Povrćarstvo

Povrćarstvo

Povrćarstvo

Povrće se u Republici Hrvatskoj proizvodi na oko 70 000 ha što je 4,8 % ukupnih obradivih površina. U Hrvatskoj se 70% povrća proizvodi na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima od kojih svega 3% otpada na proizvodnju povrća u zaštićenim prostorima (staklenici i plastenici). 

Na tim površinama proizvede se oko 370 000 tona povrća godišnje što nije dovoljno za hrvatske potrebe. Proces restrukturiranja ukupnog gospodarstva 90-tih godina odvijao se paralelno s procesom otvaranja tržišta što je rezultiralo rastom ukupnih potreba i povećanom potražnjom za povrćem te u konačnici rastom uvoza. 
Kako bi se umanjio rastući uvoz svježeg i prerađenog povrća Vlada Republike Hrvatske donijela je 2006. godine Operativni program za razvoj povrćarstva kojim se želi potaknuti povećanje površina pod povrćem, a posebno u zaštićenim prostorima s ciljem podizanja proizvodnje na razinu koja bi bila dostatna za hrvatske potrebe te rast izvoza, uz istovremeno unapređenje tehnologije proizvodnje, pakiranja i skladištenja povrća i podizanja kakvoće proizvoda.

Priprema tla za patlidžan

Ukoliko na površini namjenjenoj za uzgoj paprike nije bila neka ozima ili rana proljetna predkultura u jesen treba izorati  tlo na 30 cm. U proljeće se zatvara brazda tanjuranjem dok se frezanjem tlo usitnjava do praškaste ili sitno zrnaste strukture na dubini od 10 - 15 cm.

Morfološka svojstva patlidžana

Patlidžan je jednogodišnja biljka visine 0,5 - 1m,  ovisno od sorte a rijetko naraste i više.

Hranidbena vrijednost patlidžana

Patlidžan je slabo zastupjena namirnica u prehrani pa iz tog razloga nema ni veći gospodarski značaj.

Sjetva peršina

Sjetva se gotovo uvijek vrši izravno na stalno mjesto. Za kasniji (ljetno jesenski) uzgoj peršina, sije  se u redove ili trake na ravnoj površini dok se za raniji proljetni uzgoj sije na gredice u 4 - 5 redova.

Morfološka svojstva peršina

Zadebljali korijen peršina koji se koristi kao namirnica sastoji se od epikotila (skraćena stabljika), hipokotila te od dijela pravog korijena na kojem se nalaze postrani korijenčići. Kod peršina listaša korijen je manje zadebljao, nepravilnog oblika te razgranat.

Hranidbena vrijednost peršina

U kuhinji se i list i korijen peršina koriste kao dodatak jelima odnosno kao začin. Konzumiraju se i kuhani i sirovi. Najčešče se konzerviraju sušenjem.

Morfološka svojstva cvjetače

Cvat zbog kojeg se uzgaja cvjetača može biti bijeli, pod utjecajem ultrljubičastih zraka (direktno sunčevo osvjetljenje) poprima boju slonovače a može potamnit sve do smeđe boje.

Kultivari cvjetače

Zbog sve veće potrošnje te potrebe za intezivnijim uzgojem na tržištu je prisutan velik broj kultivara.

Hranidbena vrijednost cvjetače

Nutricionistički vrijedna namirnica podosta je raširena u prehrani gdje se kuha, peče a može se koristiti kao samostalni obrok ili dodatak raznim jelima. Cvjetača se konzervira zamrzavanjem ali i mariniranjem („kisela salata“).

Priprema tla za rajčicu

Pošto rajčica razvija dubok korijen te može koristiti vodu iz dubljih slojeva tla poželjna je i obrada dubljeg sloja, tj. da se razrahli tlo do 40 cm. Ako na površini namjenjenoj za uzgoj rajčice nije prethodno uzgajana neka ozima ili rana proljetna predkultura u jesen treba duboko izorati tlo (40 cm).

Morfološka svojstva rajčice

Rajčica je jednogodišnja zeljasta biljaka. Glavnina korijena nalazi se na dubuini od oko 30cm ali glavni korijen može doseći dobinu od 1m dok se u promjer može širiti na 1,5 metar.

Hranidbena vrijednost rajčice

Danas rajčica ima široku primjenu kao prehrambena namirnica, postoji na tisuće jela u kojima je rajčica glavni sastojak. Plod rajčice zastupljen je u svim kuhinjama svijeta. U prerađivačkoj industriji jedana je od primarnih sirovina; prerađuje se u sokove, koncentrate, pelate, dok se zeleni plodovi mogu marinirat. Zbog hranidbene vrijednosti ima i veoma povoljan učinak na zdrastvene čimbenike ljudskog organizma.

Morfološka svojstva luka

Luk može biti dvogodišnja ili trogodišnja biljka.

Kultivari luka

U svijetu su zastupljeni brojni kultivari koji su selekcionirani na različita kvalitativna svojstva.

Hranidbena vrijednost luka

Luk je neizostavna namirnica u pripremi različitih jela pri čemu se termički obrađuje a koristi se i svijež u salatama ili kao prilog. Konzervirati se može sušenjem ili pak se marinira u mješanim salatama a bijele lučice mariniraju se samostalno.

Sjetva mrkve

Sjetva se gotovo uvijek vrši izravno na stalno mjesto. Za kasniji (ljetno jesenski) uzgoj mrkve sije  se u redove ili trake na ravnoj povoršini dok se za raniji proljetni uzgoj sije na gredice.

Morfološka svojstva mrkve

Da bi prelazak mrkve iz vegetativne u generativnu fazu bio moguć (tj. da mrkva razvije reproduktivne organe te se time omoguć razvoj sjemena) ona u juvenilnoj fazi (fazi mladih biljčica) mora proći vernalizaciju, odnosno kroz odeređeni period niskih temperatura (1 - 10°C). Ako nakon sjetve nastupi duži period niskih temperatura može doći do neželjene prijevremene cvatnje u prvoj godini uzgoja. Korijen mrkve koji nosi cvat nije upotrebljiv za konzumaciju.

Hranidbena vrijednost mrkve

Mrkva je zdrava hranidbena namirnica a koristi se kao sviježa, kuhana, marinirana (mješana s drugim povrćem), može se konzervirati (sterilizacijom, zamrzavanjem te sušenjem). Energetska vrijednost mrkve iznosi je 36 - 46kcal /151 - 192 kJ/, a zastupljenost hranidbenih sastojaka navodi se u tablici.

Morfološka svojstva graška

Plod graška je mahuna. Ovisno o kultivaru dužina joj varira od 4 - 12 cm, može biti sploštena ili valjkasta sa tupim ili šiljastim vrhom. U mahuni se nalazi 4 - 12 sjemenih zametaka koji se u povoljnim uvjetima oplodje razviju u zrno. Zrno je u tehnološkoj zrelosti okruglo do malo valjkasto različitih nijansi zelene boje. Grašak je biljka umjerene klime te su blage temperature najpovoljnije za rast i razvoj ove kulture. Optimalna temperatura za klijanje i nicanje je 20°C dok je minimalna 5°C.

Kultivari graška

U svijetu postoje brojni kultivari, čak i više od 4000 dok se svakim danom oplemenjivanjem stvaraju novi.

Hranidbena vrijednost graška

Kao jelo koristi se zrno graška u tehnološkoj zrelosti pripremljeno na različite načine. Grašak se konzervira sterilizacijom i zamrzavanjem.

Morfološka svojstva brokule

Na vrhu stabljike brokula formira zbijeni cvat s izraženim cvjetnim pupovima zelene ili ljubičaste boje. U fazi kad su cvatovi još zbijeni ubiru se sa dijelom stabljike (do prvih većih listova) te kao takvi predstavljaju konzumni dio biljke.

Kultivari brokule

Postoje različite podjele kultivara brokule. 

Hranidbena vrijednost brokule

Nutricionistički je vrlo vrijedna i cijenjena namirnica s bogatim vitaminsko mineralnim sastavom, a energetska vrijednost svježe brokule iznosi samo 34 kcal na 100 g.

Priprema tla za krastavac

U pripremi tla za sjetvu ili sadnju krastavaca treba koristiti organska gnojiva. Dobro je stajski gnoj zaorati još u jesensko - zimskoj brazdi. Pri obradi i pripremi tla za sjetvu valja izbjegavati teške tanjurače jer jako zbijaju tlo. Frezanjem zemlju usitnjavamo od praškasto do sitno zrnate strukture na dubinu 10 - 15 cm. Treba voditi računa da od frezanja do postavljanja sadnih humaka (baula) ne dođe do padalina, jer se tako usitnjenoj zemlji kvari struktura i tekstura, tj. dolazi do sabijanja tla pa je onemogućena izrada sadnih humaka tj. gredica. 

Plodored za krastavce

Krastavac ne voli vjetrovite položaje, pa ih je poželjno izbjegavati ili pak se između redova krastavaca mogu posijati po dva - tri reda kukuruza.

Morfološka svojstva krastavaca

Krastavac je jednogodišnja većinom jednodomna biljka sa jednospolnim cvjetovima zbog čega su za oplodnju potrebni kukci. Cvijetove krastavaca najviše oprašuju pčele. Ženski cvjetovi su pojedinačni (rijeđe po 2 ili više na kratkim stapkama), a muški su grozdastom cvatu sa više cvijetova.

Priprema tla za papriku

Opisuje se način pripreme tla za sadnju te funkcija i prednosti korištenja PE crne folije kao malča.

Morfološka svojstva paprike

Paprika je jednogodišnja zeljasta biljka. Stabljika je zeljasta (s vremenom odrveni pri bazi) visine 40-100 cm. Glavna i postrane grane su glatke, zelene ili zelene s ljubičastim prugama. U presjeku su orugle, peterokutne ili šesterokutne. Prema rastu i načinu grananja razlikujemo indenterminantni i terminantni rast stabljike paprike

Hranidbena vrijednost paprike

Paprika je namirnica s značajnom nutricionističkom vrijednosti zbog vitaminsko mineralnog sastava te zbog udjela hranidbenih sastojaka koji se navode u tablici. 

Plodored za salatu

Bez obzira što salata dosta dobro podnosi samu sebe dugotrajni uzgoj na istoj površini potrebno je izbjegavati a poželjna je barem jedna predkultura iz druge porodice.

Morfološka svojstva salate

Salata je jednogodišnja biljka. Korijen je mesnat i razgranat, a glavnina korijena nalazi se u oraničnom sloju tla (30 cm). Stabljika je u vegetativnoj fazi skraćena dok se u gebnerativnoj fazi naglo izdužuje te doseže visinu do 1,2 m. Lišće je formirano u rozetu a oblik, struktura i boja  lišća jako varira s obzirom da se tokom dugogodišnjeg oplemenjivanja razvilo više varijeteta:

Hranidbena vrijednost salate

Stajenjem salata gubi nutritivnu vrijednost. Dijetalna je namirnica jer 100 grama salate sadrži svega 14 kcal. U tablicama su navedeni najvažniji nutritivni sastojci salate.

Plodored za celer

Celer kao ni ostale kulture iz porodice štitarki moraju se uzgajati u plodoredu.

Morfološka svojstva celera

Zadebljali korijen celera koristi se kao namirnica. Sastoji se od epikotila /skraćena stabljika/, hipokotila te od dijela pravog korijena na kojem se nalaze postrani korijenčići. Korijen je razgranat , a ne seže dublje od 30 cm. Zadebljali korijen oblikom i bojom varira između različitih tipova celera, pa tako „korjenaš “ ima okrugli ili ovalni većeg promjera, dok kod listaša i rebraša on nije zadebljali.

Hranidbena vrijednost celera

Celer se upotrebljava kao začinska biljka u prehrani te je cijenjen i kao ljekovita biljka zbog svojih diuretičkih svojstava i dr. U kuhinj se upotrebljava kao dodatak kuhnim jelima ili pak se koristi sirov u salatama. Lišće se konzervira sušenjem i zamrzavanjem dok se korijen može konzervirati mariniranjem.

Najnovije objave