Vapneni dušik

Zdravi plodovi jabuke

Zdravi plodovi jabuke

Proizvodnja hrane nepostojeća je bez sirovine koja dolazi iz poljoprivredne proizvodnje. Dakle povećana potreba za hranom znači veću poljoprivrednu proizvodnju tako da se ista u posljednje vrijeme suočava sa velikim izazovima.

Najveći je problem povećati biljnu proizvodnju na način da ne predstavlja opasnost za klimu koja jepodložna promjenama (ne smije doći do ispuštanja stakleničkih plinova u toku proizvodnje), ne smiju se  onečistiti vodni potencijali i tlo se ne smije osiromašiti.
Poljoprivredna proizvodnja je povećana za 2% godišnje a ako se misli prehraniti rastuća populacija na Zemlji taj bi porast u budućnosti trebao doseći 3% ili više.
Jedan od sastojaka u složenom receptu za poljoprivrednu proizvodnju je upotreba gnojiva za povećanje prinosa. Jedno od tih gnojiva je mineralno dušično gnojivo koje oslobađa nitrate (NO3) koje biljke jako dobro usvajaju ali su u isto vrijeme jako podložni ispiranju iz tla. S druge strane amonijski oblici dušika (NH4) se vežu na humusne i glinene komponente u tlu i manje su podložni ispiranju.

Hrvatska je članica Europske unije te time na snagu stupa Akcijski program od onečišćenja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla (NN 15/2013). To je direktiva koja je prihvaćena od strane EU početkom 90-tih godina prošlog stoljeća i glavni cilj je smanjenje zagađenja voda (površinskih i podzemnih) nitratima čiji je izvor poljoprivredna proizvodnja. Prema direktivi određuju se ranjiva područja, ona su u Hrvatskoj određena u 9 županija. U tim „ranjivim“ područjima poljoprivredni proizvođači moraju provoditi kemijske analize tla, evidentirati korištenje gnojiva prema vrstama usjeva, urediti skladište za stajski gnoj i isti primjenjivati u vremenskim ograničenjima.
Prema direktivi jedino prihvatljivo dušično gnojivo je vapneni dušik.

Kalcijev-cijanamid (CaCN2) ili vapneni dušik je prvo industrijski proizvedeno mineralno gnojivo krajem 19. Stoljeća. Sadrži oko 50% kalcija (Ca) i 20% dušika (N). Ovo gnojivo je hidrolizirani produkt kalcijevog cijanamida. Postupkom združivanja vapnenca i izvora ugljika dolazi do fiksacije dušika nakon čega nastaje kalcijev-karbid (CaC2 - u narodu poznat kao karabit). Dodavanjem plinovitog dušika na visokoj temperaturi nastaje kalcijev-cijanamid ili vapneni dušik. Ovo gnojivo se u tlu postupno razgrađuje pod utjecajem zemljišnih mikroorganizama uz dovoljno vlage i topline. Prvo se razgrađuje na vodikov-cijanamid (H2CN2) i kalcijev-dihidroksid (Ca(OH)2). Vodikov-cijanamid je fitotoksičan pa tokom te faze koja traje 10-15 dana (ovisno o temperaturi i utrošenoj količini) djeluje  insekticidno, fungicidno, herbicidno i protiv puževa. Kod slijedećih procesa dio cijanamida prelazi u dicijanamid ((H2N)2C=N-CN). Taj spoj djeluje na nitrifikacijske bakterije i usporava razlaganje dušika zbog čega dušik ostaje duže u amonijskoj formi za razliku od ostalih dušičnih gnojiva. Biljke uravnoteženo usvajaju osnovno hranjivo što se može primjetiti po njihovoj bujnosti i otpornosti. Drugi dio cijanamida se pod utjecajem vlage u tlu transformira u amonij-karbonat ((NH2)2CO3) koji djelovanjem nitrifikacijskih bakterija prelazi u biljkama lako dostupan nitrat (NO3).

U pokusima u Njemačkoj i Belgiji dokazano je kako primjena vapnenog dušika na plantažama jabuke tokom studenog i/ili ožujka u količini od 350-400 kg/ha smanjuje tvorbu infektivnih askospora Venturie inaequalis (uzročnika krastavosti). U drugim pokusima, tri tjedna prije sadnje jagode su primjenom istog gnojiva u količini 500 kg/ha (gnojivo je bilo uneseno u tlo) značajno smanjili količinu biljaka zaraženih Phytophtorom i Verticilliumom. Iskustva pokazuju kako voluharice, divlje svinje, fazani i vrane (fauna koja može uzrokovati štete na nasadima) više tjedana izbjegavaju površine tretirane vapnenim dušikom jer se prilikom razgradnje oslobađa specifičan miris koji djeluje kao repelent gore navedenim životinjama. Isto tako vapneni dušik trajno smanjuje populaciju puževa jer uništava njihova jaja. Pokusi su pokazali kako 2 dana nakon primjene 300 kg/ha vapnenog dušika mortalitet iznosi više od 70%. Održiva poljoprivredna proizvodnja može se ostvariti jedino uz kvalitetan i velik prinos u čemu sigurno pomažu gnojiva što se vidi i iz priloženih informacija. Uz veći prinos biljaka isto tako vapneni dušik je ekološki prihvatljiv, a ima i druge ranije opisane učinke na poljoprivrednu proizvodnju.