Baza znanja

Voće i povrće

Voće i povrće

Baza znanja kreirana je na stranicama Pinove kako bi našim korisnicima omogučili da na jednom mjestu imaju uvid u agrotehniku većine voćarskih i povrćarskih kultura te vinove loze.

Uzgoj salate u zaštićenom prostoru

Kratka vegetacija od sadnje do tehnološke zrelosti te manje potrebe za toplinom omogućuju uzgoj 2 do 3 usjeva tijekom jeseni, zime i ranog proljeća u istom objektu što je naravno ovisi o ekološkim uvjetima područja te mogućnostima grijanja.

Morfološka svojstva brokule

Na vrhu stabljike brokula formira zbijeni cvat s izraženim cvjetnim pupovima zelene ili ljubičaste boje. U fazi kad su cvatovi još zbijeni ubiru se sa dijelom stabljike (do prvih većih listova) te kao takvi predstavljaju konzumni dio biljke.

Zaštita soje od bolesti

Soju napada mnogo uzročnika biljnih bolesti, no za sada kod nas oni ne čine znatnu ekonomsku štetu pa se suzbijanje protiv bolesti uglavnom ne provodi. Mjere zaštite soje počinju doradom i tretiranjem sjemena,izborom otpornih sorti, vremena i načina sjetve, izborom površine za sjetvu pa do zaštite u toku vegetacije (paljenje žetvenih ostataka, zaoravanje žetvenih ostataka, plodored). 

Zaštita voćaka od niskih temperatura

  Voćke su posebno izložene opasnosti od niskih temperatura u prijelaznim fenofazama tj. iz zimskog mirovanja u vegetaciju ili iz vegetacije u zimsko mirovanje.

Plodored za raž

Raž se uzgaja u plodoredu, posebno na slabo plodnim tlima. Uzgoj u plodoredu omogućuje stabilne prinose raži. Premda ona ima moćan korjenov sistem, pa dobro iskorištava hranjiva iz svih tipova zemljišta, ipak su i za nju, kao i za ostala prava žita, najbolji predusjevi kao što su leguminoze.

Berba i skladištenje mrkve

Mrkva je tehnološki zrela i spremna za vađenje kada u korijenu završava proces nakupljanja asimilata. Vrhovi lišća tada počinju žutjeti.

Načini uzgoja mrkve

Mrkva je kultura koja se isključivo uzgaja na otvorenom, iako je moguć uzgoj u zaštićenim prostorima. 

Vađenje krumpira

Temeljni cilj pri vađenju krumpira jest racionalno vađenje svih gomolja iz zemlje sa što manjim oštećenjima uz odvajanje zemlje, kamenja i biljnih ostataka. 

Zaštita šećerne repe od štetnika

U početnim stadijima klijanja i nicanja šećerna repa je osjetljiva na napad štetnika. Od štetnika najvažniji su zemljišni štetnici (žičnjaci, grčice hrušta, sovice pozemljuše, rovci) koji grizu klicu i korjenčiće, te buhači i pipe koji čine štetu na tek izniklim biljkama. Osnovna mjera borbe protiv zemljišnih štetnika je primjena zemljišnih insekticida inkorporacijom u tlo prije sjetve.Znamo li da je na parceli za sjetvu šećerne repe prisutna veća populacija žičnjaka (lat. Elateridae) obavezno je izvršiti njihovo suzbijanje preventivno, jer nakon sjetve nema mogućnosti za njihovo suzbijanje.

Zaštita uljane repice od bolesti

Uljanu repicu u vegetaciji mogu napasti mnoge bolesti, crna lisna pjegavost (lat. Alternaria brassicae), suha trulež korijena i stabljike (lat. Phoma lingam), bijela trulež ili rak repice (lat. Sclerotinia sclerotiorum), siva plijesan (lat. Botrytis cinereae), plamenjača (lat. Peronospora brasicae) i pepelnica (lat. Erysiphe cruciferarum). Osobito su se raširile crna pjegavost (lat. Alternaria spp.), suha trulež (lat. Phoma lingam) i rak repice (lat. Sclerotinia sclerotiorum). Za suzbijanje ovih bolesti treba koristiti dozvoljene fungicide i pridržavati se propisane karence. 

Rentabilnost proizvodnje duhana

U današnje vrijeme je sve više poljoprivrednih gospodarstva koja raspolažu manjim poljoprivrednim površinama i zbog sigurnog plasmana bavi sadnjom duhana tipa Burley.

Zaštita duhana od bolesti

Najopasnije biljne bolesti u duhanu jesu  „mozaik“, koji se prenosi mehanički i jedina borba protiv te bolesti jest čupanje i odstranjivanje zaraženih biljaka, te „Y“ virusi. Od bolesti još se javlja plamenjača duhana.

Hranidbena vrijednost krastavca

Krastavci su većim dijelom sastavljeni od vode. U značajnijim količinama sadrže prehrambena vlakna; minerale silicij, kalij, magnezij te vitamin C i kafeinsku kiselinu. Ima izrazito nisku energetsku vrijednost. 

Zaštita kukuruza od štetnika

Najznačajniji štetnik kukuruza koji se javlja u novije vrijeme je kukuruzna zlatica. Ostali štetnici koji čine veće ili manje štete u pojedinim godinama uzgoja su još žičnjaci i kukuruzni moljac.

Sjetva sirka

Sirak se može uzgajati kao: glavni usjev, naknadni i kao postrni usjev. Termin sjetve ovisi o namjeni sirka. U glavnoj sjetvi sirak treba sijati kada se tlo dovoljno ugrije, na oko 12 – 15 °C, a to je u prvoj polovici mjeseca svibnja. 

Gnojidba soje

Soje se obavlja mineralnim i veoma rijetko organskim gnojivima. Prema mišljenju mnogih stručnjaka, soju nije potrebno prihranjivati dušikom, jer ima sposobnost (kvržične bakterije) da fiksira dušik iz zraka i tako se sama obogaćuje dušikom. Poznato je i da soja dušićnom fiksacijom podmiruje 60 – 70 % ukupnih potreba za dušikom.

Uvjeti za rast i razvoj paprike

Za normalno klijanje paprike potrebna je temperatura zraka od oko 15°C dok je optimalna ona između 20 - 30°C pri kojoj za 8 dana izniknu sve klijave sjemenke.

Atomizeri

Atomizeri se koriste za zaštitu voćnjaka, vinograda i drugih poljoprivrednih površina od bolesti i štetnika što je vrlo važan aspekt za konačan uspjeh i urod.  Primarni cilj zaštite nasada je ravnomjerno rasporediti određenu količinu škropiva uz što manji DRIFT (škropivo koje završi u susjednom redu ili pak na tlu) čime se direktno utječe na kvalitetnu i efikasnu zaštitu uz uštede na potrošnji.

Najnovije objave