Šampinjonska mušica (lat. Sciaridae)

Imago šampinjonske mušice

Imago šampinjonske mušice

Mušice iz porodice Sciaridae (rodovi lat. Sciara i lat. Bradysia) su dugo poznate i opisivane kao štetnici pri uzgoju jestivih gljiva, pa se kod nas koristi naziv šampinjonske mušice. Prisutne su svugdje u prirodi i važan su sastavni dio naše faune. Šampinjonske mušice ili ličinke šampinjonske mušice mogu prouzrokovati velike štete. One se ne hrane samo raspadnutom organskom materijom u supstratu, kao što su alge već također i živom materijom, kao što je korijen i stabljika biljke. Ubušuju se u korijen ili stabljiku mladih biljaka.Kao rezultat ovoga dolazi do širenja sekundarnih bolesti biljaka, kao što su: (lat. Pythium, lat. Phytophthora, lat. Botrytis, lat. Fusarium i lat. Verticillium).


Izgled štetnika

Odrasli oblici su male mušice veličine samo 1-4 mm, a imaju samo 1 par prozirnih krila. Opasne su njihove ličinke koje dosežu veličinu 8 mm, sjajno su bijele boje tijela i sjajne crne glave, nalik na glavicu pribadače. U Europi je opisano čak 600 različitih vrsta ovih mušica. Za razliku od mužjaka, ženke su dobri letači te pronalaze i odlažu jaja pojedinačno ili u skupinama na otvorene hrpe komposta ili u zatvorene prostore u supstrat u kojem se uzgaja rasad povrća ili cvijeća. Ženke žive u prosjeku svega 3-4 dana tijekom kojih odlože prosječno 100-150 jaja. Ukupan razvoj od jaja do odraslog oblika pri temperaturi 18ºC traje 30 dana, a pri vrijednosti 30ºC samo 20 dana. Ličinke se skrivaju od direktnog svjetla te se zavlače u supstrat. Na površinu izlaze samo noću, a u nedostatku hrane međusobno se proždiru.

Štete

Ipak, tek se zadnjih godina sve više navode kao ekonomski značajni nametnici povrća i ukrasnog bilja. Najvažniji razlog tome su novije tehnologije koje uključuju uzgoj rasada, reznica i odraslih biljaka u gotovim supstratima , odnosno uzgoj povrća u hidroponskom načinu. Od ukrasnih vrsta napadaju mlade biljke sobnih i balkonskih lončanica poput  petunija, begonija, fikusa, krotona, pelargonija i karanfila, a od povrća preferiraju salatu, rajčicu i papriku. Moguće su štete na jagodama ako se uzgajaju u manjim posudama ili kontejnerima.

Također, štete su veće ako se rasad uzgaja u stiropornim kontejnerima. Ličinke šampinjonskih mušica su redoviti stanovnici komposta, a odrasli kukci mogu osjetiti miris raspadajuće organske tvari na 10-ak km zračne udaljenosti. Njihove ličinke se u pravilu hrane sporama i micelijem supstratnih gljiva i algama, ali kod prekobrojnog umnažanja često izgrizaju biljno tkivo. Štete su najveće ako napadaju bazalne dijelove tek niklih biljčica ili tek oblikovano korijenje reznica. U našoj su zemlji tijekom 2003. godine zabilježene štete i na odraslim biljkama paprike u hidroponskom uzgoju.

Suzbijanje: šampinjonskih mušica obuhvaća preventivne i kurativne mjere, među kojima ističemo dodavanje kompostu pripravka iz grupe regulatora razvoja kukaca (RRK). Prije nekoliko je godina u našoj zemlji za tu svrhu dopuštenje imao ciromazin, a danas se često koristi diflubenzuron . Kurativno se ovi štetnici suzbijaju zalijevanjem, fumigacijom ili zamagljivanjem prostora jednim od insekticida čiji izbor ovisi o kulturi na kojoj se koristi.



Izdvojeni sadržaj