Baza znanja

Voće i povrće

Voće i povrće

Baza znanja kreirana je na stranicama Pinove kako bi našim korisnicima omogučili da na jednom mjestu imaju uvid u agrotehniku većine voćarskih i povrćarskih kultura te vinove loze.

Morfološka svojstva graška

Plod graška je mahuna. Ovisno o kultivaru dužina joj varira od 4 - 12 cm, može biti splloštena ili valjkasta s tupim ili šiljastim vrhom. U mahuni se nalazi 4 - 12 sjemenih zametaka koji se u povoljnim uvjetima oplodnje razviju u zrno. Zrno je u tehnološkoj zrelosti okruglo do malo valjkasto različitih nijansi zelene boje. Grašak je biljka umjerene klime te su blage temperature najpovoljnije za rast i razvoj ove kulture. Optimalna temperatura za klijanje i nicanje je 20°C dok je minimalna 5°C.

Agroekološki uvjeti uzgoja

Proizvodnje duhana podrazumIjeva stručnu analizu proizvodnje na pojedinom proizvodnom području s pogleda agrotehničkih proizvodnih mjera i poboljšanja istih sa ciljem što kvalitetnijih kvantitativnih i gospodarskih svojstava u proizvodnji duhana.

Sjetva soje

Optimalni rok za sjetvu: 15. travnja - 30. travnja. Svakim danom kašnjenja sjetve nakon 1. svibnja prinos opada do 25 kg. U sjetvu se treba krenuti čim temperatura tla dosegne 10 °C.

Atomizeri

Atomizeri se koriste za zaštitu voćnjaka, vinograda i drugih poljoprivrednih površina od bolesti i štetnika što je vrlo važan aspekt za konačan uspjeh i urod.  Primarni cilj zaštite nasada je ravnomjerno rasporediti određenu količinu škropiva uz što manji DRIFT (škropivo koje završi u susjednom redu ili pak na tlu) čime se direktno utječe na kvalitetnu i efikasnu zaštitu uz uštede na potrošnji.

Zaštita cvjetače od štetnika

Ekonomski značajni štetnici cvjetače: kupusni buhači, kupusna muha, kupusni moljac, kupusna lisna uš, mali i veliki kupusar i dr..

Zaštita luka od korova

Korovi predstavljaju problem kod uzgoja luka naročito kod direktne sjetve sjemena jer korov brže niče od luka pa ga u svakom slučaju treba uništavati jer će u protivnom već razvijene biljčice korova spriječiti razvoj luka -  „ugušit će ih“.

Uvjeti za rast i razvoj cvjetače

Minimalna temperatura klijanja i nicanja cvjetače je 1 - 5°C a optimalna 20°C pri kojoj ona nikne za 5 - 6 dana.Najpovoljnija temperatura za vegetativni rast cvjetače je između 13 i 18°C dok se pri temperaturama nižim od 4° a višim od 25°C rast zaustavlja.  Od svih kupusnjača cvjetača je najmanje otporna na niske temperature, no, moguć je uzgoj i do 1700 m nadmorske visine. 

Morfologija šećerne repe

Korijen od šećerne repe ističe se visokim sadržaj šećera.  Potpuni ciklus šećerne repe, kao i obično se javlja u dvije godine kada se javlja cvjetna stapka sa cvjetovima, ali isto tako može već u prvoj godini vegetacije formirati cvjetove. 

Parceliranje voćnjaka

Kada se nasad podiže na većoj površini, vrlo je važno da se ta površina podijeli na parcele.

Kultivari mrkve

Kultivari se određuju prema boji zadebljalog korijena. Najzastupljeniji su oni narančaste boje, a manje se uzgajaju žuti, bijeli ili ljubičasti.

Rentabilnost proizvodnje zobi

Kod proizvodnje zobi vrlo je važno izbjegavati domaće sjeme, te sijati certificirano sjeme što u konačnici utječe na prinos zrna zobi i rentabilnost proizvodnje zobi. U tome slučaju smanjuju se troškovi zaštite zobi protiv prašne snijeti zobi.

Rentabilnost proizvodnje suncokreta

Postoje dva osnovna razloga proizvodnje suncokreta: proizvodnja ulja koja prednjači i daje mnoštvo korisnih nusproizvoda od kojih su najznačajniji pogača i sačma, te upotreba specijalno namijenjenih proteinskih formi suncokreta u ishrani stoke kao čitave glave, silirane cijele biljke same ili u kombinaciji s kukuruzom.

Jara i ozima zob

Osnovna obrada i gnojidba za jare kulture, isto kao i za ozime trebala se obaviti u jesen, kako bi tlo preko zime promrzlo i bilo bolje strukture za pripremu u proljeće. Jara zob sije se u prvoj polovici ožujka u nešto vlažnije tlo, do 3 cm dubine.

Priprema tla za sadnju vinograda 

Vinogradi se često podižu na terenima gdje je prethodno bio posađen voćnjak, vinograd ili šikara. Na takvim površinama najprije je potrebno obaviti krčenje. Pri krčenju prethodne vegetacije valja što bolje odstraniti sve ostatke korijenja u tlu koji mogu biti izvor zaraze gljivama truležnicama.

Zaštita pšenoraži

Korovska flora u pšenoraži je tipična za žitarice. Najčešći korovi koje se javljaju su uskolisni: slakoperka, mačiji repak, divlja zob, ljuljevi, vlasnjače i drugo te širokolisni: kamenica, pastirska torbica, mišjakinja, kopriva, jaramen, priljepača, bročika i dr. 

Zaštita ječma od štetnika

Štetnici djeluju na smanjenje kvalitete prinosa zrna i količinu prinosa zrna. Potrebno je primijeniti sredstva za zaštitu bilja u njihovom suzbijanju i to ona koja su registrirana u tu svrhu.

Zaštita celera od štetnika

Štetnici koji se javljaju u proizvodnji celera dijele se na štetnike tla i nadzemne štetnike.

Uzgoj presadnica salate u kontejnerima

Uzgoj salate iz presadnica ima prednost pred izravnom sjetvom (koja se gotovo i ne prakticira) jer se na taj način omogućava planiranje slijeda berbi a i samo razdoblje berbe se produžuje. Presadnice se uzgajaju u zaštićenim prostorima. Uzgajaju se presadnice golog korijena ili one s grudom supstrata. Prednost se dakako daje presadnicama s grudom supstrata.

Najnovije objave