Proizvođači šećerne repe

Usjev šećerne repe

Usjev šećerne repe

kod jakog napada pjegavosti lista šećerne repe

Prema višegodišnjim iskustvima obično u našoj regiji od sredine srpnja do kraja druge dekade mjeseca kolovoza zabilježen je jači razvoj najopasnije bolesti lista šećerne repe – pjegavosti - uzročnik (lat. Cercospora beticola Sacc.) i paleži šećerne repe.

Budući je u zadnjoj dekadi mjeseca lipnja i prvoj polovici srpnja ove godine zabilježena iznadprosječna količina oborina, u slijedećem  razdoblju očekuju se jače jutarnje rose, a isto tako i najviše temperature zraka do +30°C.

Obično se  prvo pojave pjegavosti lišća (lat. Cercospora, lat. Ramularia) koje se javljaju na usjevima cikle i stočne repe. Ova se bolest naknadno počinje javljati i na usjevima šećerne repe. Pjegavost i palež lišća repe se prvo pojavi na poljima gdje se šećerna repa ne uzgaja u plodoredu, odnosno na poljima udaljenim do 100 m od prošlogodišnjih repišta.

Zaštita šećerne repe se provodi tek nakon pojave prvih znakova pjegavosti na vanjskoj rozeti lišća, pa proizvođači u narednom razdoblju moraju pregledavati zdravstvenu ispravnost polja, odnosno nakon uočenih prvih znakova obaviti zaštitu usjeva.

Najavljeni topli dani uz moguće povremenih pljuskova, jutarnja rosa i povišena vlaga zraka pogoduju epidemijskom razvoju lisne pjegavosti.

Zbog razvoja rezistentnosti uzročnika pjegavosti lišća šećerne repe na prečesto korištene fungicide iz skupine benzimidazola, pri odabiru pripravaka za suzbijanje pjegavosti lišća šećerne repe potrebno je koristiti pripravke na bazi slijedećih aktivnih tvari: azoksistrobina, epoksionazola, flutriafola, trifloksistrobin +  ciprokonazol, difenkonazola, propikonazola, fenbukonazola. Potrebno je upotrijebiti propisane količine ili doze pripravaka, uz utrošak 300-350 litara škropiva/ha.

Također je potrebno obaviti folijarno tretiranje usjeva šećerne repe protiv pojave crne truleži srca zadebljalog korijena vodo-topivim hranjivima s naglaskom na sadržaj mikro-hranjiva bor.

Pjegavost lista šećerne repe (lat. Cercospora beticola  Sacc.)

Infekciju uzrokuje gljivica, a javlja se tijekom ljeta u prvoj polovici srpnja, pojavom malih pjega na listu šećerne repe (2-3 mm), uokvirenih tamno smeđom bojom dok je unutar pjega sivo smeđa boja. U početnom stadiju pjege su pojedinačne, dok se širenjem infekcije one umnažaju, šire i formiraju između sebe osušene zone na krajevima listova. Kod pojačane prisutnosti  Cercospore, na sortama šećerne repe osjetljivim na bolest, većina listova je uništena. Biljka reagira tako što odbacuje stare listove koji su napadnuti i uništeni od strane gljivice i tjera nove listove, stvarajući tako ciklus uništenja koji uzrokuje izduženje glave biljke. Šteta koju nanese cercospora je velika, ne samo zato što biljka gubi i odbacuje listove već i što proces rasta novih listova utiče na gubitak šećera i na kvalitetu korijena. Jači napad može uzrokovati smanjenje prinosa korijena od 10 – 30%, lisne mase do 60%, te utjecati na smanjenje šećera do 6%. Budući da je cercospora u Hrvatskoj najraširenija, i gotovo svugdje prisutna bolest, potrebno je provoditi preventivne mjere, kao i neophodnu zaštitu tretiranjem. Preventiva zaštita je uklanjanje ostataka lišća s polja, detaljno i duboko oranje repišta, ujednačena gnojidba i što širi plodored. Zaštita se provodi tretiranjem usjeva prosječno 3 puta godišnje svakih 15 dana od pojave prvih pjega.