Baza znanja

Voće i povrće

Voće i povrće

Baza znanja kreirana je na stranicama Pinove kako bi našim korisnicima omogučili da na jednom mjestu imaju uvid u agrotehniku većine voćarskih i povrćarskih kultura te vinove loze.

Zaštita patlidžana od bolesti

Uz pravilan plodored, dezinfekciju tla u zaštićenim prostorima te sadnju zdravih presadnica patlidžana i preventivnu zaštitu, gljivične bolesti ne bi trebale predstavljati osobiti problem.

Zaštita brokule od bolesti

Najznačajnije bolesti koje se javljaju na brokuli u toku vegetacije mogu značajno smanjiti urod i kvalitetu uroda. Najznačajnije bolesti na brokuli jesu sljedeće: kupusna kila (lat. Plasmodiophora brassicae), plamenjača kupusa (lat. Peronospora parasitica), lat.  Pythium spp., lat. Rhizoctonia solani, lat. Olpidium brassicae, lat. Alternaria brassicae te lat. Phoma lingam). Fuzarijsko venuće (lat. Fusarium oxysporum – conglutinans), venuće izazvano fitoftorom (lat. Phytophtora megasperma), bijela hrđa (lat. Albugo candida), suha trulež kupusa (lat. Phoma lingam), mumifikacija glave kupusa (lat. Sclerotinia sclerotiorum), pepelnica (lat. Erysiphe cruciferarum), koncentrična pjegavost kupusnjača (lat. Alternaria spp.).

Kultivari patlidžana

Postoje brojne sorte koje se razlikuju po boji, namjeni, okusu i strukturi. Sorte patlidžana razlikuju se po obliku ploda koji može biti dugog cilindričnog, okruglo - jajolikog i izduženo - kruškastog oblika. Boja vanjske pokožice ploda promjenljiva je i može biti tamnoljubičasta s jakim sjajem (što naše tržište najviše prihvaća), tamnoljubičasta, bez sjaja, i crvenoljubičasta s jakim sjajem. Po veličini mogu biti sitni i krupni plodovi (od 50 - 1000 g).

Sjetva šećerne repe

Sjeme šećerne repe u prirodnim uvjetima slabo klija i niče i računa se da od posijanog sjemena oko 30 % propada. Zato se posebna pažnja posvećuje proizvodnji i doradi sjemena. Sjeme se može dorađivati s omotačem (u omotač se ugrađuju zaštitna sredstva), bez omotača i pilirano. Pilirano sjeme treba upiti više vode u vrijeme klijanja, pa to u uvjetima suše predstavlja nedostatak. Sjeme s omotačem ima izjednačen oblik i veličini što omogućuje precizniju sjetvu.

Morfološka svojstva graška

Plod graška je mahuna. Ovisno o kultivaru dužina joj varira od 4 - 12 cm, može biti splloštena ili valjkasta s tupim ili šiljastim vrhom. U mahuni se nalazi 4 - 12 sjemenih zametaka koji se u povoljnim uvjetima oplodnje razviju u zrno. Zrno je u tehnološkoj zrelosti okruglo do malo valjkasto različitih nijansi zelene boje. Grašak je biljka umjerene klime te su blage temperature najpovoljnije za rast i razvoj ove kulture. Optimalna temperatura za klijanje i nicanje je 20°C dok je minimalna 5°C.

Zaštita salate od korova

U borbi protiv korova pri uzgoju salate koristi se različite mjere kao što su: međuredna kultivacija i malčiranje. O čemu će biti riječi u ovom članku.

Hranidbena vrijednost rajčice

Danas rajčica ima široku primjenu kao prehrambena namirnica, postoji na tisuće jela u kojima je rajčica glavni sastojak. Plod rajčice zastupljen je u svim kuhinjama svijeta. U prerađivačkoj industriji jedan je od primarnih sirovina; prerađuje se u sokove, koncentrate, pelate, dok se zeleni plodovi mogu marinirati. Zbog hranidbene vrijednosti ima i veoma povoljan učinak na zdravstvene čimbenike ljudskog organizma.

Parceliranje voćnjaka

Kada se nasad podiže na većoj površini, vrlo je važno da se ta površina podijeli na parcele.

Zaštite kukuruza od korova

Korovi u usjevu kukuruza mogu u znatnoj mjeri utjecati na smanjenje prinosa. Svojim prisustvom oni konkuriraju kukuruzu u borbi za svjetlo, hranu i vodu. Istovremeno pogoduju razvoju bolesti i štetnika.

Agroekološki uvjeti za zob

Zob u usporedbi s ostalim žitaricama vodu treba tijekom cijelog vegetacijskog ciklusa. U uvjetima suše zob jako podbacuje u prirodu, ali zato dobro podnosi vlažnija tla i višak vode.

Plodored za duhan

Duhan bi trebalo obvezatno uzgajati u plodoredu jer se samo tako može dobiti visok i kvalitetan prirod. Trebalo bi ga uzgajati u plodoredu na isto mjesto dolazi svake četvrte godine.

Priprema tla i gnojidba peršina

Peršin ne podnosi gnojidbu svježim stajskim gnojem pa se treba sijati iza kultura pri čijem uzgoju se koristio stajski gnoj, to mogu biti rajčica, krumpir ili kupus.

Raspored sorata i oprašivača

  U nasadima u kojima će se uzgajati autosterilne voćne vrste (jabuka, kruška, trešnje, višnja, orah, lijeska, pitomi kesten, ...) posebna se pozornost daje izboru i rasporedu sorata oprašivača.

Agroekološki uvjeti sirka

Sirak može da se gaji na različitim tipovima.

Berba i skladištenje luka

Luk uzgajan iz direktne sjetve postiže tehnološku zrelost krajem kolovoza i u rujnu kad su veće mogućnosti za oborine te su temperature zraka u trendu pada.

Gnojidba kukuruza

Kukuruz ima visok proizvodni potencijal pa da bi se taj potencijal iskoristio, gnojidbom se treba osigurati sva potrebna hranjiva u dovoljnoj količini.  

Uvjeti za rast i razvoj cvjetače

Minimalna temperatura klijanja i nicanja cvjetače je 1 - 5°C a optimalna 20°C pri kojoj ona nikne za 5 - 6 dana.Najpovoljnija temperatura za vegetativni rast cvjetače je između 13 i 18°C dok se pri temperaturama nižim od 4° a višim od 25°C rast zaustavlja.  Od svih kupusnjača cvjetača je najmanje otporna na niske temperature, no, moguć je uzgoj i do 1700 m nadmorske visine. 

Plodored za ječam

O plodosmjeni osobito treba voditi računa ako se sije pivarski ječam. Za proizvodnju pivarskog ječma bitna je kvaliteta zrna.

Najnovije objave