dijeli sa ostalim kuturama iz porodice kupusnjača ne smije se uzgajati u plodoredu sa tim kulturama najmanje 3-4 godine.

Priprema tla za brokulu

Za ranu projetnu sadnju osnovna obrada tla uz startnu gnojidbu s povećanom količinom fosfora i kalija obavlja se u jesen. 

Zaštita brokule od bolesti

Najznačajnije bolesti koje se javljau na brokuli u toku vegetacije mogu značajno smanjiti urod i kvalitetu uroda.Najznačajnije bolesti na brokuli jesu slijedeće: Kupusna kila (lat. Plasmodiophora brassicae ), Plamenjača kupusa ( lat. Peronospora parasitica ), lat.  Pythium spp., lat. Rhizoctonia solani, lat. Olpidium brassicae, lat. Alternaria brassicae te lat. Phoma lingam.  Fuzarijsko venuće ( lat. Fusarium oxysporum –conglutinans ), Venuće izazvano fitoftorom (lat. Phytophtora megasperma ), Bijela hrđa (lat. Albugo candida ), Suha trulež kupusa (lat. Phoma lingam ), Mumifikacija glave kupusa (lat. Sclerotinia sclerotiorum ), Pepelnica (lat. Erysiphe cruciferarum ), Koncentrična pjegavost kupusnjača ( lat. Alternaria spp. ).

Zaštita brokule od korova

U cilju uništavanja korova i stvaranja što povoljnijega vodo-zračnog režima te razbijanja pokorice primjenjuje se međuredna kultivacija tla. 

Zaštita brokule od štetnika

U proizvodnji brokule javljaju se mnogi štetnici koji pričinjavanju velike ekonomske štete u toku vegetacije.

Najnovije objave