Povrćarstvo

Povrćarstvo

Povrćarstvo

Povrće se u Republici Hrvatskoj proizvodi na oko 70 000 ha što je 4,8 % ukupnih obradivih površina. U Hrvatskoj se 70% povrća proizvodi na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima od kojih svega 3% otpada na proizvodnju povrća u zaštićenim prostorima (staklenici i plastenici). 

Na tim površinama proizvede se oko 370 000 tona povrća godišnje što nije dovoljno za hrvatske potrebe. Proces restrukturiranja ukupnog gospodarstva 90-tih godina odvijao se paralelno s procesom otvaranja tržišta što je rezultiralo rastom ukupnih potreba i povećanom potražnjom za povrćem te u konačnici rastom uvoza. 
Kako bi se umanjio rastući uvoz svježeg i prerađenog povrća Vlada Republike Hrvatske donijela je 2006. godine Operativni program za razvoj povrćarstva kojim se želi potaknuti povećanje površina pod povrćem, a posebno u zaštićenim prostorima s ciljem podizanja proizvodnje na razinu koja bi bila dostatna za hrvatske potrebe te rast izvoza, uz istovremeno unapređenje tehnologije proizvodnje, pakiranja i skladištenja povrća i podizanja kakvoće proizvoda.

Morfološka svojstva patlidžana

Patlidžan je jednogodišnja biljka visine 0,5 - 1 m,  ovisno od sorte a rijetko naraste i više.

Kontejnerski uzgoj presadnica patlidžana u zaštićenim prostorima

Patlidžan se gotovo uvijek uzgaja iz presadnica kako bi biljka izbjegla kontakt s niskim temperaturama pri kojima joj je onemogućen rast i razvoj.

Hranidbena vrijednost patlidžana

Patlidžan je slabo zastupljena namirnica u prehrani pa iz tog razloga nema ni veći gospodarski značaj.

Sjetva peršina

Sjetva se gotovo uvijek vrši izravno na stalno mjesto. Za kasniji (ljetno jesenski) uzgoj peršina, sije  se u redove ili trake na ravnoj površini dok se za raniji proljetni uzgoj sije na gredice u 4 - 5 redova.

Morfološka svojstva peršina

Zadebljali korijen peršina koji se koristi kao namirnica sastoji se od epikotila (skraćena stabljika), hipokotila te od dijela pravog korijena na kojem se nalaze postrani korjenčići. Kod peršina listaša korijen je manje zadebljao, nepravilnog oblika te razgranat.

Hranidbena vrijednost peršina

U kuhinji se i list i korijen peršina koriste kao dodatak jelima odnosno kao začin. Konzumiraju se i kuhani i sirovi. Najčešće se konzerviraju sušenjem.

Morfološka svojstva cvjetače

Cvat zbog kojeg se uzgaja cvjetača može biti bijeli, pod utjecajem ultraljubičastih zraka (direktno sunčevo osvjetljenje) poprima boju slonovače a može potamniti sve do smeđe boje.

Kultivari cvjetače

Zbog sve veće potrošnje te potrebe za intenzivnijim uzgojem na tržištu je prisutan velik broj kultivara.

Hranidbena vrijednost cvjetače

Nutricionistički vrijedna namirnica podosta je raširena u prehrani gdje se kuha, peče a može se koristiti kao samostalni obrok ili dodatak raznim jelima. Cvjetača se konzervira zamrzavanjem ali i mariniranjem („kisela salata“).

Priprema tla za rajčicu

Pošto rajčica razvija dubok korijen te može koristiti vodu iz dubljih slojeva tla poželjna je i obrada dubljeg sloja, tj. da se razrahli tlo do 40 cm. Ako na površini namijenjenoj za uzgoj rajčice nije prethodno uzgajana neka ozima ili rana proljetna pretkultura u jesen treba duboko izorati tlo (40 cm).

Morfološka svojstva rajčice

Rajčica je jednogodišnja zeljasta biljaka. Glavnina korijena nalazi se na dubini od oko 30 cm ali glavni korijen može doseći dubinu od 1 m dok se u promjer može širiti na 1,5 metar.

Hranidbena vrijednost rajčice

Danas rajčica ima široku primjenu kao prehrambena namirnica, postoji na tisuće jela u kojima je rajčica glavni sastojak. Plod rajčice zastupljen je u svim kuhinjama svijeta. U prerađivačkoj industriji jedan je od primarnih sirovina; prerađuje se u sokove, koncentrate, pelate, dok se zeleni plodovi mogu marinirati. Zbog hranidbene vrijednosti ima i veoma povoljan učinak na zdravstvene čimbenike ljudskog organizma.

Morfološka svojstva luka

Luk može biti dvogodišnja ili trogodišnja biljka.

Kultivari luka

U svijetu su zastupljeni brojni kultivari koji su selekcionirani na različita kvalitativna svojstva.

Hranidbena vrijednost luka

Luk je neizostavna namirnica u pripremi različitih jela pri čemu se termički obrađuje a koristi se i svjež u salatama ili kao prilog. Konzervirati se može sušenjem ili pak se marinira u miješanim salatama a bijele lučice mariniraju se samostalno.

Sjetva mrkve

Sjetva se gotovo uvijek vrši izravno na stalno mjesto. Za kasniji (ljetno jesenski) uzgoj mrkve sije se u redove ili trake na ravnoj površini dok se za raniji proljetni uzgoj sije na gredice.

Morfološka svojstva mrkve

Da bi prelazak mrkve iz vegetativne u generativnu fazu bio moguć (tj. da mrkva razvije reproduktivne organe te se time omogući razvoj sjemena) ona u juvenilnoj fazi (fazi mladih biljčica) mora proći vernalizaciju, odnosno kroz određeni period niskih temperatura (1 - 10°C). Ako nakon sjetve nastupi duži period niskih temperatura može doći do neželjene prijevremene cvatnje u prvoj godini uzgoja. Korijen mrkve koji nosi cvat nije upotrebljiv za konzumaciju.

Hranidbena vrijednost mrkve

Mrkva je zdrava hranidbena namirnica a koristi se kao svježa, kuhana, marinirana (miješana s drugim povrćem), može se konzervirati (sterilizacijom, zamrzavanjem te sušenjem). Energetska vrijednost mrkve iznosi je 36 - 46 kcal /151 - 192 kJ/, a zastupljenost hranidbenih sastojaka navodi se u tablici.

Morfološka svojstva graška

Plod graška je mahuna. Ovisno o kultivaru dužina joj varira od 4 - 12 cm, može biti splloštena ili valjkasta s tupim ili šiljastim vrhom. U mahuni se nalazi 4 - 12 sjemenih zametaka koji se u povoljnim uvjetima oplodnje razviju u zrno. Zrno je u tehnološkoj zrelosti okruglo do malo valjkasto različitih nijansi zelene boje. Grašak je biljka umjerene klime te su blage temperature najpovoljnije za rast i razvoj ove kulture. Optimalna temperatura za klijanje i nicanje je 20°C dok je minimalna 5°C.

Kultivari graška

U svijetu postoje brojni kultivari, čak i više od 4000 dok se svakim danom oplemenjivanjem stvaraju novi.

Hranidbena vrijednost graška

Kao jelo koristi se zrno graška u tehnološkoj zrelosti pripremljeno na različite načine. Grašak se konzervira sterilizacijom i zamrzavanjem.

Morfološka svojstva brokule

Na vrhu stabljike brokula formira zbijeni cvat s izraženim cvjetnim pupovima zelene ili ljubičaste boje. U fazi kad su cvatovi još zbijeni ubiru se sa dijelom stabljike (do prvih većih listova) te kao takvi predstavljaju konzumni dio biljke.

Kultivari brokule

Postoje različite podjele kultivara brokule. 

Hranidbena vrijednost brokule

Nutricionistički je vrlo vrijedna i cijenjena namirnica s bogatim vitaminsko mineralnim sastavom, a energetska vrijednost svježe brokule iznosi samo 34 kcal na 100 g.

Priprema tla za krastavac

U pripremi tla za sjetvu ili sadnju krastavaca treba koristiti organska gnojiva. Dobro je stajski gnoj zaorati još u jesensko - zimskoj brazdi. Pri obradi i pripremi tla za sjetvu valja izbjegavati teške tanjurače jer jako zbijaju tlo. Frezanjem zemlju usitnjavamo od praškasto do sitno zrnate strukture na dubinu 10 - 15 cm. Treba voditi računa da od frezanja do postavljanja sadnih humaka (baula) ne dođe do padalina, jer se tako usitnjenoj zemlji kvari struktura i tekstura, tj. dolazi do sabijanja tla pa je onemogućena izrada sadnih humaka tj. gredica. 

Morfološka svojstva krastavaca

Krastavac je jednogodišnja većinom jednodomna biljka s jednospolnim cvjetovima zbog čega su za oplodnju potrebni kukci. Cvjetove krastavaca najviše oprašuju pčele. Ženski cvjetovi su pojedinačni (rjeđe po 2 ili više na kratkim stapkama), a muški su grozdastom cvatu s više cvjetova.

Kultivari krastavaca

Glavni tipovi kultivara podijeljeni su prema načinu uzgoja i prema načinu upotrebe, pa stoga razlikujemo kultivare za uzgoj na otvorenom i kultivare za zaštićene prostore, a prema načinu upotrebe razvili su se salatni kultivari (za upotrebu u svježem stanju) i kultivari za konzerviranje (konzervni kultivari tzv. ″kornišoni″). 

Priprema tla za papriku

Opisuje se način pripreme tla za sadnju te funkcija i prednosti korištenja PE crne folije kao malča.

Morfološka svojstva paprike

Paprika je jednogodišnja zeljasta biljka. Stabljika je zeljasta (s vremenom odrveni pri bazi) visine 40-100 cm. Glavna i postrane grane su glatke, zelene ili zelene s ljubičastim prugama. U presjeku su orugle, peterokutne ili šesterokutne. Prema rastu i načinu grananja razlikujemo indeterminantni i terminantni rast stabljike paprike

Hranidbena vrijednost paprike

Paprika je namirnica s značajnom nutricionističkom vrijednosti zbog vitaminsko mineralnog sastava te zbog udjela hranidbenih sastojaka koji se navode u tablici. 

Uzgoj presadnica salate u kontejnerima

Uzgoj salate iz presadnica ima prednost pred izravnom sjetvom (koja se gotovo i ne prakticira) jer se na taj način omogućava planiranje slijeda berbi a i samo razdoblje berbe se produžuje. Presadnice se uzgajaju u zaštićenim prostorima. Uzgajaju se presadnice golog korijena ili one s grudom supstrata. Prednost se dakako daje presadnicama s grudom supstrata.

Morfološka svojstva salate

Salata je jednogodišnja biljka. Korijen je mesnat i razgranat, a glavnina korijena nalazi se u oraničnom sloju tla (30 cm). Stabljika je u vegetativnoj fazi skraćena dok se u generativnoj fazi naglo izdužuje te doseže visinu do 1,2 m. Lišće je formirano u rozetu a oblik, struktura i boja  lišća jako varira s obzirom na to da se tijekom dugogodišnjeg oplemenjivanja razvilo više varijeteta.

Hranidbena vrijednost salate

Stajanjem salata gubi nutritivnu vrijednost. Dijetalna je namirnica jer 100 grama salate sadrži svega 14 kcal. U tablicama su navedeni najvažniji nutritivni sastojci salate.

Morfološka svojstva celera

Zadebljali korijen celera koristi se kao namirnica. Sastoji se od epikotila /skraćena stabljika/, hipokotila te od dijela pravog korijena na kojem se nalaze postrani korijenčići. Korijen je razgranat , a ne seže dublje od 30 cm. Zadebljali korijen oblikom i bojom varira između različitih tipova celera, pa tako „korjenaš “ ima okrugli ili ovalni većeg promjera, dok kod listaša i rebraša on nije zadebljali.

Kultivari celera

Već su spomenuta 3 osnovna tipa / varijeteta / celera unutar kojih se kultivari selekcioniraju na određene poželjne karakteristike s obzirom na zahtjeve potrošača.

Hranidbena vrijednost celera

Celer se upotrebljava kao začinska biljka u prehrani te je cijenjen i kao ljekovita biljka zbog svojih diuretičkih svojstava i dr. U kuhinj se upotrebljava kao dodatak kuhnim jelima ili pak se koristi sirov u salatama. Lišće se konzervira sušenjem i zamrzavanjem dok se korijen može konzervirati mariniranjem.

Najnovije objave